U Splitu je najavljeno okupljanje u subotu, 14. studenoga, u spomen na Franu Tentu, nakon čega bi sudionici trebali krenuti u mimohod od Trga Republike do Marjana.
Riječ je o mladiću čije se ime godinama povezuje sa skidanjem jugoslavenske zastave i podizanjem hrvatske trobojnice na Marjanu 10. travnja 1947. godine, na godišnjicu osnutka Nezavisne Države Hrvatske (NDH). No, prema sačuvanoj sudskoj presudi, Tente nije osuđen zbog skidanja zastave, nego zbog drugih aktivnosti, među kojima su iscrtavanje lika ustaškog poglavnika Ante Pavelića, širenje protudržavnih letaka i povezivanje s organizacijom Hrvatski oslobodilački pokret (HOP).
Pitanje postavljanja njegova spomen-obilježja ponovno je otvoreno na jučerašnjoj sjednici splitskog Gradskog vijeća. Gradonačelnik Tomislav Šuta, upitan kada će biti realizirana inicijativa koja datira još iz 2019. godine, odgovorio je da je postupak u tijeku.
Podsjetimo, inicijativu je tada pokrenuo Martin Mladen Pauk, bivši gradski vijećnik stranke Neovisni za Hrvatsku, čiji je amandman prihvatio tadašnji gradonačelnik Andro Krstulović Opara. Predviđeno je da Tente dobije spomen-obilježje na Marjanu, ispod hrvatske zastave, no ono do danas nije postavljeno.
Što o Tenti govore povijesni dokumenti?
Zagovaratelji postavljanja spomen-obilježja Tentu predstavljaju kao hrvatskog domoljuba koji je zbog skidanja jugoslavenske zastave s Marjana završio u zatvoru, gdje je preminuo od posljedica zlostavljanja i teške bolesti.
Međutim, sadržaj sudske presude, objavljene u znanstvenom radu povjesničarke Blanke Matković, navodi da je njegova osuda bila utemeljena na drugim djelima.
Matković je u znanstvenom članku 'Prilog poznavanju povijesti grada Splita i okolice u poratnom razdoblju (1946. – 1947.): nepoznati detalji iz dosjea Frane Tente', objavljenom u časopisu Tusculum u rujnu 2017. godine, analizirala dokumentaciju iz njegova dosjea, uključujući zapisnike sa saslušanja tijekom njegova boravka u zatvoru, koji se čuvaju u Državnom arhivu u Splitu, kao i presudu Okružnog suda Srednje Dalmacije.
Kako navodi povjesničarka, Tente je rođen u Mravincima kod Solina, a kao mladić se u svibnju 1945. našao među hrvatskim vojnicima i civilima koji su se povlačili prema Austriji. Zarobljen je kod Bleiburga i vraćen u Hrvatsku, gdje je završio u logoru u Bjelovaru. Nakon puštanja vratio se u Split i nastavio školovanje.
Prema dokumentima koje je objavila Matković, tijekom školske godine 1945./1946. povezao se s grupom gimnazijalaca koji su se protivili novoj jugoslavenskoj vlasti. Zajedno su pripremali i širili letke s antikomunističkim porukama.
U jednom od zapisnika sa saslušanja Tente je opisao kako su se on i njegovi školski kolege počeli okupljati nakon radne akcije na Marjanu. Razgovarali su o politici, a potom su pojedinci predložili pisanje i dijeljenje letaka.
'Mislim da je uglavnom do toga došlo nekako spontano, što je i razumljivo uzevši u obzir da smo se svi mi osjećali protivnici narodne vlasti i nove FNRJ', naveo je Tente u iskazu od 5. kolovoza 1946. godine.
Prema njegovim riječima, glavnu ulogu u toj skupini imao je Boris Dadić, dok su u aktivnostima sudjelovali i drugi gimnazijalci.
Letci protiv komunizma i u čast NDH
Tente je tijekom saslušanja opisao i sadržaj letaka koje su dijelili po Splitu. Među njima su bile parole 'Doli komunizam, rušioc kulture', 'Doli diktatura crvenih oligarha' i 'Doli nepismeni razbojnik kovač Tito'.
Naveo je kako je jednu skupinu letaka sam razbacao na Firulama te je opisao i akciju provedenu povodom godišnjice osnutka NDH.
'Za godišnjicu NDH-a koja je bila 10. travnja ja sam rukom na papiru od bloka nacrtao, napisao neki letak. Letak je bio posvećen godišnjici, a sjećam se toliko da je završavao sa poklikom: Živila Hrvatska vojska. Ovakvovih letaka sam napisao 6 komada te sam ih sam razbacao u školskoj zgradi', stoji u njegovu iskazu koji prenosi Matković.
U srpnju 1946. Tente je uhićen nakon što je na zidu splitske gimnazije oslikao lik Ante Pavelića povodom njegova imendana i slovo 'U'. U zatvoru je proveo nekoliko tjedana, tijekom kojih je više puta saslušan.
Nakon puštanja bio je pod nadzorom UDB-e, a krajem 1946. Tente se preko Ivice Bavčevića povezao s organizacijom Hrvatskoga oslobodilačkog pokreta u Splitu, čiji su pripadnici 10. travnja 1947. na Marjanu skinuli jugoslavensku zastavu i podigli hrvatski barjak. Veći broj članova te skupine uhićen je, a među njima i Frane Tente, koji je osuđen na tri godine zatvora s prisilnim radom.
Tko je zapravo skinuo zastavu s Marjana?
Upravo je skidanje jugoslavenske zastave s Marjana događaj s kojim se Tentino ime danas najčešće povezuje. No, presuda koju je objavila Matković otkriva da je za to djelo osuđena druga osoba.
Riječ je o Frani Bettiniju, tada 22-godišnjaku, koji je u noći s 9. na 10. travnja 1947. godine skinuo jugoslavensku zastavu i izvjesio hrvatsku trobojnicu bez crvene zvijezde. Za tu su akciju, prema presudi Okružnog suda Srednje Dalmacije, uz Bettinija osuđeni i Ivica Bavčević, Nikola Pensa te Jelka Betica, koji su sudjelovali u dogovoru o isticanju zastave na Marjanu.
Bavčević je osuđen na šest godina zatvora i prisilnog rada, Betica na deset, a Pensa na sedam.
U obrazloženju presude navodi se da su Bettini, Bavčević i Pensa pred sudom priznali svoje djelovanje te istaknuli kako su NDH smatrali ostvarenjem hrvatske nacionalne ideje. Potvrdili su i da su se dogovorili izvjesiti zastavu upravo 10. travnja, na godišnjicu osnutka NDH, u čast te obljetnice. Sud je njihovo djelovanje povezao s ciljevima HOP-a, organizacije kojoj je pripisao namjeru nasilnog rušenja tadašnjeg državnog poretka.
Za razliku od navedene četvorke, Frane Tente u presudi nije osuđen zbog akcije skidanja jugoslavenske zastave s Marjana. Iako je bio povezan s istom organizacijom, njegova trogodišnja zatvorska kazna temeljila se na drugim djelima, koja su detaljno navedena u sudskoj presudi.
Za što je Tente osuđen?
U presudi Okružnog suda Srednje Dalmacije Tenti se na teret stavljaju tri konkretna djela.
Prvo se odnosi na ožujak 1946. godine, kada je, prema sudskom utvrđenju, sastavio i umnožio više parola i letaka koji su sadržavali pozive na nasilno rušenje postojećeg državnog uređenja.
Drugo djelo odnosi se na događaj kada je na zidu u dvorištu splitske gimnazije otisnuo lik Ante Pavelića i veliko slovo 'U'. Sud je taj čin također okarakterizirao kao propagandu usmjerenu na rušenje tadašnje vlasti.
Treća točka presude odnosi se na njegovo povezivanje s HOP-om krajem 1946. godine, preko Ivice Bavčevića, pri čemu je, prema presudi, preuzeo zadaću vrbovanja novih članova organizacije.
Za navedena djela osuđen je na jedinstvenu kaznu od tri godine lišenja slobode s prisilnim radom, uz uračunavanje vremena provedenog u pritvoru od 18. svibnja 1947. godine.
Dakle, iako je Tente bio povezan s organizacijom čiji su članovi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana, sama akcija skidanja zastave nije navedena među trima djelima za koja je osuđen.
Smrt u Lepoglavi i nepoznato mjesto ukopa
Nakon presude Tente je završio u Kazneno-popravnom domu Lepoglava, gdje je 8. studenoga 1948. godine preminuo u dobi od 20 godina.
Prema dopisu kaznionice od 16. siječnja 1949. godine, koji je objavila Matković, uzrok smrti bili su 'upala podrebrice i upala mozgovne opne, te tuberkuloza pluća'.
Mjesto na kojem je pokopan do danas nije poznato.
Njegova smrt u zatvoru i okolnosti političkog progona nakon Drugog svjetskog rata neupitno su dio njegove životne priče. Međutim, dostupna dokumentacija ne potvrđuje tvrdnju da je osuđen zato što je skinuo jugoslavensku zastavu i zamijenio je hrvatskom.
Spomen-obilježje koje godinama izaziva polemike
Inicijativa za postavljanje spomen-obilježja Tenti još je 2019. godine izazvala protivljenje dijela javnosti i antifašističkih udruga, koje su upozoravale na njegovu povezanost s ustaškom simbolikom i veličanjem NDH.
S druge strane, zagovaratelji inicijative ističu njegovu mladost, tadašnje okolnosti, protivljenje komunističkom režimu i činjenicu da je umro tijekom izdržavanja zatvorske kazne.
Sedam godina nakon pokretanja inicijative pitanje spomen-obilježja ponovno je na dnevnom redu splitske politike.
