Uoči okruglog stola 'Naslijeđeni modeli, nove generacije - je li nam potrebna reforma nastave povijesti?', u organizaciji Kluba zastupnika Dom i nacionalno okupljanje i Hrvatskih suverenista, to su pitanje na konferenciji za medije otvorili saborski zastupnik Igor Peternel te njegovi sudionici dr. sc. Tomislav Jonjić, dr. sc. Josip Jurčević, dr. sc. Zlatko Begonja, mag. hist. Dominik Andreić i publicist Matija Štahan. Predstavili su glavne naglaske rasprave o sadržaju nastave povijesti, odnosu prema komunističkom nasljeđu i izazovima obrazovanja novih generacija.
Peternel je istaknuo kako je cilj otvoriti javnu raspravu o sadržaju nastave povijesti u hrvatskim školama te o načinu na koji se obrađuju ključni događaji hrvatske nacionalne povijesti.
'Razgovarat ćemo o tome što se zapravo uči u našim školama kada je riječ o nacionalnoj hrvatskoj povijesti. Jesmo li se uopće suočili s komunističkom prošlošću? Jesmo li proveli bilo kakav oblik lustracije u tim programima? Što se danas uči, tko su autori tih programa i je li ta povijest politički obojena? To su pitanja na koja želimo dati odgovore i otvoriti ozbiljnu raspravu o smjeru kojim Hrvatska treba ići kada je riječ o generacijama koje dolaze', naveo je.
Govoreći o društvenom kontekstu u kojem se održava okrugli stol, dr. sc. Tomislav Jonjić upozorio je na sve izraženije ideološke podjele u hrvatskom društvu.
'Ovaj okrugli stol događa se u trenucima kada svjedočimo jednoj takozvanoj antifašističkoj ofenzivi. To nije ofenziva antifašista, nego ljudi koji ne mogu preboljeti slom komunizma i Jugoslavije. Agresivnost i verbalni napadi često su pokazatelji straha - a upravo taj strah danas možemo prepoznati kod onih koji se protive raspravi o ovim temama', kazao je.
Dr. sc. Josip Jurčević istaknuo je kako nakon osamostaljenja Hrvatske nisu provedene potrebne promjene u području odgoja i obrazovanja.
'Formalno smo 1990. ušli u demokratski sustav, ali u području kulture, odgoja i obrazovanja nije došlo do stvarnih promjena. U javnom prostoru i dalje dominiraju obrasci koji su nastali u bivšem sustavu. Ako se to ne promijeni, mladi naraštaji ostat će zakinuti za razumijevanje vlastite povijesti i vrijednosti suvremenog demokratskog društva', naveo je.
Dr. sc. Zlatko Begonja naglasio je važnost povijesti utemeljene na činjenicama i oslobođene ideoloških opterećenja.
'Pokušavamo vratiti u središte pozornosti iskrenu povijest koja se temelji na činjenicama. Odgoj mladih ljudi jedna je od najvažnijih društvenih zadaća i zato je važno da se prošlost promatra kroz argumente i činjenice, a ne kroz ideološke obrasce koji su desetljećima oblikovali javni prostor', izjavio je.
Tijekom konferencije novinari su sudionike upitali i za komentar nedavnog incidenta u Brezovici tijekom kojeg su izrečene uvredljive poruke na račun Domovinskog rata. Novinare je zanimalo treba li zbog takvih istupa tražiti pravne i kaznene posljedice te što takve poruke govore o odnosu dijela javnosti prema Domovinskom ratu kao temelju moderne hrvatske države.
'Gledajući iz pravničke perspektive, mislim da bi bilo elementa za kazneni progon. Međutim oni koji prate moje političko djelovanje znaju da se neprekidno zalažem za slobodu govora, za slobodu kritike i za slobodu različitih pogleda na svaki segment hrvatske povijesti. Spreman sam otrpjeti uvrede i na račun Domovinskog rata i na vlastiti račun jer sam uvjeren da je Domovinski rat takav da može otrpjeti sve klevete i sve klevetnike. To je događaj na kojem se temelji sadašnja i buduća hrvatska država. Mislim da se ideološka pitanja i prijepori rješavaju raspravom i demokratskim dijalogom, a ne kaznenim progonom', rekao je Jonjić.
Na dodatno novinarsko pitanje što ovakvi istupi govore o odnosu prema Domovinskom ratu, Jonjić je istaknuo kako nema nikakve dvojbe o njegovu povijesnom značaju.
'Među nama ovdje i među ljudima koji misle slično ili isto kao mi nema apsolutno nikakve dvojbe oko Domovinskog rata kao jednog veličanstvenog događaja koji par pojedinačnih incidenata nije uprljalo niti može uprljati. Ne mislim da se kaznenim progonom rješava pitanje koje kakvih lunatika koji misle da će vrijeđanjem Domovinskog rata povrijediti i poniziti Hrvatsku', konstatirao je.
Nadovezujući se na raspravu, Jurčević je podsjetio na okolnosti velikosrpske agresije i važnost povijesnog konteksta.
'To su ljudi koji su ratovali protiv Hrvatske 1990. Sjetimo se poruka poput 'Slobo, šalji salate, klat ćemo Hrvate'. To je vrlo dobro zabilježeno u izvornim videozapisima. Riječ je o strani koja je bila protiv Hrvatske, a koja je tijekom tranzicije zadržala određene pozicije moći i nastoji ih očuvati. No, prema europskim standardima i praksi Europskog suda za ljudska prava, takve stvari, koliko god bile šokantne, pogrešne ili uvredljive, rješavaju se društvenom i znanstvenom raspravom', zaključio je.
Novinare je zanimalo i hoće li vladajući i oporba uspjeti postići dogovor oko izbora novih sudaca Ustavnog suda te smatra li Peternel da sadašnji model izbora, koji zahtijeva široki politički konsenzus, još uvijek može funkcionirati u postojećim političkim okolnostima.
'Prije šest mjeseci rekao sam da je taj sustav zastario i da će se teško postići konsenzus, odnosno da ga uopće neće biti. SDP je najavio da u tome neće sudjelovati, a sada svjedočimo saslušanjima kandidata koja se pretvaraju u svojevrsni politički cirkus. Nema šanse da se oni dogovore zato što se nemaju oko čega suštinski dogovoriti. Došli smo u pat poziciju u kojoj bi SDP trebao prihvatiti da HDZ ima većinu u Ustavnom sudu, a on to neće učiniti. S druge strane, HDZ neće prepustiti kontrolu. Zbog toga smatram da će se prije ili kasnije morati otvoriti pitanje izmjene postojećeg zakonskog modela', rekao je Peternel.
