DI JE ZAPELO? O izmjenama GUP-a i splitskoj urbanističkoj kataklizmi

Generalni urbanistički plan u teoriji je jedan od najvažnijih gradskih dokumenata, kičma razvoja Splita, papirnato predviđanje i planiranje njegove budućnosti. U praksi, radi se o već debelo zastarjelom i uglavnom beskorisnom komadu papira, nefunkcionalnom planu zbog čijih nejasnoća - po svemu sudeći postavljenih namjerno, da bi ih se moglo tumačiti kako kome odgovara - u zatvoru završavaju i poduzetnici koji traže dozvole, i gradski službenici koji im ih izdaju.

Osnovna funkcija GUP-a se zapravo ne ispunjava: ne samo da su blokirani deseci potencijalnih velikih privatnih inicijativa - na kojima, htjeli to priznati ili ne, počiva razvoj svakog ozbiljnog grada - nego su zbog njega zapele i javne investicije poput recimo novih garaža. Ukratko, Split je u ovom slučaju efektno uspio podmetnuti nogu samome sebi.

U isto vrijeme, zapinju i same izmjene GUP-a. 

Nevjerojatan je to slijed događaja i direktna posljedica rasturanja bivšeg Urbanističkog zavoda, a posljedično i kompletne splitske urbanističke politike, što je proces koji trajao dobrih nekoliko desetljeća. U međuvremenu su se rupe u sustavu koristile za različita pogodovanja i marčapiju, a bogme i devastaciju prostora, pa je javnost s pravom postala alergična na bilo kakve najave promjene planova i automatski bi ih povezivala s kriminalom, dok bi oporba, tko god to bio, uglavnom populistički jahala na tom valu.

Pa se u Splitu jednostavno prestalo planirati. Bilo što.

Takve su dakle šire okolnosti oko splitskog GUP-a, dok je bliža slika još sumornija.

Plan koji je još uvijek na snazi usvojen je 2006. godine, jedva godinu dana od početka mandata tadašnjeg gradonačelnika Zvonimira Puljića - oh, kako se iz ove perspektive to pokazalo ekspeditivnim, gotovo pa fascinantnim - i malo je koji stručnjak imao ozbiljnu zamjerku na njega. No dvije godine kasnije, kada je Puljić već potjeran i kada je žezlo preuzeo Ivan Kuret, dogodile su se izmjene GUP-a koje se uglavnom smatraju izvorištem svih trenutnih zala: izmijenjena su urbana pravila, zone su tretirane drugačije i labavije, po famoznom 49. članku omogućena je veća izgradnja tamo gdje to nije smio biti slučaj.

I tako sve stoji zabetonirano sve do danas. Premda stručnjaci upozoravaju da bi GUP zapravo trebao biti tek kostur koji bi se analizirao i fino prilagođavao svakih godinu ili dvije, kako bi ostao u korak s vremenom te pratio i poticao razvoj grada, u splitskoj stvarnosti pokazalo se da se radi o utopiji. A nije da se nije pokušavalo, doduše s različitim motivima.

Već Željko Kerum najavljivao je izmjene GUP-a pa od njih u rekordnom roku odustao, još se kasnije hvaleći da 'ništa nije dirao'.

Potom je Ivo Baldasar išao u potpuno suprotnom smjeru i pokušao progurati čak pet stotina izmjena, uglavnom bizarnih ili barem rubnih privatnih inicijativa koje su redom išle nauštrb javnog interesa i javnog prostora, no sretna okolnost jest da je tada već bio izgubio većinu u Gradskom vijeću i taj pothvat neslavno je propao.

Nakon njega Andro Krstulović Opara je - doduše u sutonu mandata, u onoj rokoko fazi u kojoj je prštao idejama i inicijativama - predložio svoje izmjene koje su uglavnom usuglašene s Društvom arhitekata Splita i zbilja su kao osnovnu svrhu trebale otkočiti javne investicije.

Pa ga je koalicijski partner Kerum lobovao, a oporba predvođena Marijanom Puljak iz čisto politikantskih razloga uskratila je podršku, premda su i javno i privatno priznali da se radi o dobrim i korisnim izmjenama. 'To ćemo mi pokrenuti nakon izbora', samouvjereno je govorila Puljak.

I doista, koji mjesec kasnije na vlast je došao njen suprug Ivica. I doista, uskoro je pokrenuta procedura 'sanitarnih' izmjena GUP-a, dosta sličnih Oparinim, kojima su se trebale ukloniti nejasnoće u tumačenju plana i konkretnije regulirati urbana pravila, kojima su se trebale otkočiti javne investicije i bolje zaštititi Marjan. Bilo je to u rujnu 2021. godine.

I traje do danas, bez jasne perspektive kada će završiti.

Posao je, naime, ugovoren u neobičnom postupku javne nabave u kojemu su de facto mogle sudjelovati samo odabrane tvrtke, pa je izabran urbanistima dobro poznati splitski 'GIS plan' - koji je punih godinu dana bio u sukobu s Banovinom, navodno odbijao čak i osnovnu suradnju te je na koncu ugovor nedavno i službeno raskinut. Dvije godine od početka rada na izmjenama GUP-a, još uvijek nema nikakvog konkretnog rezultata.

'Do kraja godine trebali bismo imati nacrt prijedloga, koji ćemo uputiti na javnu raspravu', najavio je prošlog tjedna gradski pročelnik za urbanizam Teo Vojković. Neobičnom koincidencijom o urbanističkim pitanjima u Banovini glavnu riječ danas vode kadrovi koji su istu ulogu imali još u doba Ive Baldasara: Vojković je pročelnik, desna ruka mu je Dražen Pejković, a voditeljica za planove je Ružica Batinić-Santro. Od tada do danas u Splitu nije izrađen niti jedan detaljni urbanistički plan izuzev onoga za naselje u Korešnici, što zorno ilustrira razinu propasti i devastacije bilo kakvog smislenog urbanog planiranja. 

Ne treba govoriti da doslovno nije 'taknut' nijedan od 13 velikih gradskih projekata koji su u GUP-u iz 2006. godine označeni kao okosnica razvoja grada - Stari plac, Istočna obala, Kopilica, Duilovo i mnogi drugi - što je tragedija dokazana i na statističkoj razini. Posljednjih mjeseci dosta se najavljuje, no realnog napretka još uvijek nema.

A na aktualnim 'sanitarnim' izmjenama GUP-a nakon raskida suradnje s 'GIS planom' trenutno u stvarnosti također nitko ne radi: čeka se dovršetak formiranja gradskog Zavoda za urbanizam - za što ipak treba odati priznanje Ivici Puljku, čini se da su barem postavljeni temelji za provođenje smislene urbanističke politike u budućnosti. Ta institucija navodno bi trebala kontinuirano raditi i na GUP-u, i na detaljnim planovima, i na svim drugim poslovima koji se tiču urbanizma.

Živi bili pa vidjeli.

Jer puno je tu posla, a vrijeme curi: uskoro bi na dnevni red mogle doći i brojne privatne inicijative u sklopu drugih izmjena GUP-a, a sam gradonačelnik Puljak najavio je da će nevezano za sve to do 2026. godine Split dobiti novi cjeloviti Generalni urbanistički plan.

Doima se ambiciozno - preciznije, potpuno nerealno - znamo li da ni promjene postojećeg nitko nije bio u stanju provesti punih sedamnaest godina. Pa i njemu samome će umjesto planirane jedne godine trebati trostruko više vremena.

DATUMI KOJE ĆEMO PRATITI:
- jesen ove godine, do kada će Zavod za urbanizam nakon ravnateljice dobiti četvero zaposlenih urbanista, ali i licencu za planiranje
31. prosinca 2023. godine, do kada će nacrt prijedloga GUP-a biti stavljen na javnu raspravu

***

Programski sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija