U sklopu programa Drugi muzej u Etnografskom muzeju Split održana je prezentacija tradicijske vještine lončarstva na ručnom kolu, jedinstvenog oblika obrtničke baštine koji se do danas očuvao jedino u selu Potravlje kod Sinja, u općini Hrvace.
Posjetitelji muzeja imali su priliku upoznati bogatu tradiciju izrade zemljanog posuđa koja je stoljećima bila važan dio života i gospodarstva Cetinske krajine, a oni najhrabriji i sami su se okušali u izradi jednostavnijih predmeta od gline.
Ovo umijeće danas se sačuvalo samo u obitelji Jure Knezovića, čiju tradiciju nastavljaju sinovi Pile i Ivan Knezović. Upravo je Ivan Knezović vodio prezentaciju i radionicu u Splitu, prenoseći posjetiteljima znanje koje se u njegovoj obitelji čuva generacijama. Gosti muzeja tako su imali priliku čuti niz zanimljivih detalja o samom procesu rada – od onog da su se ručna kola izrađivala u potpunosti od drvenih dijelova, do toga da se sastav gline s kojom se na ručnom kolu izrađuju predmeti razlikuje od one ‘uobičajene’ za druga lončarska kola, kao i da se na ručnom kolu voda gotovo i ne smije koristiti prilikom oblikovanja predmeta.
Publiku je zanimalo i gdje se pronalazi glina za rad i na koji način se tretira prije korištenja na kolu, ima li interesa za kupnju predmeta rađenih na ručnom kolu i kako je izgledalo „naukovanje“ Ivana Knezovića u ovoj drevnoj obrtničkoj vještini - čiji su tragovi na ovim prostorima vidljivi čak i u 4.stoljeću prije Krista. U većem dijelu Europe lončarstvo na ručnom kolu odavno je nestalo, što očuvanu praksu u Potravlju čini iznimno vrijednom te je potravsko lončarstvo zaštićeno kao nematerijalna kulturna baština.
Tradicijsko lončarstvo ručnoga kola nekada je bilo rašireno u brojnim selima Cetinske krajine, a do Drugoga svjetskog rata ovim se zanatom bavilo pedesetak obitelji, od čega njih dvadesetak upravo u Potravlju. Potravski lončari, poznati i kao bakrari prema lokalnom nazivu za zemljane kotliće – bakre – svojim su proizvodima opskrbljivali Cetinsku krajinu te širi prostor Dalmacije. Posuđe su prodavali na sajmovima i tržnicama u Sinju, Trilju, Zadvarju, Vrlici, Metkoviću, Benkovcu, Splitu i drugim mjestima, a rukotvorine Ivana Knezovića i danas možete kupiti svratite li, osim u Sinj gdje živi, i do benkovačkog sajma gdje također nudi svoje tradicionalne proizvode.
Ovakve radionice imaju važnu ulogu u očuvanju nematerijalne kulturne baštine, jer omogućuju prijenos znanja na mlađe generacije te senzibiliziraju javnost o vrijednosti tradicijskih obrta i lokalnog identiteta Dalmatinske zagore.
Program u Etnografskom muzeju Split proveden je uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, u sklopu Programa zaštite i očuvanja nematerijalnih kulturnih dobara za 2026. godinu.
