U pripremi je novi Zakon o najmu stanova, koji bi trebao stupiti na snagu 2027. te donijeti jasnija pravila i veću sigurnost i podstanarima i stanodavcima. Što se mijenja i kako povećati broj stanova dostupnih za dugoročni najam? O tome je u emisiji 'Dobro jutro, Hrvatska' na HRT-u govorio Tomislav Jukić iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Ravnatelj Uprave za provedbu stambene politike, kvalitetu stanovanja i komunalno gospodarstvo Tomislav Jukić rekao je da Hrvatskoj fizički ne nedostaje nekretnina, nego nekretnina dostupnih na tržištu.
'Nekretnine se sve više kupuju kao investicija i nema interesa da budu na tržištu. Tome je teško doskočiti u kapitalizmu i tu država nema prevelike mehanizme osim oporezivanja, a to je na jedinicama lokalne samouprave', rekao je Jukić.
Postojeći Zakon o najmu stanova na snazi je od 1996., kada tržišni najam nije bio ni približno razvijen kao danas. Jukić je istaknuo da se tijekom proteklih 30 godina tržište znatno promijenilo te da postojeće odnose vlasnika i najmoprimaca treba dodatno urediti.
Cilj je, dodao je, potaknuti vlasnike da prazne nekretnine stave na tržište i pritom im pružiti veću pravnu sigurnost. Jedan od instrumenata već je program u kojem APN preuzima stanove vlasnika i daje ih u najam.
Jedna od važnijih promjena odnosi se na ugovore na neodređeno vrijeme. Prema Jukićevim riječima, važeći zakon propisuje ograničene razloge zbog kojih vlasnik može raskinuti takav ugovor, zbog čega se najmodavcima često savjetuje da ih ne sklapaju.
Novim zakonom vlasnicima bi se omogućio raskid ugovora na neodređeno vrijeme, ali uz propisane otkazne rokove.
'Najkraći mogući ugovoreni otkazni rok je tri mjeseca. Ako otkazni rok nije propisan ugovorom, onda može trajati od šest mjeseci do godinu i pol dana, ovisno o tome žive li u kućanstvu maloljetna djeca i koliko je trajao prethodni ugovor o najmu', objasnio je.
Novost bi trebala biti i obvezna solemnizacija ugovora kod javnog bilježnika. Time bi se trebao ubrzati postupak u slučajevima kada najmoprimac nakon raskida ugovora ne želi napustiti stan.
'Dosad ste, ako želite osloboditi stan od osoba i stvari, morali najprije ići u parnični pa u ovršni postupak. Solemnizacijom ugovora izbacujemo potrebu za parničnim postupkom u više od 90 posto slučajeva. S takvim ugovorom možete odmah ići u ovršni postupak', rekao je Jukić.
Trošak solemnizacije snosio bi najmodavac, a iznosio bi između 50 i 150 eura, ovisno o visini najamnine i trajanju ugovora. Za najamninu od 600 eura solemnizacija ugovora na neodređeno vrijeme stajala bi oko 110 eura.
Jukić je naglasio da slučajevi u kojima najmoprimci ne plaćaju najamninu ili odbijaju napustiti stan prema podacima Ministarstva nisu česti, ali stvaraju nesigurnost među vlasnicima.
'Jedan takav slučaj stvori jako lošu percepciju u javnosti. Zakonom želimo ukloniti i te incidente kako se ne bi stvarala loša percepcija', dodao je.
Posebna zaštita predviđena je za obitelji s maloljetnom djecom kada se ugovor raskida bez krivnje najmoprimca. Stranke će ipak moći ugovorom drukčije urediti otkazne rokove.
Govoreći o odnosu turističkog i dugoročnog najma, Jukić je podsjetio na promjene koje su već uvedene drugim zakonima. Jedinice lokalne samouprave mogu određivati zone stanovanja, pratiti gdje nedostaje stanova te ograničiti izdavanje novih dozvola za apartmane.
Suvlasnici u stambenim zgradama također su dobili mogućnost odlučivanja o turističkom najmu stanova u svojoj zgradi.
'Te dvije mjere zasad daju dosta dobre rezultate', zaključio je Jukić.
