DI JE ZAPELO? Šutina 'rič' nije pomogla, Zakon o cestama zapeo u Vladi

Točno dvije godine protekle su otkako je tadašnji šef gradske oporbe i kandidat za gradonačelnika Tomislav Šuta prvi put obećao da će aktivirati stranačku vertikalu kako bi se izmijenio Zakon o cestama i kako bi Split, ali i ostali veliki gradovi koji su u sličnoj situaciji, napokon dobio alate za bržu i efikasniju gradnju vlastitih prometnica. 

Jedna mala crtica u spomenutom zakonu bila bi dovoljna da se koliko-toliko odčepi mukotrpan proces gradnje novih cesta, opterećen najprije beskrajnim postupcima povrata oduzetog zemljišta koji se protežu desetljećima, a onda i njegovog otkupa, odnosno izvlaštenja koje često traje jednako toliko. 

Svaki vlasnik svake parcele u svakom trenutku može ga zakočiti tužbama i žalbama premda se njegovo zemljište oduvijek nalazi na trasi budućih prometnica i tako je označeno u urbanističkim planovima i premda mu se može ponuditi onoliko novca koliko procijeni sudski vještak.

Država je, s druge strane, proceduru za gradnju državnih cesta postavila logičnije: po izdavanju lokacijske dozvole ona ulazi u posjed zemljišta, a novac se isplaćuje vlasnicima ili ide na poseban račun ako oni imaju prigovor na cijenu, te ondje čeka završetak sudskih sporova. 

No ceste ne čekaju nego se odmah grade.

U serijalu 'Di je zapelo' pisali smo o nekoliko karakterističnih primjera za ovaj problem: recimo o slučaju Zajčeve ulice za čiji dovršetak već dulje od pola stoljeća nedostaje tridesetak metara  , dok smo na primjeru Zagorskog puta precizno ilustrirali zašto to država radi lakše nego gradovi i općine.

Ironijom slučaja upravo Zagorski put jedan je od nekoliko pravaca proglašenih 'državnim' neposredno nakon što je Šuta došao na vlast, što znači da su Hrvatske ceste na sebe preuzele preostali posao oko otkupa zemljišta i gradnje, te je upravo ovih dana raspisan natječaj za izvođača radova i realno je očekivati da oni započnu vrlo brzo. 

No Zakon o cestama još uvijek je isti i zasad se čini da Vlada i HDZ ipak radije rješavaju simptome, nego uzrok problema. A sjetit ćemo se kako je njihov splitski frontmen govorio kroz godine.

'Ključne prometnice se nisu realizirale u prethodnom razdoblju što je posljedica Zakona o cestama jer Grad kao nositelj izvlaštenja do okončanja procedure ne može krenuti u gradnju. Ono što se primjenjuje na državne ceste treba se primijeniti na nerazvrstane ceste', najavio je Tomislav Šuta u prosincu 2023. godine.

'Izmjene Zakona o cestama koje sam predložio na sastanku s resornim ministarstvom, uskoro će se naći na Vladi. Proglašenjem nerazvrstanih cesta javnima, Split i drugi gradovi moći će poput države provoditi postupke izvlaštenja. To će znatno ubrzati završetak postojećih i izgradnju novih gradskih prometnica', eto nam Šute u kolovozu 2024. godine.

'Kao saborski zastupnik i član Odbora za promet pokrenuo sam izmjenu Zakona o cestama kako bi se napokon dogodile Vukovarska, Put iza nove bolnice i sve ceste koje utječu na gužve. Jako je bitno da se konačno dogode ceste koje se čekaju i po 30 godina', pohvalio se u studenom prošle godine na stranačkoj tribini 'Split bez gužvi', odnosno uvodu u njegovu predizbornu kampanju.

U svom predizbornom programu Šuta je dao riječ da će Zakon o cestama 'biti izmijenjen do kraja 2025. godine', a ne treba napominjati da je na ovoj temi jahao u svom pohodu na Banovinu.

I da je potom zašutio.

Upitali smo gradonačelnika gdje je zapelo - zapravo pitali smo ga o ovoj temi periodično, svakih nekoliko mjeseci - pa smo tako doznavali da je prijedlog izmjena Zakona o cestama izrađen, da je upućen iz jednog Vladinog tijela u drugo, da je dobio svoj konačni oblik i tako dalje. Mic po mic, dospio je napokon do vrha Vlade i ondje zastao.

Kako smo tamo doznali, i to od jednog ministra, čini se da postoji problem - ali ne u 'Šutinim' izmjenama, nego u onome što je u Zakon o cestama ubačeno paralelno s tim. Neslužbeno, radi se o izmjenama pravila po kojima bi Hrvatske vode i druge javne tvrtke morale plaćati 'pravo služnosti' za korištenje trupa ceste za svoje instalacije, što im se nikako ne sviđa. Isti taj namet plaćaju telekomunikacijske tvrtke, pa je jasno da je u mnogo aspekata stvar osjetljiva.

'Prijedlog zakona je u Vladi. Postoje neke stvari koje su problematične, ali nisu vezane za Split, odnosno za Šutine prijedloge', rekao nam je naš čovjek u Banskim dvorima.

Kako bilo, čini se da pred gradonačelnikovom inicijativom još uvijek stoji daleki put: nakon što se u Vladi razriješe nedoumice prijedlog zakona ide u Sabor, a ondje se usvaja kroz dva čitanja - što znači da i nije posve izvjesno da će stupiti na snagu ni iduće godine.

A to opet znači da će Tomislav Šuta izvjesno ući u drugu polovicu svog mandata s jednim neispunjenim obećanjem. To što su država i Hrvatske ceste u međuvremenu nešto pojačale ritam u Splitu i okolici, pa i što su preuzeli na svoj teret izgradnju nekoliko gradskih prometnica, nikog normalnog ne bi trebalo zadovoljiti.

Jer doći će netko i nakon Šute, a grad Split bi, barem kada je riječ o gradnji osnovne infrastrukture, mogao ostati čvrsto zavezan u administrativnoj luđačkoj košulji.

DATUMI KOJE ĆEMO PRATITI:

- Recimo, proljeće iduće godine, do kada bi Vlada mogla razriješiti sve dileme i otkočiti proceduru oko zakona koji bi mogao otkočiti Split

Audio verzija članka može se poslušati ovdje:

***

Programski sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija