Župa sv. Mihovila arkanđela u Kaštel Kambelovcu svečano je 16. srpnja proslavila blagdan Gospe od Karmela, koji je ove godine bio u znaku velikoga jubileja – 100. obljetnice posvete župne crkve. Crkvu je 15. srpnja 1926. godine posvetio tadašnji splitski i solinski biskup dr. Kvirin Klement Bonefačić, a spomen na taj događaj trajno je sačuvan na kamenoj ploči na pročelju crkve. Središnje misno slavlje, kao i prethodna trodnevica, održani su ispred djelomično dovršenoga novosagrađenog pastoralnog centra uz istočnu stranu župne crkve.
Svečano euharistijsko slavlje predvodio je hvarski biskup mons. Ranko Vidović.
Nakon što je okadio kip Gospe Karmelske, a zbor otpjevao pjesmu 'Zvijezdo mora', započela je tradicionalna procesija.
U procesiji su mladi župljani nosili mramorni kip Gospe Karmelske, izmjenjujući se tijekom četrdesetominutnog ophoda. Sudjelovali su križonoša, ministranti, nosač obnovljene povijesne zastave Gospe Karmelske te brojne župne zajednice, udruge i društva sa svojim zastavama. Gospin kip pratilo je osam djevojčica odjevenih u narodne nošnje, dok su djeca ispred njega prosipala latice cvijeća.
Na početku homilije biskup Vidović čestitao je okupljenima blagdan Gospe od Karmela i veliki jubilej župe te se prisjetio vremena kada je u toj župi djelovao kao đakon i kapelan.
Središnja tema njegove propovijedi bila je Euharistija, koju je nazvao 'najvećim otajstvom naše vjere te izvorom i vrhuncem kršćanskoga života'. Govoreći o svetoj misi, istaknuo je važnost dvaju stolova – stola Božje riječi i euharistijskog stola. Naglasio je kako Božju riječ treba slušati otvorena srca da bi donosila plod, dok se na oltar, zajedno s kruhom i vinom, prinosi i vlastiti život sa svim njegovim radostima i teškoćama. Osvrnuvši se na svetu pričest, rekao je da Krist ulazi u čovjekov život kako bi ga preobrazio u sebe te pozvao vjernike da, noseći Krista u sebi, postanu živa svetohraništa i svjedoci njegove ljubavi.
Homiliju je zaključio molitvom Gospi od Karmela, 'prvom svetohraništu', da svim vjernicima izmoli milost istinskoga susreta s Kristom u euharistiji.
Na kraju misnog slavlja biskup Vidović tradicionalno je blagoslovio djecu, a župnik don Ivan zahvalio je svima koji su svojim radom, molitvom i zauzetošću pridonijeli pripravi i proslavi blagdana te obilježavanju stote obljetnice posvete župne crkve.
Euharistijsko slavlje pjesmom je uzveličao župni mješoviti zbor.
Nakon liturgijskog slavlja druženje je nastavljeno uz zajednički agape u novom pastoralnom centru i njegovu okruženju. Kao trajnu uspomenu na veliki jubilej svaki je sudionik mogao ponijeti prigodni magnet izrađen povodom 100. obljetnice posvete župne crkve.
Blagdanskoj proslavi prethodila je trodnevna duhovna priprava koju je od 13. do 15. srpnja predvodio voditelj Kuće susreta Tabor fra Ivan Matić. Svake večeri vjernici su imali priliku za sakrament pomirenja, molitvu krunice, euharistijsko slavlje, klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom i prigodnu katehezu.
U svojim propovijedima fra Ivan Matić pozivao je okupljene na obraćenje, življenje Božje riječi i dublje zajedništvo s Kristom. Isticao je Blaženu Djevicu Mariju kao znak nade i uzor poniznosti te poticao vjernike da budu 'produžena Božja ruka' u svijetu. Govoreći o Kristovoj ljubavi, naglašavao je da je Isus liječnik duše koji iscjeljuje ljudske rane i poziva na ljubav bez računice. Na obljetnicu posvete crkve podsjetio je kako je svaki kršćanin pozvan biti 'hram Boga živoga' i živo svetohranište u kojem prebiva Krist.
Poseban doprinos trodnevici dala su svjedočanstva Gorana Ćurkovića i Mije Špara, koji su govorili o snazi Božje milosti, obraćenja, oprosta i novoga života u vjeri. Liturgijska slavlja i klanjanja animirali su bend Mihael, VIS Effata, župni mješoviti zbor, Crkveni kantači te Molitvena zajednica Dobri Pastir. Posljednjega dana trodnevice blagoslovljeni su i podijeljeni škapulari za 44 vjernika.
Cjelokupna proslava protekla je u ozračju duboke molitve, zajedništva i zahvalnosti Bogu za stoljeće života župne zajednice. Velik broj vjernika sudjelovao je na misnim slavljima (oko 4000) i pristupio sakramentu pomirenja i euharistiji (oko 2400), potvrđujući da su trodnevica i blagdan Gospe od Karmela bili istinski dani milosti za cijelu župu.
