U organizaciji Hrvatske paneuropske unije i Hrvatskog diplomatskog kluba održana je sinoć u Zagrebu tribina pod nazivom 'Proširenje EU – očekivanja, stvarnost, iluzije'.
Sudionici tribine bili su prof. dr. sc. Vanda Babić Galić, posebna savjetnica ministra vanjskih i europskih poslova, prof. dr. sc. Zlatko Kramarić, veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Albaniji, Darinko Bago, dopredsjednik Hrvatskog diplomatskog kluba, te kao voditelj Vanja Gavran, glavni tajnik Međunarodne i Hrvatske paneuropske unije.
Darinko Bago istaknuo je kako se Europska unija danas mora suočiti s pitanjem vlastitog stanja i sposobnosti za promjene, što izravno utječe i na proces proširenja. Naglasio je kako je konkurentnost EU kroz vrijeme oslabila, ali i da Europska unija i dalje svojim građanima pruža najkvalitetniji životni standard na svijetu.
'Moramo se zapitati u kakvom se stanju danas nalazi Europska unija i koliki je njezin kapacitet za promjene', istaknuo je Bago, dodajući kako se treba zapitati i jesu li zemlje kandidatkinje doista spremne za članstvo te žele li u potpunosti prihvatiti europske vrijednosti. Zaključio je kako će proširenje 'prije svega biti politička odluka'.
Prof. dr. sc. Vanda Babić Galić posebno se osvrnula na europski put Crne Gore, istaknuvši da ta zemlja nikada nije bila bliže članstvu u Europskoj uniji te da Hrvatska snažno podupire njezin pristupni proces. Naglasila je kako je europska integracija 'proces koji se događa narodu, prostoru i državi' te da se u Crnoj Gori vide pozitivne promjene iz godine u godinu, unatoč političkoj nestabilnosti. Posebno je upozorila na važnost rješavanja otvorenih pitanja između Hrvatske i Crne Gore, uključujući pitanje školskog broda 'Jadran' i imovinskih prava hrvatske zajednice u Boki kotorskoj.
'Hrvatska traži minimum minimuma kako bismo zajedno mogli biti u Europskoj uniji', istaknula je, podsjetivši da su Hrvati autohtoni narod u Boki kotorskoj. Izrazila je optimizam i uvjerenje da će se otvorena pitanja riješiti zajedničkim naporima te zaključila: 'Vjerujem u europsku Crnu Goru'.
Veleposlanik Zlatko Kramarić naglasio je kako čak 95 posto građana Albanije podržava članstvo u Europskoj uniji, što Albaniju, uz Kosovo, čini jednom od najproeuropskijih zemalja Zapadnog Balkana. Istaknuo je kako u Albaniji gotovo da ne postoje proruske političke opcije te da je riječ o izrazito prozapadno orijentiranoj državi. Govoreći o unutarnjim izazovima, upozorio je na ozbiljne probleme korupcije i političkih obračuna.
'Na Zapadnom Balkanu često se jedno govori, a drugo radi', upozorio je Kramarić, dodajući kako ostaje otvoreno pitanje 'hoće li pobijediti geografija ili politika'. Istaknuo je i da bi ulazak Albanije u Europsku uniju predstavljao korist i za Hrvatsku, naglasivši kako su procesi u državama Zapadnog Balkana vrlo slični.
Govoreći o Bosni i Hercegovini, sudionici su naglasili kako je politička situacija izrazito složena te da zemlju dodatno opterećuju secesionističke i unitarističke tendencije. Naglasili su da Bosna i Hercegovina može napredovati prema Europskoj uniji jedino kroz stabilan dijalog, povjerenje i uvažavanje njezine ustavne i društvene posebnosti kao države triju konstitutivnih naroda.
Zaključno je istaknuto kako budućnost europskog kontinenta počiva na ideji zajedništva, suradnje i postupnog uključivanja svih europskih država u zajednički politički i vrijednosni prostor Europske unije. Sudionici su naglasili da proširenje nije samo tehnički ili administrativni proces, već duboko politički i civilizacijski projekt koji doprinosi stabilnosti, sigurnosti i dugoročnom miru u Europi. Posebno je istaknuta važnost izgradnje i očuvanja europskog identiteta, utemeljenog na demokraciji, vladavini prava, poštivanju ljudskih prava i međusobnom uvažavanju naroda.
U vremenu globalnih izazova, geopolitičkih nestabilnosti i rastućih podjela, naglašeno je kako Europska unija mora ostati prostor zajedničkih vrijednosti i solidarnosti, a politika proširenja jedan od njezinih ključnih strateških instrumenata za očuvanje stabilne i povezane Europe.
