'Rezistentne i multirezistentne bakterije sve su veći problem. Njihova je učestalost u posljednje vrijeme izrazito porasla', upozorio je primarijus Saša Srića, voditelj Odjela interne medicine KBC-a Zagreb, u razgovoru za HRT.
Prema njegovim riječima, oko četvrtine pacijenata na njegovu odjelu trenutačno ima rezistentne bakterije kod kojih je potrebno posezati za antibioticima treće ili četvrte linije.
Srića je objasnio da takve bakterije nisu novost i da su stalno prisutne, ali je njihova incidencija u posljednjih godinu ili dvije, osobito sada, izrazito povećana. Problem se ne odnosi samo na respiratorne infekcije, nego i na uroinfekcije.
'Radi se o bakterijama koje reagiraju na jedan ili gotovo niti jedan antibiotik. Dovodimo se u situaciju da već u hitnim ambulantama započinjemo s antibioticima druge linije, a rezistencija na uobičajene antibiotike koje najčešće dajemo kao prvu liniju gotovo je potpuna kod hospitaliziranih pacijenata. Onda posežemo već za trećom linijom. To je nešto što je zabrinjavajuće i kratkoročno i dugoročno', istaknuo je.
Što ako ni antibiotici više ne djeluju?
Jedan od razloga razvoja rezistencije Srića vidi u pretjeranoj i nepotrebnoj uporabi antibiotika, osobito u slučajevima u kojima oni nisu potrebni. Naglasio je da je važno razlikovati virusne od bakterijskih infekcija. Kod virusnih infekcija antibiotici ne pomažu, nego se primjenjuje simptomatska terapija.
'Ne treba odmah posezati za antibioticima. Treba napraviti nužnu laboratorijsku i radiološku obradu, urinokulturu, a kod respiratornih infekcija po potrebi analizirati iskašljaj', rekao je.
Posebno su izloženi stariji i imunokompromitirani pacijenti. Srića je kazao da je takvih bolesnika na njegovu odjelu mnogo te da trenutačno oko 25 posto pacijenata ima rezistentne bakterije.
'Neću reći multirezistentne, ali riječ je o rezistentnim bakterijama koje reagiraju na treću, odnosno četvrtu liniju antibiotika. To je velika brojka', istaknuo je.
Upravo je mogućnost da bakterije prestanu reagirati i na antibiotike koji su još djelotvorni ono što liječnike najviše zabrinjava. Kod pacijenata s multirezistentnim bakterijama, objasnio je Srića, primjenjuju se kombinacije antibiotika, a liječnici prate kliničko stanje, tjelesnu temperaturu i upalne parametre kako bi procijenili djeluje li terapija.
'To je ono što nas u budućnosti najviše brine. Kod takvih pacijenata ide se s kombinacijom antibiotika. Imamo četvrtu liniju za koju vjerujemo da će djelovati, a zatim pratimo klinički tijek i procjenjujemo je li pacijent odgovorio na odgovarajući antibiotik', rekao je.
Visoka temperatura, zimica i mogućnost sepse
Srića je opisao i simptome koji se mogu pojaviti kod težih bakterijskih infekcija. Među njima su kašalj i iskašljavanje zelenkastog ili bjelkastog sekreta te visoka tjelesna temperatura, koja može dosezati 39 stupnjeva. Mogu se pojaviti i zimica i tresavica. Kod težih slučajeva infekcija se može zakomplicirati sepsom, zbog čega klinički tijek može postati neizvjestan.
Među posebno ugroženim skupinama, uz imunokompromitirane i starije pacijente, Srića je izdvojio i korisnike domova za starije. Ukazao je i na problem uzimanja antibiotika iz kućnih zaliha te ponovno pozvao na njihovu racionalnu uporabu.
Pritom se obratio i kolegama u obiteljskoj medicini, ističući da rade vrijedan i kvalitetan posao, ali da je potrebno dodatno voditi računa o propisivanju antibiotika.
Srića o ulasku u HDZ
U nastavku razgovora Srića je govorio i o svom nedavnom ulasku u HDZ. Odbacio je sugestiju da mu je stranačka iskaznica bila potrebna radi profesionalnog napredovanja, istaknuvši da je svoje stručne ambicije već ostvario.
'Izrealizirao sam se što se tiče svojih ambicija u struci. Postao sam voditelj Odjela interne medicine, koji već dobrih dvije i pol godine vodim uz najbolji tim, najbolje sestre i najbolju organizaciju', rekao je.
Kao jedan od razloga ulaska u HDZ naveo je dijeljenje vrijednosti s premijerom Andrejem Plenkovićem kojeg je opisao kao europski orijentiranog i socijalno osjetljivog.
Srića je pritom ustvrdio da su u proteklih deset godina plaće liječnika i medicinskih sestara povećane za 164, odnosno 138 posto. Među razlozima zbog kojih pozitivno ocjenjuje Plenkovićevo djelovanje naveo je i upravljanje krizama, spomenuvši Agrokor te pandemiju COVID-a, tijekom koje je, kako je rekao, i sam intenzivno sudjelovao sa svojim timom.
