DI JE ZAPELO Hoće li Duilovo biti 'Šutin Žnjan' ili fijasko splitskih ambicija?

Fotogalerija (16)

Gradonačelnik Tomislav Šuta u svom mandatu želi pokrenuti puno velikih projekata: tu je novi Hajdukov stadion, nova bolnica, cijeli splet novih prometnih pravaca čiji bi krunski dragulj trebao biti novi most prema Kaštelima, preseljenje kolodvora u Kopilicu i uređenje Istočne obale, novi GUP, nove garaže, nove škole i vrtići…

Iskustvo nam kaže da će vjerojatno 'oprašiti' velik broj njih, verbalno ih se dotaknuti kao što je Ivica Puljak lansirao više desetaka spektakularnih ideja i najava koje se uglavnom nisu mrdnule od inicijalne faze, no da je jedan mandat naprosto prekratak da se ijedan projekt većih dimenzija osmisli, projektira i barem započne realizirati, a kamoli dovede do završetka.

Projekt kojega nismo uvrstili u uvod ovog teksta a svakako ondje zaslužuje biti kao jedan od logičnijih, poželjnijih i izvodljivijih jest onaj koji se zapravo rađa dugih, predugih deset godina: riječ je o uređenju Duilova i dijela Orišca, jedine 'rupe' na južnoj fasadi grada koja je ovog ljeta još snažnije došla do izražaja nakon što je otvoren preuređeni Žnjan i nakon što je svoje konture dobila i šetnica do Stobreča, kakva - takva.

Duilovo je ostalo stršati neuređeno i zapušteno, poput kakvog brda kamena i zemlje istovarenog u more. Trenutačno je to vjerojatno najveće divlje parkiralište u zemlji i istovremeno, apsurdno, jedan od najvrjednijih resursa na obali.

Tomislav Šuta prepoznao je da to može biti 'njegov Žnjan', projekt kojemu će vječno imati autorstvo kao što ga Andro Krstulović ima nad najvećom splitskom i jadranskom plažom - on je hrabrim manevrima počistio teren, principijelnim držanjem do struke proveo pošten natječaj koji je proizveo sjajno konačno rješenje, a dijelom je sudjelovao i u osmišljavanju financijskog dijela priče. Drugim riječima, premda je Žnjan fizički realiziran u Puljkovo doba, on je većim dijelom u stvarnosti Oparin projekt.

Na isti način Duilovo može postati Šutin - no samo ako se požuri, ako Banovina bude poduzimala administrativne korake jedan za drugim, bez praznog hoda.

A čak i u tom slučaju vjerojatno će mu biti potrebna obilata asistencija s državne razine: onako kako su građevinski inspektori za Andru Krstulovića Oparu ekspresno potaracali bespravne čardake na Žnjanu, tako će Šuta iz Zagreba morati dobiti  prije svega administrativnu pomoć.

Pitanje je koliko je on toga uopće svjestan.

No friški gradonačelnik svjestan je barem da s nečim mora započeti pa je već u prvim danima mandata Zavodu za prostorno uređenje dao nalog da krenu s pripremama za urbanistički natječaj - i oni su krenuli s izradom programa natječaja. S tim poslom bi, kažu, trebali završiti negdje koncem ove godine.

'Pozvao sam Zavod za urbanizam i očekujem da se do kraja godine raspiše anketni natječaj kroz kojega ćemo definirati cijeli prostor'', izjavio je Šuta ovog tjedna.

U odnosu na posljednji put kada smo u serijalu 'Di je zapelo' provjeravali status projekta, a bilo je to prije više od dvije godine, dojam je da se zapravo cijela priča kretala, i još uvijek kreće -  unatrag.

Tada je, naime, procedura koja se najavljivala bila znatno jednostavnija: očekivalo se da će do konca 2023. godine biti raspisan ambiciozni, međunarodni i 'provedbeni' urbanističko-arhitektonski natječaj čiji će se rezultati potom ugraditi u izmjene GUP-a. Od ključni administrativnih koraka, to bi zapravo bilo manje - više sve.

No sada se ponovno najavljuje neobavezni 'anketni' natječaj, bez sumnje na ideju Zavoda za prostorno uređenje, na kojemu bi se dodijelilo više jednakovrijednih nagrada za radove čija bi najbolja rješenja gradski urbanisti potom analizirali, kombinirali i miksali u konačno, ali još uvijek zapravo idejno rješenje. Potom bi ga ugradili, odnosno započeli ugrađivati u GUP - ali, kako doznajemo, tek nakon što jednak proces provedu i za prostor Kopilice - a tek potom bi uslijedio natječaj za 'pravi' urbanistički plan ovog područja, pa potom ostatak procedure.

Drugim riječima, Tomislavu Šuti sasvim je nemoguće očekivati da će do kraja svog mandata biti i blizu faze u kojoj je Andro Krstulović Opara bio sa Žnjanom, a još nevjerojatnije mu je sanjariti da bi na Duilovu mogao vidjeti bagere.

Gradski planeri dakako imaju neka svoja opravdanja: tvrde da se u međuvremenu promijenila procedura donošenja i mijenjanja prostornih planova, ali i da je anketni natječaj 'sigurnije' rješenje za važne gradske prostore i kompleksne zahvate na njima.

Premda je upravo takav anketni natječaj još prije šesnaest godina proveden upravo za Duilovo, pa su svi 'jednakovrijedno nagrađeni' radovi bačeni u smeće. Nije jasno zašto urbanisti, recimo, upravo te radove analizirali, kombinirali i miksali; nije da im je istekao rok trajanja.

Kako bilo, čini se da će upravo na Duilovu Tomislav Šuta morati aktivirati svoju unutarstranačku magiju i nekako ishodovati tumačenje da procedure ne mora biti ovako kompleksna i dugotrajna kako se tvrdi, moguće i tako da se ovom projektu odlukom Vlade pridodaju pridjevi 'strateški' i 'državni'. Što on zapravo i jest. 

Ako se to kojim slučajem dogodi, nešto je realnije da će uoči izbora za manje od četiri godine Tomislav Šuta imati ozbiljan adut u rukama. 

Sam kompleks Duilova po aktualnom GUP -u, u kojemu ima status 'gradskog projekta' premda se pokazalo da to usporava umjesto da ubrzava njegovu realizaciju, ima površinu od oko 24 hektara. No, čini se da će sada u njega biti uključen i kompleks hotela Zagreb, pa se to povećava na nešto više od 29 hektara.

Kopneni dio ove zone uglavnom je u privatnom vlasništvu - bio je tu između ostalih i Goran Ivanišević koji je kasnije zavaljao svoj grad i prodao zemljište jednom zagrebačkom poduzetniku - dok je nasuti plato uz more velik nešto manje od 12 hektara, odnosno 120 tisuća kvadrata. Agilni i uglavnom samozatajni ravnatelj Županijske lučke uprave Domagoj Maroević još je 2016. godine predstavio idejno rješenje luke s tisuću vezova, od kojih bi oko 700 bilo komunalnog tipa i potpuno bi riješilo kronični nedostatak vezova koji u Splitu vlada već desetljećima, dok bi luke ostatak bio komercijalnog karaktera.

Nesretni Maroević od tada do danas obija vrata Banovine i lobira da se pokrene projekt koji bi sasvim sigurno imao sjajan utjecaj na grad, no dočekivan je uglavnom hladnom nezainteresiranošću ili, kao posljednjih mjeseci, administrativnim zasjedama.

Oko preostalih sadržaja na platou između Žnjana i Orišca kroz godine se spekuliralo - od minimalističkih u početku do grandioznih i bogatih u mandatu Ivice Puljka koji je ovdje najavljivao galerije, muzeje i bezbroj drugih atrakcija. Problem je samo što u svom mandatu nije mrdnuo prstom da se oni počnu realizirati.

Kako sada stvari stoje, u programu koji gradski urbanisti izrađuju ostat će dakako luka u niz pratećih i servisnih sadržaja poput suhog doka, upravnih prostora i slično, ali i veliki akvarij površinom sličan onome u španjolskoj Valenciji, gdje je jedna od najposjećenijih gradskih i turističkih atrakcija. Pored toga ostat će još nekoliko desetaka tisuća kvadrata za komercijalne sadržaje.

Nećemo se praviti previše pametni, ali ipak ćemo sugerirati da se ondje smjeste kafići i noćni klubovi koje se ionako protjeruje iz centra grada i koji bi, također kao u ovom španjolskom gradu, ovdje mogli biti dobro izolirani i stoga biti otvoreni i u kasne noćne sate. Grad koji strateški razmišlja takav potez odavno bi imao negdje u svojim urbanističkim planovima.

Kako bilo, idući mjeseci odredit će sudbinu Duilova kao jednog od važnijih i potentnijih splitskih projekata. Ako se doista krene u smjeru anketnog natječaja - niti će Šuta imati što za pokazati biračima, a bogme niti će Domagoj Maroević prije penzije dočekati realizaciju vlastite, deset godina stare ideje.

A čovjek je još uvijek relativno mlad.

DATUMI KOJE ĆEMO PRATITI:
- kraj ove godine, za kada se najavljuje raspisivanje anketnog natječaja za Duilovo - ili, u povoljnijem raspletu, proglašenje tog projekta strateškim i otkrivanje logičnije i brže administrativne trase za njegovu realizaciju

Audio verzija članka može se poslušati ovdje: 

***

Programski sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija