Dalmacija treba tisuću voditelja projekata da bi povukla milijardu eura iz EU fondova
Cedra pokreće program obrazovanja od pripravnika do stručnjaka za fondove
Hrvatska će imati problema s izvlačenjem sredstava iz EU fondova jer nema kvalitetno pripremljenih projekata, ali ni razumijevanja o tome. Kada bi svaki načelnik, gradonačelnik ili župan rezervirali sredstva za projekte sukladno akcijskim planovima, to bi bilo odlično, ali o tome nitko ne razmišlja. Poručio je to Tonći Lučić, vlasnik i stručnjak obrta Meta Consulting iz Splita, s dugogodišnjim radnim iskustvom na identifikaciji, razradi, provedbi i evaluaciji razvojnih projekata financiranih iz EU fondova.
On je u ponedjeljak navečer s Rankom Milićem, stručnjakom za strateški, projektni i održivi razvoj, društvene inovacije i društveno poduzetništvo, upravljanje projektnim ciklusom i EU fondove, održao predavanje u klasteru za eko-društvene inovacije i razvoj Cedra.
- Novac iz EU fondovi ne pada s neba, ali se može doći do značajnih sredstava. Pred Hrvatskom je 10 milijardi eura u narednom sedmogodišnjem razdoblju, a moja je vizija da Dalmacija povuče milijardu. Ako prosječan projekt vrijedi milijun eura, potrebno nam je tisuću voditelja projekata. Ima dovoljno kolača, ne treba se bojati konkurencije, samo ga treba znati iskoristiti - poručio je Milić.
Kroz primjere je objasnio da je najteža lekcija koju treba savladati sufinanciranje, odnosno pitanje kako iznijeti razliku od 20 ili 30 posto, koliko treba nakon što se iz EU fondova izvuče maksimum.
- Cedra želi pomoći svima koji se žele baviti s EU fondovima, da ne prolaze teži put, važno je učiti jedni od drugih, stoga pokrećemo program obrazovanja od pripravnika do stručnjaka. Potreban nam je jedan drukčiji pristup EU fondovima - najavio je Milić.
Uz znanje, ključno je multidisciplinarno povezivanje, toga nedostaje.
Lučić je naveo da od 41 projekata koji su pisali, uspjeli su preko EU fondova izvući 23 milijuna eura za desetak projekata.
Kao dvije posebitosti gradnji ili obnova financiranih iz fondova naveo je Razvojno inovacijski centar u Šibeniku, te turističku valorizaciju kanala sv. Ante, koji je primjer izvrsno planiranog projekta. Kostur je bio trim staza, naveo je, ali kako je odlično pripremljen i realiziran, postao je i jedan od boljih primjera u Hrvatskoj uopće.
- Nedostatak strateškog promišljanja je veliki problem. Sve strategije su mrtvo slovo na papiru ako se nitko ne nastavi baviti s nima, pratiti ih, korigirati. Potom je problem i nedostatak ključne dokumentacije, najčešće postoji samo projektni zadatak. Za većinu projekata javna uprava, ali i privatnici traže u zadnjih 15 dana što im treba, pa im onda objašnjavamo da komunikacija sa svim dionicima mora biti kontinuirana. Potrebna je inicijalna analiza, ona pokazuje što se želi napraviti s projektom - zaključio je Lučić.
Popunjena dvorana Cedre pokazuje da Splićane itekako zanima tematika EU fondova.
