Godina 925. kao ključni trenutak: U Klisu predstavljene spoznaje o stvaranju Hrvatskog Kraljevstva
U sklopu obilježavanja 1100. obljetnice, predstavljeni su arheološki i povijesni uvidi iz razdoblja kralja Tomislava
U Topničkoj kasarni na tvrđavi Klis otvorena je izložba 'Dvor Tomislava na Klisu – Rađanje Hrvatskog Kraljevstva', a tim je povodom održana i tematska panel-diskusija sa stručnjacima te prezentacija najnovijih spoznaja o lokalitetu.
Posebna je pozornost usmjerena na ulogu Klisa kao strateškog i simboličnog mjesta u razdoblju prvih hrvatskih vladara, kao i na širi kontekst razvoja kraljevske vlasti u 10. stoljeću. Program je oblikovan s ciljem približavanja nacionalne baštine široj javnosti te jačanja svijesti o važnosti hrvatske povijesne i kulturne tradicije.
Ovaj se događaj nadovezuje na odluku Hrvatskoga sabora iz ožujka 2024. godine, kojom je 2025. proglašena Godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva. Središnji povod obilježavanja jest godina 925. i pismo pape Ivana X., u kojem se spominje kralj Tomislav i kojim se saziva Prvi splitski crkveni sabor. Taj povijesni trenutak jedan je od temeljnih dokaza formiranja samostalne hrvatske države te učvršćivanja nacionalnog i kulturnog identiteta, pri čemu Klis zauzima istaknuto mjesto kao simbol rane hrvatske državnosti.
Što se novo može reći o Klisu i što bi bilo važno ponovno istaknuti, pitali smo dr. sc. Radoslava Bužančića, izvanrednog profesora na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Splitu.
– Prije svega, otkriće dvora na Klisu, koji je praktički već u Trpimirovo vrijeme uspostavljen kao sjedište Primorske županije i kralja, a zajedno s gradom označava jedan novi dio urbanističke povijesti – stvaranje burgova i europske urbanizacije. S druge strane, imamo arheološke nalaze koji po prvi put pokazuju ne samo da je na Klisu postojala palatinska crkva, tj. crkva vezana uz kraljevski dvor, već i da je ona slojevita. Ima svoju povijest, slojeve, uključujući 9. stoljeće s natpisom koji se veže uz Trpimira. Osim toga, postoji i jedan kasni septum koji se može povezati s Tomislavovim vremenom, jer spominje kraljicu – vladaricu koja zajedno s kraljem stoji u Klisu. Također, nalazi iz kulturne baštine pokazuju da je materijal vrlo sličan onome u krstionici i krunidbenoj bazilici sv. Petra i Mojsija – istaknuo je Bužančić.
Kroz tu prizmu kontekstualnog materijala, dodao je, možemo sagledati Tomislava kao kralja te Hrvatsku državu u razdoblju njezine transformacije iz kneževine u kraljevinu.
Uz Bužančića, u panel-diskusiji sudjelovali su eminentni hrvatski stručnjaci za srednjovjekovnu povijest i povijest umjetnosti: dr. sc. Josip Dukić, izvanredni profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu i voditelj Centra za epigrafska, paleografska i povijesno-teološka istraživanja Don Frane Bulić; dr. sc. Vladimir P. Goss, profesor emeritus; dr. sc. Jadranka Neralić, predsjednica Međunarodnog odbora za povijest i studije o kršćanstvu (CIHEC); dr. sc. Željko Peković, redoviti profesor na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu; prof. Željko Primorac, pročelnik Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu Splitsko-dalmatinske županije; te dr. sc. Ana Torlak, izvanredna profesorica na istom Odsjeku.
Dr. sc. Peković govorio je o vezama južne Dalmacije i dubrovačkog područja s Hrvatskom državom, o kulturi, arhitekturi te međusobnim utjecajima tog razdoblja.
– Obilježavanje ove obljetnice iznimno je važno. Kraljevstvo se formiralo jednom, prije točno 1100 godina, i svakako treba obilježavati taj povijesni trenutak, kao i nastaviti pronalaziti artefakte koji svjedoče o kulturnom horizontu tog doba. U posljednjih dvadesetak godina došlo je do velikog broja arheoloških otkrića i konzervatorskih zahvata. Ti su rezultati objavljeni u znanstvenoj literaturi, čime se znatno proširilo naše znanje o hrvatskom srednjovjekovlju – zaključio je Peković.
Tvrđava Klis stoljećima čuva sjećanje na ranu hrvatsku povijest te, upravo zbog svoje simboličke i strateške važnosti, prirodno postaje središnje mjesto za programe posvećene obilježavanju 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva. Istodobno, potpora Splitsko-dalmatinske županije projektu 'Jesen/Zima kulture' odražava opredjeljenje županije za jačanje kulturnog razvoja te očuvanje i valorizaciju baštine koja povezuje i obogaćuje lokalnu zajednicu i širu regiju.
Željko Primorac, pročelnik Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu SDŽ, istaknuo je kako tvrđava Klis nije samo impresivna fortifikacija, već i prostor na kojem se prelamaju ključni slojevi hrvatske povijesti – od dvora kneza Trpimira i prvih spomena hrvatske vladarske kuće, preko stoljeća sukoba i obrane, do današnjeg statusa simbola identiteta Dalmacije i Hrvatske.
– Arheološki ostaci palatinske kapele i dvorskog kompleksa te epigrafski nalazi koji potvrđuju Trpimirovu darovnicu pružaju nam rijetku mogućnost da ranu hrvatsku državnost pratimo na samom mjestu njezina nastanka – rekao je Primorac.
Nadalje, naglasio je da su izložba i panel-diskusija zamišljeni kao spoj znanstvenih uvida i javne prezentacije baštine.
– Takvi programi pokazuju da baština nije statična kulisa, nego dinamičan resurs koji oblikuje našu suvremenu samosvijest i otvara prostor za dijalog između akademske zajednice, lokalne zajednice i posjetitelja iz cijele Hrvatske i inozemstva – zaključio je pročelnik.
Premda se nije mogao osobno pridružiti događaju, Jakov Vetma, načelnik Klisa, pronašao je način kako okupljenima prenijeti poruku da je Klis u povijesti bio više od tvrđave. U pozdravnom govoru istaknuo je:
– Klis je bio grad i prijestolje, mjesto odlučivanja, utočište i simbol europske uljudbe Hrvata. U vrijeme kralja Tomislava ovdje je sazrijevala misao o Hrvatskoj kao kraljevstvu i zajedništvu svih Hrvata – o zemlji koja pripada onima koji je ljube i čuvaju. Ova izložba, ostvarena suradnjom povjesničara, muzealaca i našeg naroda, povezuje znanstvenu istinu i narodnu predaju. Na panoima, fotografijama i rekonstrukcijama koje ovdje vidimo, oživljava se slika ranosrednjovjekovne Hrvatske – zemlje koja je znala tko je i kamo ide. Želja nam je da svaki posjetitelj, promatrajući ove zidine i izložene svjedoke vremena, osjeti barem djelić ponosa kojim su naši preci gradili i branili Klis – poručio je načelnik. Pozvao je okupljene da ova izložba bude poticaj daljnjem očuvanju i predstavljanju Klisa kao središnjeg mjesta hrvatske povijesti i identiteta.
