Na četiri gradske lokacije na kojima se vozači uporno zaustavljaju mimo pravila i tako blokiraju promet - a riječ je o Dubrovačkoj ulici, Poljičkoj, cesti, Zagrebačkoj ulici te Ulici Domovinskog rata između brojeva 10 i 24 (kod 'Prerade') - u idućoj godini postavit će se kamere koje će automatski detektirati prekršaje i ispisivati kazne.
Radi se pilot-projektu koji će, ako se pokaže učinkovitim, biti implementiran na puno većem broju neuralgičnih prometnih točaka u gradu, ali najvjerojatnije i na autobusnim stanicama koje su često okupirane automobilima i nedostupne autobusima javnog gradskog prijevoza. S 400 tisuća europskih eura financira se iz projekta 'Elaborator' u kojemu je Split jedan od dvanaest 'gradova svjetionika' - tu su još Milano (Italija), Kopenhagen (Danska), Helsinki (Finska), Issy-les-Moulineaux (Francuska), Zaragoza (Španjolska), Trikala (Grčka), Lund (Švedska), Liberec (Češka), Velenje (Slovenija), Ioannina (Grčka) i Kruševac (Srbija).
Osim kamerama, na ove četiri lokacije intervenirat će se i 'različitim oznakama na kolnicima', kako stoji u projektu.
Parkiranje na autobusnim stanicama i blokiranje prometnih traka uz obrazloženje 'samo ću minut' drevna je i vrlo tvrdokorna splitska tradicija: do prije nekoliko godina neke su ulice čak bile blokirane uvijek istim automobilima jer su njihovi vlasnici naprosto smatrali da je njihovo običajno, stečeno pravo parkirati baš na tom mjestu. Oni su s vremenom počišćeni, ali se praksa zaustavljanja gdje god se stigne itekako nastavila.
Kažnjavanje ovakvih prekršaja ozbiljan je problem: em ih je toliko da ih ni vojska ne bi uspjela sve registrirati, em se nakon osnivanja gradskog prometnog redarstva policija u ovakvim slučajevima uglavnom pasivizirala. Redari imaju nadležnost nad prometom u mirovanju, dakle nad parkiranim automobilima, dok bi policija trebala rješavati i njih, i one koje se kreću.
No kategorija 'samo ću minut' ni jednima ni drugima očito nije previše zanimljiva. Prošlog mjeseca, recimo, primijetili smo jednu neobičnu policijsku aktivnost: u jednom điru ispisali su cijelu seriju kazni upravo ispred 'Prerade' tako što su sva zaustavljena vozila slikali mobitelom, u prolazu.
Ali to se dogodilo u dva sata ujutro, kada su gradske ulice bile uglavnom puste. Dok na njima vlada krkljanac, policajaca nema ni za lijeka.
Po serijskom, automatskom bilježenju prekršaja i masovnom ispisivanju kazni u Hrvatskoj je najpoznatiji Šibenik, grad koji je kamerama pokrio svoj kompletan centar i tako više-manje uspješno zaveo red. Splitski pilot-projekt očito je jedan od koraka u tom smjeru.
Najvažniji je svakako uvođenje skupog ITS sustava, o kojemu smo pisali ovog tjedna, a u sklopu njega opremanje svih važnijih križanja u gradu kamerama koji će također automatski prepoznavati prekršaje. Pitanje je tek hoće li policija biti zainteresirana da u tome sudjeluje.
Kako smo doznali u Banovini, upravo u ovom periodu traje javni poziv kojim se tvrtke zainteresirane za rad na pilot-projektu pozivaju da iskažu svoj interes, potom će tijekom siječnja iduće godine one održati svoje prezentacije, a već u veljači i ožujku na spomenute četiri lokacije postavit će se kamere koje će ondje za početak stajati 40 dana. U tom razdoblju provjerit će se kako one funkcioniraju, kako analiziraju prekršaje, kako teče procedura ispisivanja kazni i slično.
Kada se jasno definiraju karakteristike cijelog sustava, započinje proces njegove javne nabave. Kako je predviđeno trajanje projekta do 2025. godine, to znači da će ove četiri neuralgične točke do kraja 2024. godine biti potpuno uređene i opremljene za 24-satno kažnjavanje prekršaja.
U međuvremenu će se napraviti i ankete među građanima, pješacima, korisnicima javnog prijevoza i biciklistima o tome koliko sigurno se osjećaju kada koriste različite prometne koridore, a rezultati toga koristit će se, izgleda, u definiranju idućih lokacija za postavljanje kamera.
'Sustav automatizirane detekcije nepropisno parkiranih vozila će istovremeno nadzirati više zona, omogućujući individualno definiranje područja nepropisnog parkiranja u svakoj zoni. Automatski će obrađivati pojavu vozila u zabranjenim zonama, pratiti vrijeme zadržavanja te izuzimati minimalno dvije fotografije vozila, uključujući krupni plan s registarskom oznakom. Automatizirano će prepoznavati registarske oznake, državu izdavatelja, ulicu i kućni broj pored kojeg je počinjen prekršaj. Omogućit će intuitivan prikaz alarmnih događaja operateru s definiranim procesima i koracima obrade pojedinačnog incidentnog događaja, a operateru će biti omogućeno definiranje svih procesnih koraka nužnih za procesiranje prekršajnog naloga, uključujući lokaciju, tip prekršaja, referencu na članak zakona', objasnili su nam u gradskoj upravi što se, između ostalog, može očekivati u Dubrovačkoj, Poljičkoj, Zagrebačkoj i Ulici Domovinskog rata.
Sam projekt 'Elaborator', vrijedan preko 13 milijuna eura za spomenutih dvanaest gradova i ukupno 37 partnera, dakako je znatno složeniji od najobičnijeg postavljanja kamera na cestama: on koristi holistički pristup planiranju, dizajnu i implementaciji pilot inovacija u urbanim sredinama, s ciljem unapređenja sigurne, inkluzivne i održive mobilnosti. To je dio projekta 'urbane mobilnosti' na kojoj aktualna garnitura u Banovini snažno inzistira.
'Koncept je to koji se ne odnosi samo na automobile i garaže, već je dio šire slike koja uključuje i pješake, bicikliste, javni gradski prijevoz, sigurnost... Sve je to opisano u planu održive urbane mobilnosti grada do 2030. godine, dokumenta za koji se nadam da ćemo ga uskoro usvojiti na Gradskom vijeću. Po njemu radimo već mjesecima', pohvalio se gradonačelnik Splita Ivica Puljak prije točno mjesec dana, kada je predstavljao plan gradnje tridesetak javnih garaža u idućim godinama.
Kažnjavanje 'samo ću minut' prijestupnika još je jedan koračić.
DATUMI KOJE ĆEMO PRATITI:
- veljača i ožujak iduće godine, kada kamere na četiri odabrane lokacije kreću u probni rad
- 31. prosinca 2024. godine, do kada će sustav biti u punoj funkciji
***
Programski sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija