KONGRES OBITELJSKOG SMJEŠTAJA Rentijerstvo je problem kojem će se doskočiti novim zakonom

Fotogalerija (11)

Unaprjeđenje kvalitete i održivog razvoja u obiteljskom smještaju, s naglaskom na podizanje svijesti iznajmljivača o važnosti održivosti i autentičnosti turizma, bila je tema 3. Kongresa obiteljskog smještaja, koji se održava 14. i 15. ožujka 2024. godine u hotelu Radisson Blu Resort & Spa Split.

Hrvatska udruga obiteljskog smještaja organizira stručni i edukativni skup na kojem će tijekom dva dana sudjelovati brojni domaći i inozemni stručnjaci.

- Obuhvatit ćemo sve teme i pitanja koja zanimaju vlasnika obiteljskog smještaja. Imamo i strane platforme koje su primarne za naše područje i pomažu u njihovom radu, ali ćemo predstaviti i domaće platforme, kao i poreznu politiku. Među predavačima je Institut za turizam, a stigli su nam i predstavnici iz Grčke koji će prezentirati njihov turizam. Važno nam je da su tu i predstavnici engleskog fakulteta York s kojima ćemo pričati o obrazovanju mladih u turizmu. Nije ovdje riječ samo o obiteljskom smještaju, već želimo da se ta važna priča nastavi i s mlađom generacijom - kazala je predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja Barbara Marković.

Glavni problemi onih koji se bave obiteljskim smještajem su kako se istaknuti od konkurencije, jer je prevelik broj vlasnika smještaja, ali i pravne obveze s kojima se iznajmljivač mora baviti.

- Nastojimo olakšati poslovanje u tom segmentu. Oni koji se bave obiteljskim smještajem su ujedno čistači, knjigovođe, bave se marketingom, prodajom… Ovo je pokazatelj da našim iznajmljivačima treba vizija kako dalje napredovati, a ako ćemo ići na kvalitetu, a ne kvantitetu, onda trebaju naučiti kako se brendirati - poručila je Marković.

Smatra da su rentijeri jedan od njihovih problema, jer ne spadaju pod obiteljski smještaj, ali utječu na cijene obiteljskog smještaja, ali i tržišta nekretnina.

- Najveći naglasak je na nove promjene u Zakona o turističkim zajednicama. Očekuje se nastavak onoga što smo počeli 2017. godine, a to je studija nosivih kapaciteta da vidimo koliko nam zapravo turizma treba i kako će se privatni smještaj uklopiti u tu priču. Mi želimo iskonski dalmatinski doživljaj obiteljskog smještaja. Kao Turistička zajednica ne želimo rentijerstvo, da se rade zgrade u kojima će biti privatni smještaji, već da bude istinski dalmatinski doživljaj, pravi obiteljski smještaj. To je ono to je cilj destinacije - rekao je Joško Stella, zamjenik direktora Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije.

Stavio je naglasak na studiju nosivih kapaciteta te brendiranje privatnog obiteljskog smještaja i analizu privatnog smještaja. U tom smislu su angažirali Institut za turizam i prvi su izradili Strategiju upravljanja obiteljskim smještajem.

- Strategiju je Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije naručila 2019. godine. Ona donosi alate, odnosno prijedloge alata za upravljanje obiteljskim smještajem. Mi ne smatramo da je obiteljski smještaj crna ovca hrvatskog turizma, već da je jedan izuzetno važan segment koji diferencira hrvatsku turističku ponudu od konkurencije. Ako tako sagledavamo, onda treba gledati obiteljski smještaj kao jedan od proizvoda kojim treba kvalitetno upravljati, podizati kvalitetu s jedne strane, brendirati ga i upravljati s druge strane. Putem Zakona u turizmu treba definirati održivost kao osnovnu paradigmu i dati alate jedinicama lokalne samouprave za kvalitetno upravljanje cjelokupnom turističkom ponudom, pa tako i ponudom obiteljskog smještaja - kazala je Renata Tomljenović, znanstvena savjetnica Instituta za turizam u Zagrebu.

O novim zakonskim promjenama i sustavnom rješavanju dugogodišnjih problema govorio je Tonči Glavina, državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta.

- Hrvatska njeguje poseban odnos i kategoriju turizma koji se zove obiteljski smještaj za koju vjerujemo da je dugoročno jedna od naših najvećih prednosti i na to se moramo usmjeriti. Ogromni benefit obiteljskog turizma je što veliki broj noćenja ostaje hrvatskim obiteljima koje rade ekstenzije svog doma. Međutim, tu prednost moramo ostaviti kao jednu od konkurentnih, a to jedino možemo napraviti ako se prilagođavamo svemu što se događa na svjetskom turističkom tržištu - rekao je Glavina i najavio kako u budućnosti dodatno planiraju brendirati koncept smještaja kod domaćina.

- S druge strane, moramo se pobrinuti da od toga odvojimo čisti rentijerizam, odnosno čisti biznis, koji ne može biti pod skrivena istim kišobranom. To ne može biti strateška prednost, jer je rentijerizam ono što generira povećanje cijene nekretnina, cijene kvalitete života, standarda građana… Moramo misliti na turizam koji pomaže obiteljima, a ne da im odnemaže. Obiteljski smještaj pomaže, razvija i doprinosi hrvatskoj turističkoj ponudi, ali onaj dio koji nema veze s obiteljskim smještajem kod domaćina, nije nešto što bi trebalo biti u toj kategoriji - poručio je  državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta. 

Novim nacionalnim planom i strategijom u fokusu je daljnji razvoj i poticanje smještaja kod domaćina. Zakon o turizmu, dodaje, prepoznaje rentijerstvo kao problem i daje alate jedinicama lokalnim samouprave da ih eliminiraju, korigiraju, zaustave i modificiraju.

- Moraju se napraviti stručne podloge kao što je studija prihvatnih kapaciteta, zatim plan upravljanja destinacijom, koji mora prepoznati limite koje određena struktura smještaja stvara na destinaciju i sukladno tome donijeti odluku da ih umanji, preusmjeri ili reorganizira - poručio je Tonči Glavina.

Takvom mišljenju se pridružio i Stipe Čogelja, dožupan Splitsko-dalmatinske županije koji pozdravlja zakonske promjene u smjeru rješavanja negativnih pojava rentijerstva.

- S obzirom na to da dolazim iz obitelji koja se bavi privatnim iznajmljivanjem apartmana na području Omiša, jako sam dobro involviran u prednosti i nedostatke sustava. Oni ljudi koji su predani u tom poslu, doprinose razvoje turizma, a negativne pojave rentijerstva nastojat ćemo doskočiti novim Zakonom. Ljudi su naše bogatstvo, taj autentični doživljaj i priče koje pričaju. To je prednost našeg turizma -  podvukao je Čogelja.