'Ako majka ode, što će biti s tom djecom?' – bolna pitanja, prazni pravilnici i sustav koji kasni

U prostorima splitske Udruge 'Vjeruj i djeluj' danas su se okupili predstavnici lokalne i državne vlasti, uz članove udruga i novinare, kako bi razgovarali o dugotrajnim problemima u sustavu skrbi za djecu s teškoćama u razvoju. Iako je naglasak bio na budućoj suradnji i konkretnim projektima, razgovor je vrlo brzo otvorio niz gorućih pitanja – od nepostojećih pravilnika do sustava kojeg još uvijek čekamo da odraste.

Andrija Lipanović, predstavnik udruge domaćina 'Vjeruj i djeluj', odmah na početku je jasno dao do znanja da problemi nisu tehničke prirode – oni su politički i sustavni.

- Cilj je da osnažimo suradnju kroz rad udruga, kroz županijski, gradski rad, sve do vrha države. A tu će nam pomoći sigurno, sam i ministar Šipić sa svojim timom, kao i dožupan Stipe Čogelja i saborski zastupnici sa svojim nadmetanjima kroz saborski klub – rekao je Lipanović.

Pričalo se svakodnevici roditelja koji žongliraju između administracije i brige za djecu, o tome kako su neki primorani sami ili kroz dobrotvorne akcije financirati opremu, krevete, terapije – dok čekaju odgovore koji ne dolaze. Potreban im je zakon koji djeluje i pravilnici koji su usklađeni s realnošću. 

Stipe Čogelja, zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije, nije pokušao ublažiti stanje. 

- Sustav trenutno počiva na entuzijastima u civilnom društvu, na parcijalnoj pomoći koja je prisutna u Splitsko-dalmatinskoj županiji, pogotovo koja je za socijalna pitanja vrlo osjetljiva i aktivna. Međutim, ono što trebamo, to je sustavno rješavanje. Ako je pitanje udruga civilnog društva - bilo da se radi o ovoj udruzi 'Vjeruj i djeluj', udruzi Srce, udruzi Anđeli ili bilo kojoj drugoj udruzi koja djeluje na području naše županije -  moramo i kroz sustav pomoći da one imaju zajamčenu pomoć – rekao je zamjenik župana Stipe Čogelja.

Govoreći o županijskim naporima, istaknuo je da su natječaji prilagođeni udrugama, kako bi se uklonile administrativne prepreke. Međutim, dodao je i da županija nema alate da riješi sve. a pogotovo infrastrukturna pitanja.

- Projekt centra u Dugopolju za djecu s teškoćama postoji već godinama. Splitsko-dalmatinska županija je podržala projekt, izmjenjujemo prostorni plan, pripremamo dokumentaciju. Ali to je projekt koji treba državnu podršku- rekao je Čogelja. Posebno je upozorio na nova saznanja iz županijskog socijalnog plana: 

- Radili smo novi socijalni plan i studije s Filozofskim fakultetom u Splitu i pokazalo se, nažalost, da je broj mladih s potrebama puno veći nego što smo ranije mislili. Tome ćemo se kao sustav, kao država i kao županija morati prilagoditi – rekao je i dodao da je u fokusu i smještaj za djecu koja su izgubila roditelje. 

Ministar demografije i obitelji Ivan Šipić kazao je da je prepoznao ozbiljnost izrečenih problema, kao i potrebu da se sustav promijeni. 

- Djeca s poteškoćama moraju odrasti, a ako majka ode, što će biti s tom djecom? To pitanje na koje treba odgovoriti lokalna i državna vlast - rekao je Šipić. 

Ministar je dodao kako njegovo ministarstvo već surađuje sa Zakladom Hrvatska za djecu, kroz koju se pokušava odgovoriti na hitne potrebe. No jasno je istaknuo granice: 

- Mi kao ministarstvo demografije ne možemo sami provesti reformu sustava socijalne skrbi. Ali možemo biti onaj kotačić koji tjera druge da se pokrenu. I bit ćemo - poručio je. 

U jednom od najupečatljivijih dijelova svog izlaganja, Šipić se osvrnuo i na širi kontekst. Kritizirao je izostanak institucionalne brige o demografiji na europskoj razini:

- Ako već postoje natječaji za beton, asfalt, zgrade, u kojima - ako se nastavi ovaj trend u Hrvatskoj - neće nitko niti boraviti, što će to sve skupa ako nema djece? Ja otvoreno kritiziram to što na razini Europske unije ne postoji tijelo koje se sustavno bavi demografijom. Hrvatska je osnovala ovakvo ministarstvo prva. Sad je vrijeme da to ozbiljno iskoristimo – rekao je.

Govoreći o demografskim mjerama koje je ministarstvo pokrenulo, Šipić je rekao kako je osigurano više od 680 milijuna eura za pronatalitetne mjere, ali da brojke još uvijek pokazuju pad. 

- Roditeljima nisu dovoljne jednokratne pomoći. Treba im sigurnost. Da mogu odabrati ostati s djetetom godinu dana i primati dostojanstvenu naknadu - rekao je i najavio izmjene zakona o dječjem doplatku. 

Događaj je završio bez obećanja, ali s puno izgovorenih problema koji su ostajali unutar četiri zida udruge. Na kraju ostaje pitanje – hoće li se ovaj put išta stvarno promijeniti?

Istaknuo se i problem nepostojanja pojedinih pravilnika, poput onoga koji regulira pomoćnike za djecu u predškolskoj dobi. Godine prolaze, a djeca ne čekaju pravilnike. Djeca rastu svaki dan.