Užežin blagdana svetoga Dujma, večeras je u kapelici svetog Duje na Kmanu postavljena svečeva slika s dvojicom mučenika - sv. Stašom (Anastazijom), splitskim suzaštitnikom, i sv. Arnirom, splitskim nadbiskupom koji je skončao mučeničkom smrću na Mosoru.
Kopijom originalne slike, koju salezijanci iz župe Marije Pomoćnice kršćana na Kmanu imaju u posjedu već godinama, sv. Duje je u istoimenu kapelicu vraćen tijekom večernje mise, održanoj nakon više od 40 godina, upravo ispred ove kapelice.
Procesija koju je vodio župnik don Anto Adžamić krenula je ispred župna crkve niz Bjelovarsku ulicu, pa stubama do kapelice gdje je bila misa i blagoslov slike. Uz don Antu, na misi je koncelebrirao i 92-godišnji don Nikola Zubović, najstariji salezijanac u Hrvatskoj.
Zanimljivo je da je misa na otvorenom pred kapelicom počela nakon procesije, te trajala točno do 19.45 sati. Kada je završena, počele su padati prve kapi kiše koja je stigla iz pravca Makarske i s juga Hrvatske.
U kapelicu je stavljena kopija slike, čiji vrijedni original, nepoznatog autora, datira iz otprilike 1850. godine. Original je nedavno po drugi put renoviran, a napravljena je za ovu prigodu i kopija. Prvi put sliku je oko 1935. godine renovirao poznati hrvatski slikar Slavko Kopač, koji je živio dugo u Francuskoj.
Treba podsjetiti i da, uz katedralu, na splitskom području ima još dva sakralna objekta posvećena svetome Dujmu. To je crkvica u Dujmovači te kapelica na Kmanu.
Bernard Dukić, profesor povijesti i engleskog iz Splita, nedavno je podsjetio kako postoji tradicija o kojoj piše i Toma Arhiđakon u svom djelu 'Historia Salonitana', kako je splitski biskup Ivan Ravenjanin, kojeg neki smještaju u osmo, neki u sedmo stoljeće, organizirao prijenos kostiju salonitanskih mučenika iz porušene Salone u palaču cara Dioklecijana, Spalatum, iz koje će se razviti Split.
Mladi splitski povjesničar objasnio je kako je područje današnjeg Splita bilo ager (polje) Salonitanaca. Ono je po rimskom običaju pravilno podijeljeno. Ta katastarska podjela naziva se centurijacija i za opaziti je kako su linije podjele ponegdje ostale i u današnjem Splitu.
- Linije između podijeljenih polja služile su i kao putevi, a neke današnje važne ulice Splita (Zrinsko-frankopanska i Poljička, primjerice) vode točno tim linijama. Jedna od tih linija prolazi i preko Kmana - pravilna crta koja od Salone vodi prema zapadu i Dioklecijanovoj palači. Moguće da je tuda vodio najkraći put. Dakle, može se zaključiti da su prenositelji kostiju sv. Dujma prolazili ovom trasom na svom putu prema palači - zaključio je prof. Bernard Dukić.
U čast ovih događaja, kapelica na Kmanu je podignuta 1889. godine.