'STANARI ZAJEDNO' S panel rasprave na Kampusu poslane snažne poruke o posljedicama apartmanizacije
Porastao je broj zahtjeva za promjenom namjene stana
'Apartmanizacija stambenih zgrada, masovnog turizma i što to sve nosi sa sobom', bila je tema panel rasprave održane na Kampusu.
Panel je održan u organizaciji Građanske inicijative Stanari zajedno kojoj je namjera bila javnost bolje informirati o toj problematici koja se negativno odražava na stanare u stambenim zgradama.
Na panelu su aktivno sudjelovali predstavnica Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije Ana Glaurdić Mekinić, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje grada Splita, arhitekt Dragan Žuvela te vijećnik zagrebačke gradske skupštine, arhitekt Mauro Sirotnjak.
Dio najavljenih gostiju zbog spriječenosti nisu fizički stigli na panel raspravu, ali su se uključili video porukama.
Žuvela je u svom obraćanju naveo da bez obzira na to što se problem stihijskog turizma, posebno istaknutog u formi neselektivne apartmanizacije u višestambenim zgradama, ne može isključivo riješiti u domeni urbanizma. Ali, cijena stambenih jedinica, gentrifikacija, egzodus lokalnog stanovništva, gubljenje demografske strukture stambenih kvartova, pa i šire - posljedična gospodarska turistička monokultura i gubitak stručnih kapaciteta - sve to utječe na sliku grada i sliku društva.
- Ovakvim nekontroliranim sustavom pitanje je o kakvom gradu ćemo uopće moći i pričati u budućnosti. Od koncepta policentričnosti, gdje su svojevremeno 'novi' gradski kvartovi (kao Split 3) pokušavali rasteretiti gradsku jezgru, sad smo u poziciji da je ta jezgra samo scenografija bez građana - i ta se 'scenografija' sve više širi, zahvaća sve više kvartova, a Split de facto gubi stanovništvo i postaje apsolutno nepriuštiv grad. Kontrola toga je stvar društvenog opstanka, ne samo prostornog razvoja - jasan je Žuvela.
Sirotnjak je tijekom panela istaknuo da je jasno kako ne postoji cjeloviti sustav upravljanja stanovanjem i turizmom već se parcijalnim mjerama pokušava doskočiti višegodišnjem zanemarivanju manjka priuštivog stanovanja i politika za razvoj turizma koji doprinosi zajednici.
- Stihijske mjere poput uvođenja suglasnosti stanara za kratkoročni najam prebacuju odgovornost upravljanja turizmom s države i javnih tijela na stanare, bez da se sustavno adresira suprotnost propisa o prostornom uređenju koji definiraju stanovanje i propisa koji određuju turističku djelatnost - naglasio je. Time se i dalje dopušta, smatra, da se suprotno planskoj namjeni omogućava intenzivna turistifikacija stambenih zona.
- Pritom ne postoji distinkcija između obitelji koje turizmom nadomještaju svoj godišnji budžet i velikih, a sve više i stranih investitora, kojima je iznajmljivanje špekulativna djelatnost što će potencijalno oštetiti kućanstva s manjim prihodima, pogodujući krupnom kapitalu - ustvrdio je Sirotnjak.
Pitanja za sudionike imala je i publika koju su među ostalim najviše zanimala pravna tumačenja po kojima se iznajmljivačima u stambenim zgradama izdaju rješenja, što je obrazlagala Glaurdić Mekinić.
Izdvojimo jedan podatak koji je iznesen kroz panel, u dva mjeseca ove godine, otkako su najavljene izmjene zakona kojim će se od sljedeće godine postrožiti uvjeti za apartmane, u Županiju je stiglo preko 370 zahtjeva za 'uslugu u domaćinstvu'. Lani u istom periodu, oko 80.
Predstavnica inicijative Stanari zajedno, Žaklina Jurić, ujedno i moderatorica panel rasprave je najavila daljnje okrugle stolove na ovu temu i da neće odustati od toga da stambene zgrade budu namijenjene stambenim zgradama, a ne apartmanima.
- Uvijek naglašavamo da mi nismo protiv obiteljskih iznajmljivača, jer je to hrvatska tradicija, nego smo protiv apartmana u zgradama. Dok god dišemo, borit ćemo se da u tome uspijemo - rekla je Jurić.
Nezavisna saborska zastupnica i predsjednička kandidatkinja Marija Selak Raspudić je u video poruci ustvrdila tako da je stambeno pitanje gorući problem Hrvatske i da se njemu na višim razinama ne razgovara dovoljno. Smatra da Sabor ne koristi dovoljno mehanizme koje ima na raspolaganju da bi tu temu uopće stavio na dnevni red.
- Očekujem tematsku sjednicu saborskog Odbora za graditeljstvo na kojoj će inicijative, stručnjaci i vrh vlasti razgovarati o problemima sa kojima se susrećemo po pitanju apartmanizacije stambenih zgrada. U Hrvatskoj se sve događa stihijski. To treba promijeniti. Protivim se tome da imamo obalne centre gradova koji su ispražnjeni od domaćeg stanovništva. Grad nisu ulice ni stambeni blokovi već prije svega ljudi kojima se mora omogućiti kvalitetan život i u centru grada, a ne da ih se tjera na periferiji - poručila je u video poruci Selak Raspudić.
Video porukom se obratila i saborska zastupnica SDP- a i gradonačelnica Supetra Ivana Marković koja tvrdi kako se situacija na hrvatskoj obali, posebice u priobalnim gradovima, iz godine u godinu pogoršava. Suprotno strateškim opredjeljenjima države gdje se govori jedno, a radi drugo apartmanizacija postaje sve intenzivnija i sve nas više udaljava od održivog prostornog, turističkog i ekonomskog razvoja, smatra Marković.
- Centri gradova odumiru, zgrade koje su služile za stanovanje sada služe samo za iznajmljivanje i taj proces je postao intenzivan, te ubija gradove i kulturne cjeline. Dobro je da se o ovome počelo govoriti, dobro je da se održavaju okrugli stolovi i paneli jer želimo promijeniti zakonske okvire - navela je Marković.
Kao dodatni problem je navela raširenu bespravnu gradnju bez adekvatnog odgovora nadležnih inspekcija.
I makarski gradonačelnik Zoran Paunović se obratio video porukom. Podsjetio je da su građani Makarske na vlastitoj koži osjetili pretjeranu apartmanizaciju s obzirom na to da se godinama gradilo zbog čega je došlo do degradacije prirodnog okoliša i stvorilo veliki pritisak na infrastrukturu što je rezultiralo smanjenjem kvalitete života lokalnog stanovništva.
U protekle tri godine makarska gradska uprava je donijela strateške dokumente i akcijske planove zbog čega je grad doživio veliki zaokret prema specifičnim oblicima turizma.
- Vjerujem da će rad Građanske inicijative Stanari zajedno biti korak naprijed prema pozitivnim promjenama - poručio je Paunović.
Šteta da se iz četiri pozvana ministarstva, od turizma i sporta, pravosuđa i uprave, prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine te demografije i useljeništva nitko nije odazvao. Uključujući i predstavnike obalnih gradova Splitsko-dalmatinske županije, gradove Dubrovnika, Šibenika i Zadra.
