FUCHS: Sigurnost u hrvatskim školama je na visokoj razini

Nakon dugog, toplog ljeta učenici se vraćaju u školske klupe gdje će se smjestiti i 36 tisuća prvašića. Prošla školska godina bila je uistinu turbulentna - obilježila ju je tragedija u zagrebačkoj Osnovnoj školi. 'Sigurnost u hrvatskim školama je dobra. Potrebno je raditi na inkluziji učenika', poručio je u Intervjuu tjedna Media servisa ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs. Razgovarali smo i o reformi strukovnog obrazovanja, odnosu sa sindikatima kao i zabrani korištenja mobitela u osnovnim školama. Razgovor je vodio Sven Tubak.

Rujan je stigao, a s njim i jedan od najvažnijih dana u životu svakog đaka - prvi dan škole. Za neke je to prvi susret sa školskim klupama, za druge povratak među stare prijatelje i nove izazove. Prije nekoliko godina zabrinjavale su nas brojke od 40 tisuća upisanih prvašića, a sada je situacija osjetno lošija. Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs u Intervjuu tjedna Media servisa otkrio je koliko prvašića u ponedjeljak kreće u školu.

'U zadnjih dvadesetak godina taj trend ide prema dolje, a to je vezano uz negativnu stopu nataliteta i demografsku situaciju u Hrvatskoj. Naše procjene za ovu godinu su negdje 36 tisuća prvašića. Prošle godine ih je bilo točno 36.140', kaže ministar.

Zabrinjava i to što smo u prethodnoj školskoj godini u odnosu na godinu ranije imali 3200 učenika manje. Mladi su ti koji kroje demografsku sliku Hrvatske, a većinu ih muče isti problemi - financije i stambeno pitanje. Resorni ministar ističe da Vlada radi na tome: 'Kao jednu od mjera koje doprinose tome je izgradnja vrtića i zacrtani cilj da do 2030. svako dijete u Hrvatskoj ima mjesto u dječjem vrtiću. To ćemo definitivno postići. Trendovi su odlični, vrtići se grade'.

Prošla školska godina bila je izazovna na mnogim poljima. Zbog tragedije u zagrebačkoj Osnovnoj školi Prečko uvedene su oštrije sigurnosne mjere, a učenike u mnogim školama u ponedjeljak će dočekati zaštitari.

'Što se tiče sigurnosti u hrvatskim školama je dobra. Mi smo to digli na jedan znatno viši standard jer smo imali onaj nemili događaj u Prečkom gdje je jedna bolesna osoba napravila užasnu tragediju. Nije bio teroristički akt i napad dok u ovim nekim drugim zemljama imate upravo nešto što graniči s terorizmom i te stvari se ne mogu sigurnosno isključivati', kaže Fuchs.

Pohvalio je suradnju s Ministarstvom unutarnjih poslova s kojim su izradili dugoročnu strategiju.

'Osoba koja dolazi u školu mora imati određeni oblik nekakve edukacije da zna raditi s djecom, mora biti provjerena, psihički stabilna... Puno je bilo prijepora - oružje, ne oružje. Kad smo sve to skupa riješili zaključeno je da će se u suradnji s policijom raditi nekakve sigurnosne analize koje su onda indikator za odobravanje zaštitara. Dosad smo odobrili preko 700 - nešto više u osnovnim školama, nešto manje u srednjim', rekao je.

Lani smo u školama imali velik broj učenika s problematičnim ponašanjem. Fuchs naglašava da u takvim situacijama postoje dva koncepta rješavanja takvih pitanja - jedno je inkluzija učenika uz svu moguću pomoć, a drugo su posebne institucije, odjeli i škole.

'Naravno da razvojem i dijagnostičkih metoda, ali jednako tako i nekakvih pristupa, koncepcija i u medicini postoje i raznorazne dijagnoze. Nekada su ADHD rješavali učitelji prije 50 godina pljuskom pa su resetirali takve učenike, a to se naravno danas više ne radi nego radimo na tome da oni promijene svoj oblik ponašanja i to je točan, pravi put', dodao je ministar.

Ministarstvo radi u suradnji s Centrom za socijalnu skrb, a postoji tim koji se bavi takvim slučajevima.

'Ne treba odmah uletiti unutra u prvom trenutku i nemam pojma što napravi s tim djetetom nego trebaju svi nekako raditi da bi se postigao taj efekt uključivosti. Roditelji ostale djece moraju nešto razumijeti, učitelji, učiteljice moraju jednako tako djelovati sa svoje pozicije i opet je ključna uloga ravnatelja. Takvih problema imamo na dnevnoj bazi i naš se tim time redovito bavi', dodaje prvi čovjek obrazovnog sektora.

Novitet je i dugo najavljivana reforma strukovnog obrazovanja - tzv. modularna nastava koja od ove jeseni ulazi u sve prve razrede srednjih strukovnih škola. Kako će izgledati nastava i što se mijenja za učenike prvih razreda?

'Ja mislim da će ovaj učenik koji pohađa sada prvi srednje, iako nije znao kako je to izgledalo prošle godine, biti svakako zadovoljan. Zašto vam to kažem? Zato što smo mi eksperimentalno pilotirali ovu reformu na jednom manjem broju škola i imamo podatke da su učenici, jer smo baš htjeli njihova mišljenja, itekako oduševljeni s ovim načinom modularne nastave odnosno tim nekakvim reformiranim pristupom izvođenja strukovnog obrazovanja', ističe.

Učenici lakše uče i vide ono što će ih dočekati na budućem radnom mjestu jer je ovim modelom predviđeno puno više prakse u školama. Kao što sama riječ kaže - uvode se moduli.

'Radi se o tome da vi uvodite jedan modul koji onda kroz taj modul unutra sadrži i biologiju i kemiju i fiziku i to u tom trenutku, u tom segmentu objašnjava kao takav. Opet se to pojavljuje kroz neki drugi modul i kroz taj dio tih modula učenici svi zajedno slušaju te module i kasnije nakon što su odslušali taj opće obrazovni dio odlaze u radno okruženje, odlaze u kod poslodavaca i rade tamo', rekao je Fuchs.

Grad Zagreb izdao je preporuku o zabrani korištenja mobitela u osnovnim školama. Neke tu već praksu imaju, ali za mnoge će ona biti novost. Cilj je da mobiteli ne budu centar komunikacije i interakcije, posebice tijekom odmora.

'To je dobra mjera, mi smo već preporučili da se mobitel ne koristi za vrijeme nastave', tvrdi ministar te dodaje: 'Ja osobno mislim da je u redu da djeca uopće ne koriste mobitel kada su u školi - niti pod odmorom, ali samo bih želio da ljudi shvate da kad zbrojite korištenje mobitela u školi za vrijeme školskih odmora doći ćete možda sve skupa na jedno pola sata. Onda odu kući i onda doma sjednu ili za računalo ili najčešće uzmu taj isti mobitel i tu onda su negdje pet, šest, osam sati. I sad taj dio mobitela i ekrana kojeg oni upotrebljavaju kod kuće i ovaj u školi je relativno mali, zanemariv'.

Prošla godina donijela je i brojne napetosti na relaciji Ministarstva i triju obrazovnih sindikata. Bilo je tu prosvjeda, štrajkova, neizvjesna je bila i državna matura, ali onda su svi akteri potpisali sporazum. Za sindikate je sporna Uredba o ocjenjivanju, a ministar je najavio da će se ta pitanja urediti pravilnikom i da će u njegovu izradu biti uključeni sindikati.

'Oni su poslali sada nama jednu listu ljudi, ja mislim da ih je devet, koje oni predlažu u tu radnu skupinu. Mi ćemo imenovati s naše strane otprilike isto toliko i ja čekam da mi donesu svi zajednički nekakav pravilnik kojeg onda ministar de facto donosi i onda će se to početi primjenjivati onda kad se oni usuglase i dogovore', ističe.

Puno je prašine podigla i sporna Uredba o koeficijentima čije su izmjene prosvjetari mjesecima tražili.

'Argument je bio da prvi i najniži koeficijent je učitelj. Mislim, gledajte, svugdje netko počinje s nečime. Onda su se tu komparirali neki drugi poslovi. Ako to tako radite cijelo vrijeme, ne može se baš sve to skupa na takav način raditi. Sigurno da ovo nije sve skupa idealno posloženo kao što nikad nije sve idealno posloženo i sigurno da uvijek treba raditi određene korekcije, ali te korekcije se rade onog časa kad vidiš da zaista nešto nije u redu', kazao je.

Za kraj, ministar je svim učenicima uputio poruku istaknuvši da im znanje nitko ne može oduzeti.

'Da uče, da budu marljivi, da pitaju, da ponovno pitaju i opet pitaju jer cijeli sustav je ovdje da im omogući što bolje stjecanje znanja, što bolje stjecanje kompetencija, naravno jedno ugodno okruženje. Želim im dobru, ugodnu školsku godinu bez previše stresa, bez previše napetih i loših situacija, a to naravno želim i učiteljima i ravnateljima i svima zajedno', naglašava ministar Fuchs.