Dr. Kalilić usporedio Brač i Barbados: 'Nijedna se plaža ne može uspoređivati sa Zlatnim ratom'

Dr. Joško Kalilić, ugledni splitski liječnik, usporedio je Brač i otočnu državu Barbados. 

Njegov tekst prenosimo u cijelosti:

'Barbados je otočna država i po veličini (439 km2) je slična Braču (400 km2). 

Ima 5 gradova i 36 sela. Brač ima 7 općina i jedan grad te mnogo naselja i zaseoka.

Postavlja se opravdano pitanje; kako je moguće da na skoro istoj površini na Barbadosu živi 280.000 stanovnika dok na Braču živi samo 14.000 stanovnika. 

Zašto na Braču ne bi moglo živjeti bar 30-50.000 tisuća stanovnika ili čak i više (1900. na Braču je živjelo 24.000 stanovnika).

Brač se nalazi usred napučene Evrope i svega 15-ak km od kopna, dok je Barbados smješten na osami u Atlantskom oceanu 500 km od najbližeg  kopna (obala Venezuele). Teritorijalno more mu je široko 22 km. Bračanin ima onoliko mora koliko ga ima država Hrvatska.

Barbados nema rijeka ni jezera, dakle nema svoje vode, već se organizirano prikuplja kišnica prirodno filtrirana kroz slojeve zemlje u  iskopane brojne podzemne kanale iz kojih se pumpama doprema voda za kućanstva i industriju. Ta količina vode, iako obilna, nije dovoljna za tako veliki broj stanovnika (280.000) pa je država prisiljena desalinizirati određenu količinu mora da zadovolje povećane zahtjeve za vodom. Brač je u tom pogledu u boljem položaju jer dobiva vodu od rijeke Cetine koja se kod Omiša filtrira i podmorskim cjevovodima dovodi do Brača. Međutim, Brač dodatno ima oko 300 priobalnih izvora bočate vode i jedan izvor slatke vode. Većina stanovnika (i 'vikendaša') na Braču, kao zlatnu rezervu, prikuplja kišnicu u izgrađenim gustirnama u kojima je 'besplatna' voda za piće i po potrebi za zalijevanje vrtne vegetacije.

Prije dolaska Španjolaca 1500. na otoku Barbadosu su živjeli domoroci-indijanci koji su se dolaskom Španjolaca razbježali i nestali s otoka da izbjegnu ropstvo.

Prvi brodovi s velikom posadom dolaze iz V. Britanije 1625. te se  otok uskoro administrativno pretvara u koloniju u koju dolazi sve više stanovnika iz V. Britanije koji upravljaju otokom i rade na njemu. Veliki dio tadašnjih šuma se siječe da bi se veće površine otoka pretvorile u plantaže za uzgajanje šećerne trske i duhana. Budući da je trebalo mnogo ljudi za rad na tim plantažama, razvija se trgovina ljudima (poglavito crncima iz Afrike) koji se prisilno dovode brodovima da rade kao robovi na plantažama šećerne trske i duhana. Stoga su današnji stanovnici Barbadosa uglavnom potomci robova crnaca iz Afrike (95% su crnci, 3% bijelci, 2% miješani). Ropstvo je ukinuto tek nakon 200 godina 1834. Nezavisnost od V. Britanije stekli su 1966. Nedavno su postali republika, a time i potpuno neovisni od V. Britanije. Službeni jezik je engleski, a razvojem školstva svi su stanovnici otoka su pismeni.

Na povijest Brača su utjecali Kelti, Iliri, Grci, Rimljani, Venecija, Ugarska, Napoleon, Austrija, Uskoci itd. Usprkos svima, Bračani su se održali stoljećima i nikad nisu bili robovi niti ih je itko prisilno dovodio na otok.

Među stanovnicima Barbadosa ima 65% kršćana, većina su protestanti. Među Bračanima prevladavaju kršćani-katolici (oko 90%).

U urbanim dijelovima Barbadosa živi oko 30% stanovnika, a u ruralnim oko 70%. Glavni grad Bridgetown u kojem živi oko 100.000 stanovnika nalazi se na nadmorskoj visini od jednog metra. Bračani su ravnomjerno raspoređeni u svim općinama. Supetar sa statusom  grada ima 4000 stanovnika.

Temperatura zraka na Barbadosu iznosi od 22 do 30 stupnjeva. Na Braču su temperature niže samo zimi (5-15 stupnjeva). Proljeća i jeseni su relativno ugodni topli, a ljeta vruća.

U pogledu vegetacije na Barbadosu najviše rastu palme, poinciane i frangipani. Bračani se ponose sa svojim maslinama (500.000 stabala), česminom, hrastom, borovima, čempresima, tamarisima, smokvama, rogačom te mnogim drugim mediteranskim biljkama. Ima i palmi koje ukrašavaju primorska mjesta.

Na Barbadosu pola godine pada kiša, a isto toliko traje i sušno razdoblje. Za vrijeme obilnih kiša česte su poplave, odroni zemljišta dok nerijetki uragani nanose velike materijalne štete. Bračani uživaju u sva četiri godišnja razdoblja. Nema poplava, odrona zemljišta, a niti veće štete od jakih vjetrova (bure ili juga). 

Barbados je teritorijalno podijeljen na 11 župa, a Brač na 7 općina i jedan grad (Supetar). Za razliku od Brača, nije toliko brdovit (najviši vrh na Barbadosu nazvan Hilaby visok je 330 m i turistički djelatnici se ponose lijepim pogledom s tog vrha na cijeli otok, posebno na atraktivne plaže, a kako se tek ponose Bračani na pogled koji pruža vrh Vidove gore od 778 m ne samo na cijeli Brač već i na okolne otoke i kopno. 

Barbados ima dobro razvijenu asfaltiranu cestovnu mrežu u dužini od 1600 km za razliku od Brača koji ima samo oko 300 km asfaltiranih cesta i mislim da je to jedna od glavnih kočnica bržeg razvoja Brača i porasta stanovništva 

Kuće u kojima stanuje većina stanovnika Barbadosa nalaze se u blizini plantaža šećerne trske i duhana, montažne su i građene od drva pa ih vlasnici kod seljenja često premještaju s jednog na drugo mjesto.

Bračani se mogu pohvaliti da imaju najljepše kuće na svijetu građene od kvalitetnog bijelog bračkog kamena. 

Veza Barbadosa sa svijetom moguća je samo zračnim i morskim putem te u tu svrhu imaju jedan aerodrom za međunarodne avionske letove i jednu gradsku luku za velike brodove (trgovačke i turističke) u glavnom gradu Bridgetownu. 

Brač ima svoj aerodrom za nešto manje zrakoplove, ali zato je splitska zračna luka relativno blizu, omogućava slijetanje i najvećih zrakoplova, pa Bračani i turisti nakon slijetanja u Split lako i brzo mogu stići do Brača i obrnuto. 

Barbados ima nešto svog plina, čak i nafte, jer Britanske tvrtke imaju koncesiju bušenja podmorja u potrazi za naftom. Braču zbog turizma i ekoloških razloga takva aktivnost nije potrebna.

Barbados dobiva električnu energiju od tri elektrane kojima već 100 godina upravlja njihova tvrtka (kao HEP kod nas). Za pogon elektrana koriste plin i loživo ulje. Diljem otoka ima 13 trafostanica. U planu je izgradnja solarnih i vjetroelektrana. 

Braču nisu potrebne elektrane. O električnoj energiji brine HEP (bez zagađenja zraka od elektrana), a ima i dovoljno trafostanica po cijelom otoku. Sunca i vjetra Brač ima preko cijele godine i puno više od Barbadosa (gdje pola godine pada kiša) pa je planiranje solarnih i vjetroelektrana  na Braču sasvim realno i poželjno.

Prijevoz stanovnika po cijelom otoku Barbadosa obavljaju državni autobusi (plavo obojeni) i privatni autobusi (žuto obojeni). Taksi služba je privatna i dobro razvijena. Imaju čak i helikoptersku taksi službu. Nema pomaka sata zimi i ljeti jer vlada Barbadosa to globalno pravilo promjene vremena ne uvažava.

Bračani također imaju dobro organiziranu prometnu autobusnu mrežu, a ima i dovoljno taksija po potrebi. 

Trajektna veza na Barbadosu praktički ne postoji (najbliže kopno je udaljeno 500 km), a promet robe i ljudi obavljaju veliki teretni i putnički brodovi i međunarodni zrakoplovi.

Brač ima najbolje organiziranu trajektnu vezu na Jadranu i do kopna (oko 15-18 km) stignu za manje od sat vremena (brzim gliserom za 15-ak minuta). Bračani stoga mogu u jednom danu obaviti na kopnu sve što trebaju i vratiti se istog dana na otok.

Barbados ima sveučilište u glavnom gradu Bridgetownu (Bračani ga imaju u Splitu i drugim gradovima Hrvatske pa na Braču nije ni potreban).

Na Barbadosu je turizam dobro razvijen (najviše dolaze Englezi, Amerikanci, Kanađani, Australci i Južnoamerikanci) zbog velikog broja lijepih pješćanih plaža (80) okićenih s palmama iako se nijedna njihova plaža ne može natjecati s najljepšom plažom na svijetu - Zlatnim ratom koji je pokriven glatkim šljunkom kojeg na Barbadosu nema. Popularan je i jazz festival koji se održava svake godine te privlači brojne glazbenike iz cijelog svijeta. Ima i mnogo špilja koje posjećuju turisti, posebno onu u kojoj se snimao film 'Pirati s Kariba'. I Brač ima 40-ak velikih i lijepih špilja koje domaći i strani turisti rado posjećuju.

Brač ima, pored Zlatnog rata, i mnoštvo drugih prirodnih i lijepo uređenih plaža ukrašenih palmama, tamarisima, borovima, česminama, smokvama itd. na kojima uživaju turisti. 

Gastronomska ponuda na Barbadosu je dobra, najviše se nudi tzv. 'flying fish' - leteća riba koja je dobila takav naziv jer može letjeti 45 sekunda iznad mora u dužini od 300 m. Nakon pripreme po ukusu i mirisu podsjeća na našu srdelu. 

Brač ima vrhunsku gastro-ponudu od mlade janjetine do svih vrsta riba s vrhunskim vinima i maslinovim uljem. Brački sir je sigurno najbolji ovčji sir na svijetu o kojem stanovnici Barbadosa mogu samo sanjati.

Podvodno ronjenje na Barbadosu je također razvijeno zbog kilometarski dugog koraljnog grebena (80 km) na kojima se može vidjeti mnoštvo riba svih oblika i boja. 

I Bračani organiziraju podvodno ronjenje oko cijelog otoka u kojem brojni turisti uživaju u ribama i podmorskim špiljama.

Barbados ima mnogo lijepih hotela i apartmana, ali ima ih i na Braču, i to građenih ne od drva već od bijelog  kamena. 

Privatni helikopteri obavljaju panoramske letove po cijelom otoku Barbadosa. Brač ima 4 helidroma (Milna, Pražnice, Selca i na aerodromu), pa se lako mogu organizirati i turistički helikopterski letovi ne samo po Braču već i po susjednim otocima kao što je neko vrijeme letove obavljao privatni hidroavion.

Najpopularniji sport na Barbadosu je kriket, ali i drugi sportovi kao nogomet, tenis, golf, ronjenje itd.

I na Braču su popularni nogomet, tenis, ronjenje, surfanje i mnogi drugi sportovi. Ovaj otok, nažalost, nema uređenih terena za golf kao što ih ima Barbados, ali i to je moguće u bliskoj budućnosti ako se pronađu investitori.

Na Barbadosu je 30% zemlje obradivo (u prošlosti je većina otoka bila prekrivena šumom, ali je veći dio posjećen da bi se mogle formirati plantaže šećerne trske i duhana). 

25% Brača je pokriveno šumom (česmina, hrast, masline, alepski borovi itd.)

Na Barbadosu od divljih životinja ima zečeva, mungosa i manji broj majmuna. 

I na Braču ima zečeva i mungosa, ali nema ni jednog majmuna. Zato ima puha koji pečen predstavlja pravi gastro specijalitet. Od stočarstva, ima mnogo koza i ovaca, također i konja.

Na Barbadosu 35% stanovništva živi u glavnom gradu Bridgetownu i njegovoj okolici (oko 100.000). Bračani su dobro raspoređeni po cijelom otoku.

Dob umiranja na Barbadosu je iznad 70 g. Bračani se mogu pohvaliti dosegom visoke životne dobi. 

Na Barbadosu Ima više banaka, ali ima ih sasvim dovoljno i na Braču.

Glavni izvoz Barbadosa: hrana, pića, kemikalije, električni djelovi, lijekovi, insekticidi, fungicidi, herbicidi. Brač proizvodi najkvalitetniji kamen, kipove umjetnika, sardine, ribu, vino, maslinovo ulje, sir, suvenire od kamena, sapune itd.

Na Barbadosu 83% stanovnika radi u uslužnim djelatnostima, 14% u industriji, 3% u poljoprivredi, dio je zaposlen na kruzerima. Ima i onih koji su iselili u inozemstvu (SAD, Velika Britanija, Kanada...) pa dio svoje zarade šalju svojim obiteljima što značajno doprinosi dobrom životnom standardu stanovnika Barbadosa.  I Bračani su najvećim dijelom zaposleni u turizmu, ugostiteljstvu, poljoprivredi, prodaji raznih proizvoda, a dio je iseljen te svojim investicijama pomažu razvoj Brača. I Barbados i Brač imaju izgrađene marine.

Na Barbadosu je dobro organizirano javno i privatno zdravstvo što je i za očekivati s obzirom na veliki broj stanovnika. Zbog velike udaljenosti od kopna (500 km) mora postojati bolnica sa svim specijalistima. Na Braču su zbog daleko manjeg broja stanovnika organizirane županijske ordinacije opće prakse i Hitna medicinska služba. KBC Split ima organizirane specijalističke ordinacije koje koriste svi osigurani građani, pa tako i Bračani, koji u jednom danu mogu obaviti potrebne pretrage i ostale medicinske usluge. U slučaju težih bolesti koriste KBC Split za bolničko liječenje. U hitnim slučajevima dobro organizirana helikopterska služba prevozi sve hitne slučajeve od jednog od četiri helidroma na Braču do helidroma KBC Split.

Bračanin koji odluči posjetiti Barbados i pri tome renta auto morat će se priviknuti vožnji lijevom trakom (utjecaj iz V. Britanije). Za tri sata vožnje može se obići cijeli otok jer dobro razvijena cestovna mreža to omogućuje. Bračka cestovna infrastruktura takvu vožnju oko cijelog otoka za sada ne omogućuje.

Za razliku od Brača, na Barbadosu ima dosta evidentiranog kriminala s oružanim pljačkama, krađama i pucnjavama među bandama. Šetnja po gradovima u noćnim satima nije preporučena. U tom pogledu stanovnici Brača i turisti su potpuno sigurni po danu i po noći. 

Zaključak:

Otok Brač uspoređen s otočnom državom Barbados koji su slični po veličini, ima sve uvjete da ostvari još brži razvoj i bolji život. Nema valjanog razloga, u usporedbi s Barbadosom koji ima 280.000 stanovnika, da Brač ne bi mogao imati dvostruko više stanovnika (od sadašnjih 14.000 na 30.000 pa čak i do 50.000 stanovnika). Otok Brač je ljepši i sigurniji za živjeti od Barbadosa, blizu je kopna i ima sve resurse za dobar život. Najvažnije je poraditi na izgradnji što šire mreže suvremenih cestovnih prometnica po cijelom Braču -  onako kako je razvijena na Barbadosu (1600 km asfaltiranih cesta). Sa sigurnošću možemo reći da će vrijedni i napredni Bračani to i ostvariti u bliskoj budućnosti.'