Koliko zapravo plaćamo svakodnevne namirnice i kako znati jesu li cijene doista porasle? Odgovor na ta pitanja pokušava ponuditi aplikacija 'Pratimo kretanje cijena' (PKC), koju je uz pomoć umjetne inteligencije razvio Petar Šolić sa splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB). Platforma svakodnevno obrađuje službene cjenike, uspoređuje cijene proizvoda i omogućuje građanima detaljniji uvid u njihovo kretanje.
Aplikacija trenutačno obuhvaća šest trgovačkih lanaca i ukupno 26 poslovnica na području Splita. Njezina posebnost nije samo u prikazivanju cijena, nego i u načinu njihove usporedbe. Sustav proizvode razvrstava u unaprijed definirane kategorije, uzimajući u obzir njihovu vrstu, količinu i pakiranje, kako bi rezultati bili što usporediviji.
Koliko je takav pristup važan, pokazuje jednostavan primjer maslaca. U istoj trgovini moguće je pronaći maslac po cijeni od 2,99 eura, ali i onaj za 1,19 eura. Obje cijene su točne, no izdvajanje samo jedne može stvoriti potpuno drukčiji dojam o tome koliko maslac zapravo košta. Upravo zato aplikacija ne promatra samo pojedinačne proizvode, nego analizira širu ponudu prema jasno određenim kriterijima.
Analiza provedena 7. listopada 2026. pokazala je da razlika između najnižih cijena iste standardizirane košarice od 20 kategorija proizvoda iznosi 16,40 eura, ovisno o mjestu kupnje. Još veće razlike pojavljuju se kada se umjesto najnižih promatraju medijanske cijene proizvoda.
Posebno zanimljiva priča krije se iza razvoja same aplikacije. Od prvog zabilježenog koraka do funkcionalne javne verzije prošlo je približno 12 kalendarskih dana. Šolić procjenjuje da je u tom razdoblju proveo oko 30 sati aktivno radeći s umjetnom inteligencijom, postavljajući zahtjeve, provjeravajući rezultate i usmjeravajući razvoj.
Za usporedbu, prema procjeni iz istraživanja, klasičan razvoj softvera sličnih mogućnosti zahtijevao bi između 1100 i 1780 radnih sati, odnosno okvirno 100.000 eura. Središnja procjena troška iznosi oko 100.000 eura, no riječ je o pretpostavljenom trošku konvencionalne izrade, a ne o dokazanoj uštedi.
Umjetna inteligencija nije korištena samo za razvoj, nego i za provjeru pouzdanosti sustava. ChatGPT-ovim zaključivanjem analizirano je 1487 uparivanja proizvoda i kategorija, pri čemu je 87,7 posto ocijenjeno jasno ispravnima, 6,2 posto pogrešnima, dok je 6,1 posto ostalo nedovoljno jednoznačno. Uočene pogreške korištene su za dodatno poboljšanje pravila prema kojima aplikacija radi.
Platforma je javno dostupna na stranici Pkc.hr, a sljedeći korak mogao bi biti njezino proširenje na nacionalnu razinu. Time bi se omogućilo praćenje cijena diljem Hrvatske, usporedba različitih područja te analiza utjecaja sezonalnosti, turizma i drugih čimbenika na njihove promjene.
Osim što građanima pruža novi način usporedbe cijena, projekt pokazuje i koliko umjetna inteligencija može ubrzati razvoj digitalnih rješenja. Ipak, kako se ističe u istraživanju, ključ uspjeha i dalje su razumijevanje problema, precizno postavljanje zahtjeva i provjera dobivenih rezultata.
