FOTOGALERIJA Nadbiskup Križić otvorio Godinu Jubileja u splitskoj prvostolnici
Na blagdan Svete Obitelji Isusa, Marije i Josipa
Splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Zdenko Križić otvorio je u nedjelju 29. prosinca, na blagdan Svete Obitelji Isusa, Marije i Josipa, Godinu Jubileja u splitskoj prvostolnoj crkvi.
Svečanost otvorenja započela je molitvom u crkvi sv. Filipa Nerija, nakon čega je, kao znak puta hodočasnika nade, održana procesija s križem prema katedrali. Na pragu glavnih vrata katedrale održan je obred poklona križu, nakon čega su vjernici prošli kroz glavna vrata, simbolički ulazeći u milosno vrijeme Jubilejske godine. Potom je uslijedio obred spomena na krštenje, nakon kojega je slavljena sveta misa, koja je označila vrhunac proslave otvaranja ove posebne godine milosti i zajedništva.
Koncelebriranom misnom slavlju prisustvovalo je sedam svećenika predvođenih nadbiskupom u miru mons. Marinom Barišićem, a ovome velikom događaju u životu Crkve nazočili su i brojni redovnici, redovnice kao i mnoštvo vjernika ove Nadbiskupije. Misno slavlje ministriranjem su animirali bogoslovi Centralnog bogoslovnog sjemeništa u Splitu, a liturgijsko pjevanje predvodio je prvostolni mješoviti zbor sv. Dujma.
Nadbiskup Križić u svojoj je propovijedi u prvom redu istaknuo biblijsko utemeljenje Godine Jubileja i okupljenima približio njezinu duhovnu dimenziju, pozivajući na obnovu vjere, praštanje i solidarnost među ljudima. Svaka sedma godina bila je jubilejska tzv. 'subotnja godina' o kojoj se nije obrađivalo zemlju i stoga oslobađalo robove, a svaka pedeseta godina bila je jubilarna na poseban način.
Mons. Križić je podsjetio da Jubilarna godina vuče korijene iz Levitskog zakonika. 'U pedesetoj godini, svi robovi su se oslobađali, a zemlja vraćala onima koji su je izgubili zbog dugova. Također, svi drugi dugovi su morali biti oprošteni', naglasio je te ustvrdio kako se upravo u ovim trima stvarima ogledala suština jubilejske godine.
Pritom je istaknuo povezanost jubilejske godine s pravdom i solidarnošću: 'Bog je odredio da zemlja pripada svima, i ona se nikada nije mogla trajno oduzeti', rekao je nadbiskup i osvijestio radost brojne sirotinje koja se sigurno posebno radovala ovim godinama koje je narod nazivao 'godinama milosti Gospodnje'.
Kako bi zaključio govor o starozavjetnom poimanju ove godine nadbiskup iznosi: 'Jubilarna godina je trebala povratiti jednakost među ljudima. To je bila godina kada je, po Božjoj odredbi, svaki dobrostojeći, počevši od kralja, morao priskočiti u pomoć onima koji su bili potrebiti. Božji zakon predstavlja pravdu koja se sastoji prvenstveno u zaštiti slabih, najranjivijih. I zato je jubilarna godina imala prvenstveni cilj da povrati društvenu pravdu.'
Posebno se osvrnuo i na Isusov prvi javni nastup u kojem on čita odlomak koji govori o donošenju godine milosti, citirajući evanđelje po Luki: 'Danas se ovo pismo, koje ste čuli svojim ušima, ispunilo.' Time je, kako je rekao, Isus označio početak novog doba milosti, slobode i praštanja: 'To je godina otpuštanja grijeha i kazni od grijeha, pomirenja zavađenih, godina dobrote i solidarnosti.'
Nadbiskup je prenio riječi pape Ivana Pavla II.: 'Jubilarna godina je poziv svakom kršćaninu da poradi malo više na promjeni svoga života.' Istaknuo je važnost obraćenja i usklađivanja života s Isusovim učenjem, a govoreći o djelovanju Ivana Pavla II., naglasio je papinu želju za globalnim praštanjem u Jubileju 2000. godine: 'Papa je pozvao bogate zemlje da oproste dugove siromašnima, no odgovor je bila velika šutnja bogatih zemalja.'
Također je spomenuo Papinu borbu protiv smrtne kazne i napore na području ekumenizma te želju da što veći broj kršćana nastoji oko svetosti vlastitog života kako bismo svi zajedno mogli graditi civilizaciju ljubavi, ali sve ovo nije imalo velikoga odjeka kod tvrdih ljudskih srca. Današnji Papa pokušava isto, ističe nadbiskup i dodaje poruku pape Franje o važnosti nade: 'U svijetu punom podjela, sukoba i prijetnji, kršćani su pozvani moliti za mir i zajedništv0.'
Mons. Križić posebno je ustvrdio nužnost da kršćanske obitelji budu zahvaćene milostima Jubilarne godine i da žive primjerom Svete nazaretske obitelji: 'I oni su imali radosti i patnje, ali nikada nisu izgubili strpljivost i ljubavni pogled jedni prema drugima.' U konačnici je dodao kako je nužno da 'obitelji sve više postaju male crkve, mjesta gdje se Boga moli, gdje mu se zahvaljuje, mjesta iz kojih se svaki dan zaziva Božji blagoslov na ovu našu zemlju u kojoj ima puno tame, podjela i velikih prijetnji s obzirom na budućnost'. Na kraju, nadbiskup je svima poželio blagoslovljenu i milosnu ovu Jubilarnu godinu.
Prije kraja misnoga slavlja okupljenim vjernicima se obratio katedralni župnik don Ante Mateljan i zahvalio ocima nadbiskupima, a naročito ordinariju mons. Križiću na predvođenju svečanoga obreda otvaranja Godine Jubileja, a potom je podijelio raspored misnih slavlja do kraja Božićnoga vremena.
Prije svečanoga blagoslova nadbiskup Križić je zahvalio vjernicima na dostojanstvenom sudjelovanju u svetim otajstvima otvaranja Jubileja te istaknuo kako 'prolazak kroz sveta vrata nije magijski čin. Isus je sebe definirao kao vrata kroz koja imamo pristup Ocu. Stoga je prolazak kroz sveta vrata čin vjere, čin prolaska kroz Isusovo srce moleći ga da učini i naša srca po srcu svome, da nas očisti od zla da možemo živjeti čistoću i svetost na koju smo pozvani'. Nadbiskup je u konačnici vjernike potaknuo na to da iskoriste ovu godinu posebne Božje milosti te dodao da je 'Bog spreman za davati, a mi moramo biti otvoreni za primiti'.
Prema drevnom običaju Crkve, jubilejske godine privilegirano su vrijeme navještaja i iskustva Božjega milosrđa. U tome smislu papa je Franjo odredio da se hodočasti u sveta mjesta i da se 'proglasi jubilejski oprost' (Spes non confundit, 6). U vezi s time, Apostolska pokorničarna objavila je dekret 'O udjeljivanju oprosta tijekom redovitoga jubileja 2025. godine koji je proglasio njegova svetost papa Franjo' koji možete vidjeti i preuzeti na web-stranici nadbiskupije.
Radi dobrobiti vjernika, u našoj će nadbiskupiji sveta mjesta oprosta biti: katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije u Splitu, konkatedrala sv. Petra u Splitu, katedrala sv. Marka u Makarskoj, katedrala sv. Lovre u Trogiru, manja bazilika Uznesenja Blažene Djevice Marije u Sinju, crkva sv. Obitelji u Solinu, svetište Majke Božje Lurdske u Vepricu, crkva sv. Nikole u Metkoviću i crkva sv. Franje u Imotskom.
