Posljednjih dana intenzivirali su se napadi na brodove u Crnom moru, a u osam napada poginulo je ukupno 28 pomoraca, rekao je u središnjem Dnevniku HTV-a kapetan Siniša Orlić, ravnatelj Uprave sigurnosti plovidbe u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.
Govoreći o posljednjem napadu, Orlić je potvrdio da na napadnutom brodu nije bilo hrvatskih pomoraca.
Istaknuo je da Crno more nije jedino područje u kojem su pomorci izloženi opasnostima. Među rizičnim područjima izdvojio je Hormuški tjesnac, zapadnu obalu Afrike, vode ispred Venezuele i dijelove Indijskog oceana.
- Hrvatski pomorci plove svim svjetskim morima i svakodnevno su izloženi opasnostima - rekao je.
Orlić je rekao kako Hrvatska ima nešto više od 15.000 pomoraca koji plove međunarodnim vodama, a njih 107 trenutačno se nalazi na brodovima u Crnom moru.
Istaknuo je da u Crnom moru trenutačno nema brodova pod hrvatskom zastavom, ali hrvatski pomorci uglavnom plove na brodovima stranih zastava.
- U Crnom moru nalazi se oko 1500 brodova stranih zastava, a kada se izuzmu brodovi zemalja koje okružuju to područje i uglavnom služe nacionalnoj plovidbi, ostaje oko 750 brodova u međunarodnoj plovidbi. Na tih 750 brodova danas je bilo 107 hrvatskih pomoraca - rekao je Orlić.
Podržao je zahtjev Sindikata pomoraca Hrvatske da se područje Crnog mora uz obale Bugarske i Rumunjske proglasi ratnom zonom.
- Sve ono što ide u korist pomoraca, mi kao administracija ćemo podržati - rekao je.
Pojasnio je da je Crno more već proglašeno ratnom zonom, osim područja teritorijalnih mora Bugarske, Rumunjske i Turske.
- S ovim zahtjevom, sindikat traži proširenje ratne zone i na te zone - rekao je.
Istaknuo je da bi proglašenje ratne zone pomorcima omogućilo da se, ako to žele, iskrcaju s broda i odbiju plovidbu u takvo područje.
- Oni koji ipak odluče ploviti ratnom zonom imali bi pravo na dvostruke dnevnice i dvostruku odštetu u slučaju nesreće - objasnio je Orlić.
Na pitanje tko preuzima odgovornost za sigurnost pomoraca, Orlić je rekao kako je to brodar, s kojim pomorac sklapa ugovor.
Istaknuo je da su odnosi na brodu, uključujući plaće te obveze brodara i pomoraca, uređeni međunarodnim konvencijama.
- Ako imate lošeg brodara, ako brodar napusti brod i pomorac ostane sam na brodu, u tom trenutku uskaču i država i sindikat - objasnio je Orlić.
Govoreći o ulozi države u zaštiti pomoraca u nevolji, Orlić je istaknuo da ona može pomoći diplomatskim pritiscima na državu u kojoj je brodar registriran ili na državu u kojoj se pomorac nalazi.
