Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
DI JE ZAPELO? Most do Kaštela, ili kako je Split izgubio još jednu bitku s Rijekom
Di je zapelo? Piše: Damir Petranović

DI JE ZAPELO? Most do Kaštela, ili kako je Split izgubio još jednu bitku s Rijekom

'Strateški državni projekt' kojega su Plenković i Butković pompozno predstavili prije šest godina spektakularno stoji na mjestu. Istovremeno, novi most za Krk ubrzano se projektira

U šest godina otkako je Plenkovićeva Vlada u Splitu predstavila projekt nazvan 'Novi ulaz u Split' koji uključuje i izgradnju mosta preko Kaštelanskog zaljeva, pa ga onda još i teatralno proglasila 'projektom od strateškog državnog interesa', taj složen i skup, ali nužan pothvat mogao je već biti realiziran. A zapravo se nije mrdnuo od početka.

Znatno poslije toga ozbiljno je zaživjela ideja gradnje novog mosta između kopna i otoka Krka, ali je nekim čudom - baš kako to biva s državnim projektima na riječkom području - u rekordnom roku ona pretekla 'strateški državni projekt' mosta između Splita i Kaštela. Upravo prošlog tjedna potpisan je ugovor za projektiranje novog krčkog mosta.

Za splitski projekt zadužena je državna tvrtka Hrvatske ceste (HC), a za riječki tvrtka Hrvatske autoceste (HAC), no iznad obje poput anđela čuvara stoji ministar Oleg Butković, iznad čije glave se nalazi tek Andrej Plenković kao Bog Sunce.

A situacija neobično podsjeća na onu otprije petnaestak godina, kada je jedno drugo HDZ-ovo božanstvo - rečeni Ivo Sanader - jednim potpisom oteo kredit podignut za izgradnju splitske obilaznice i preusmjerio ga upravo prema Rijeci. Pa je taj grad dobio moderne ceste, petlje i tunele, a drugi najveći grad u Hrvatskoj nastavio se gušiti u gužvama iduća dva desetljeća.

Sada očito došao red na mostove.

Motivi Sanaderovih i Plenkovićevih poteza frapantno su slični: obojica su evidentno odlučila državni novac, fokus i angažman locirati 'na gostujući teren', gdje njihova stranka uglavnom kuburi s glasovima, dok su računali da se 'dinaroidi' ispod Svetog Roka neće buniti. Za bolje ionako ne znaju.

Za usporedbu faze u kojoj se trenutno nalaze dva spomenuta mosta ilustrativan je jedan podatak: u planu nabave Hrvatskih cesta još za zadnji kvartal 2022. godine bilo je planirano raspisivanje natječaja za projektiranje splitskog mosta, pa se to nije dogodilo do danas. Niti se uopće zna kada će se dogoditi, a stavka se za natječaj po inerciji se prebacuje iz kvartala u kvartal, iz godine u godinu.

S druge strane, natječaj za novi krčki most u rekordnom roku ubačen je u plan Hrvatskih autocesta, raspisan je početkom ove godine, a proveden u manje od šest mjeseci. Ovaj most se projektira, a Splićanima se prodaje magla.

Primijetit ćemo još jedan zgodan detalj: novi most za otok Krk bit će dvoetažni, pa će na donjoj razini imati željezničku prugu, za razliku od mosta za Kaštela. Dapače, ovaj potonji po svemu sudeći neće imati ni najobičniju biciklističku stazu.

U serijalu 'Di je zapelo' prošle godine provjerili smo status planiranog mosta nad Kaštelanskim zaljevom, pa smo od HC-a kao odgovor, između ostalog, dobili jednu rečenicu:

'Trenutno se provodi novelacija idejnog rješenja i izrada studije o utjecaju na okoliš.'

Pitanja o planiranom postu postavili smo i sedam mjeseci kasnije, ovog tjedna, a odgovor nije teško pretpostaviti:

'U tijeku je novelacija Idejnog rješenja za predmetni projekt.'

Dakle, kao što je jednostavno za zaključiti, ništa se nije mrdnulo gotovo ni za milimetar.

Dakako da postoje neke nijanse: koncem prošle godine u HC-u su nam spominjali dokumenta nazvan maritimna studija, koji je u tom trenutku zapravo bio pred dovršetkom, a sada je evo barem taj dio posla valjda zaključen. 'U tijeku je usuglašavanje pozicije te plovnog profila ispod mosta (visina i širina) preko Kaštelanskog zaljeva u dogovoru s Lučkom kapetanijom Split i Upravom za sigurnost plovidbe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Izrađena je maritimna studija za most preko Kaštelanskog zaljeva, koja je u prvoj fazi odredila dimenzije slobodnog plovnog prolaza kojim bi se osiguralo da velika većina brodova koja bi trebala ulaziti u Kaštelanski zaljev, mogu slobodno proći. Rješenje je predstavljeno Lučkoj upravi i koncesionarima. U drugoj fazi je obrađena sigurnost plovidbe, čime je izrada maritimne studije okončana. Planira se prezentacija rezultata Lučkoj upravi i koncesionarima', rekli su nam u Hrvatskim cestama.

O ovim detaljima već smo pisali: most će, ako se ikada izgradi, biti visok najmanje 55 metara - dakle jednako kao i Pelješki - a širina plovnog puta ispod njega morat će iznositi najmanje 200 metara. Da se njegove dimenzije nisu povećale i da se ostalo na ranijoj verziji mosta s tek trideset metara visine, sve velike tvrtke koje rade na ovom području komotno su mogle staviti ključ u bravu - a postala bi besmislenom i nova luka na Stinicama namijenjena kamionskom prometu, koja se uskoro počinje graditi. Ovako, u nju će moći uploviti čak i ogromna većina kruzera koji danas posjećuju Split.

Premda u Hrvatskim cestama e objašnjavaju zašto se toliko dugo radi 'novelacija idejnog projekta', zapravo je jasno zašto se to događa. Novi spoj Splita na autocestu, naime, predviđa četverotračnu cestu koja se proteže od mosta preko obronaka Kozjaka gotovo do novog tunela kroz tu planinu. Odnosno, preko područja Sućurca spaja se na kaštelanski spoj na autocestu, koji se upravo započinje graditi.

A gradonačelnik Kaštela Denis Ivanović već je poručio HC-u da 'imaju magistralu i neka vide što s time činit', dok će on, kako se slikovito izrazio, 'čuvati Sućurac'.

Dakle, njegov grad spojit će se na autocestu vrlo brzo - a susjednom Splitu će, nakon što punih šest godina blokira željezničko spajanje s aerodromom, sada onemogućiti i gradnju novog izlaza iz grada. 

Pod krinkom sprječavanja devastacije iako bi brza cesta samo rubno prošla njegovim područjem, i to tik uz golemi kamenolom koji, složit ćemo se, ionako ne predstavlja vizualnu atrakciju i prizor vrijedan zaštite.

Kako bilo, izvjesno je da će Hrvatske ceste još dulje vrijeme raditi na 'novelaciji idejnog projekta', barem dok se u vladajućoj stranci ne pojavi politička volja da drugi najveći grad u državi barem pokušaju osloboditi prometne izolacije, katastrofalnih gužvi i ozbiljnog sigurnosnog problema. 

Jer kad to postoji, vidimo na slučaju Rijeke i Olega Butkovića, nepremostivi problemi najednom magično nestaju.

DATUMI KOJE ĆEMO PRATITI:
- ponovno ih nema, a čak i u Hrvatskim cestama objašnjavaju da se početak projektiranja novog mosta može očekivati 'kada se okonča prethodna procedura'. No svejedno, provjerit ćemo za šest mjeseci


Audio verzija članka može se poslušati ovdje: 



***

Programski sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Vaša reakcija na temu