U foajeu Hrvatskoga narodnog kazališta Split u nedjelju navečer predstavljeno je hrvatsko digitalno izdanje knjige 'Čuvarice niti: 25 priča o hrvatskoj baštini' ispričanih glasom žena iz Latinske Amerike, u izdanju Hrvatske matice iseljenika.
Zbirka je nastala na inicijativu Mreže Hrvatica Latinske Amerike CroActivas, a književno ju je uredila Diana Arias, dok je glavna urednica Jelena Nadinić. Izvorno je objavljena u Buenos Airesu na španjolskom i portugalskom jeziku pod naslovima Guardianas de la trama i Guardiãs da trama, dok hrvatsko izdanje objavljuje Hrvatska matica iseljenika. Hrvatsko izdanje ima 252 stranice, a uredila ga je Vesna Kukavica.
Prvo predstavljanje hrvatskoga izdanja knjige Čuvarice niti održano je u Splitu. U programu koji je vodila Edita Lučić Jelić sudjelovali su glavna urednica knjige dr. sc. Jelena Nadinić iz Buenos Airesa i ravnatelj Hrvatske matice iseljenika mr. sc. Zdeslav Milas.
Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika mr. sc. Zdeslav Milas, autor predgovora hrvatskom izdanju, u knjizi posebno naglašava da se povijest iseljeništva ne može razumjeti samo kroz migracijske valove, brojke i odredišta, nego prije svega kroz pojedinačne ljudske sudbine. Posebno mjesto u toj povijesti, ističe, pripada ženama koje su bile prve učiteljice jezika, pripovjedačice obiteljskih priča i čuvarice običaja, vjere i hrvatskoga identiteta.
'Osobita nam je čast što je Hrvatska matica iseljenika izdavač hrvatskoga prijevoda zbirke priča Čuvarice niti (Guardianas de la trama), izvornog izdanja objavljenog na španjolskom i djelomično na portugalskom jeziku. Objavljivanjem hrvatskoga prijevoda ova zbirka postaje dostupna hrvatskim čitateljima diljem svijeta. Priče žena iz Latinske Amerike prepoznat će i Hrvatice u Sjevernoj Americi, Australiji i Novom Zelandu, Južnoafričkoj Republici i diljem Europe jer su niti koje povezuju obitelj, jezik, baštinu i domovinu univerzalne. One nadilaze granice i oceane te svjedoče da hrvatsko globalno zajedništvo živi upravo kroz ljude, njihove priče i međusobnu povezanost. Za nas u hrvatskoj domovini ova je knjiga mnogo više od zbirke priča. Ona je prilika da dublje razumijemo iseljenički identitet, svakodnevicu hrvatskih zajednica diljem svijeta i tihu, ali postojanu ljubav prema hrvatskoj domovini koja se prenosi s koljena na koljeno', istaknuo je ravnatelj HMI-ja mr. sc. Zdeslav Milas.
Glavna urednica dr. sc. Jelena Nadinić, jedna od osnivačica Mreže Hrvatica Latinske Amerike CroActivas i dugogodišnja kulturna djelatnica hrvatske zajednice u Argentini, u Split je stigla iz Buenos Airesa. Osim uredničkog i kulturnog rada, aktivna je i članica ženske klape Valovi.
'Kada smo krenule s idejom o ovoj knjizi, pozvale smo žene da otvore svoje uspomene i obiteljske albume, da ispričaju svoje priče i, zapravo, otvore svoja srca. Ni same nismo znale što ćemo sve dobiti, a dobile smo doista mnogo – iskrene, snažne i emotivne priče u kojima je svaka od nas mogla pronaći nešto svoje. Upravo su te osobne priče pokazale koliko su obitelj, jezik, običaji i sjećanja važni u očuvanju hrvatskoga identiteta kroz generacije', istaknula je dr. sc. Jelena Nadinić. Posebno je zahvalila Hrvatskoj matici iseljenika što je prepoznala vrijednost projekta i omogućila da zbirka bude objavljena i na hrvatskom jeziku te tako postane dostupna čitateljima u Hrvatskoj.
Jelena Nadinić je na predstavljanju otkrila i kako već razmišljaju o nastavku projekta te pripremaju nove priče koje bi mogle biti uvrštene u buduće izdanje Čuvarica niti, a u Split su stigle i dvije autorice priča Čuvarica niti, Isabel Wilhelm Kovac i María Daniela Latorre.
Njezino sudjelovanje povezalo je predstavljanje knjige s programom 4. Susreta klapa Hrvata izvan Republike Hrvatske, koji se održava 28. rujna u Hrvatskome narodnom kazalištu Split, a na kojem sudjeluje i klapa Valovi. Poseban glazbeni doprinos večeri ispunjenoj emocijama dala je upravo ženska klapa Valovi iz Buenos Airesa, koja je na predstavljanju izvela dvije pjesme. Program su otvorile izvedbom pjesme 'U zemlju latinsku', dok je promociju zaključila emotivna izvedba 'Dive Grabovčeve'.
Splitskim predstavljanjem Čuvarice niti vratile su priče hrvatskih žena iz Latinske Amerike simbolično u zemlju iz koje su nekoć krenule njihove obiteljske priče. Ono što je kroz desetljeća prenošeno u obiteljima, kroz jezik, molitvu, jelo, pjesmu, fotografije i sjećanja, ovom je knjigom dobilo zajednički prostor i trajni zapis.
Više o knjizi:
Čuvarice niti okupljaju 25 životnih priča žena hrvatskoga podrijetla iz različitih krajeva Latinske Amerike. Riječ je o kratkoj pripovjednoj prozi u kojoj osobne i obiteljske uspomene postaju svjedočanstvo o tome kako su se hrvatski jezik, vjera, običaji, kulinarstvo, obiteljska predaja i osjećaj pripadnosti čuvali i prenosili daleko od zemlje iz koje su potekli njihovi preci. Priče prate potomke hrvatskih iseljenika čiji su preci iz različitih hrvatskih krajeva, od Drave do Jadrana, odlazili u Latinsku Ameriku u velikim migracijskim valovima od kraja 19. do sredine 20. stoljeća. No knjiga se ne zaustavlja na povijesti iseljavanja. U njezinu su središtu žene koje su kroz svakodnevni život postale čuvarice obiteljskoga pamćenja i poveznica između generacija jer to su majke, bake, kćeri i unuke koje su hrvatsku baštinu prenosile u novim društvenim i jezičnim sredinama.
Autorice su uvrštenih priča abecednim redom: Antonich Costas, Andrea; Barthe Dragichevich, Gabriela Rosmarie; Berglavaz Elgart, Laura Elena; Carro Sández Cornejo Loncharich, Nadya Mónica; Domancich, Norma Mabel; dos Santos Pereira, Aliger; Echevarrieta Dragié, María Verónica; Garrido Mujica, Claudia Mónica; Hering Kvacek, Sofia; Hodko, Pia de las Mercedes; Kantolic, Adriana Graciela; Lara Parra, Kenya Celeste; Latorre, María Daniela; Muñoz Mimiza, Tatiana; Ostric, Claudia Marcela; Petrinovic, Silvana; Ramljak Gugic, Violeta Catalina;Santiago Queiroz, Dafne Bilich; Suffredini Toncovich, Susana; Šuto, Dubravka Sidonija; Tarle, Tuga; Tobar Ivelich, Safira Carolina; Toncovich, Sonia Elisabeth; Tresols, Paula Adriana; Tudor, Marcela Mónica i Wilhelm Kovac, Isabel. Knjiga je objavljena uz potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a možete je pronaći na poveznici.
