HRVATSKA TVRĐAVA 'ANTE PORTAS': Od nigerijskih 'super orlova' do 'galskih pijetlova', znate li kako su nastali ti nazivi?

U naslovima članaka o dramatičnim utakmicama, navijačkim 'pothvatima' i pojedinim incidentnim situacijama Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji 2018., koje se već bliži svome kraju, često se ističu 'čudnovati' zamjenski nazivi kako za pojedine nacionalne reprezentacije, tako i za njihove ostrašćene navijače. Često je riječ o koloritnim ili animalnim pojmovima koji svoje utemeljenje imaju u državnim zastavama (veksilologiji) ili državnim grbovima (heraldici). Naime, prema bojama zastava ili dizajnu grbova redovito su osmišljene i boje odnosno znakovlje reprezentativnih dresova. Tako nastaje specifična nacionalno-reprezentativna pojmovna simbolika koja se potom vjerno prenosi i širi navijačkim miljeom te polako postaje sveprisutna... Tako se, primjerice, za momčad Belgije koristi mnogo poznatiji izraz 'Crveni vragovi', za reprezentaciju Poljske 'Bijelo-crveni' ili 'Orlovi', za Portugal 'Selecção das Quinas', za Srbiju 'Bijeli orlovi', Španjolsku - 'Crvena furija', Švedsku - 'Plavo-žuti', Urugvaj - 'Nebeskoplavi'...

Tako se i hrvatska nogometna reprezentacija često naziva 'Vatreni' prema dominantnoj crvenoj boji šahiranih polja nacionalnog dresa, ili također 'Kockasti' prema osnovnom uočljivom šahiranom uzorku. Taj je specifični uzorak, lako prepoznatljiv u odnosu na sve ostale reprezentacije, često proglašavan originalnim, posebnim i 'najljepšim', primjerice prilikom svojeg prvog izlaska na nogometno-reprezentativnu scenu – na 'Euru' 1996. godine. S obzirom na genezu i povijesnu pozadinu nastanka hrvatskog grba, simbolika 'kockica', kao dominantnog elementa nacionalnog nogometnog dresa još od 1990. godine, može se sažeti kao pojednostavnjeni, stilizirani prikaz utvrde ili obrambenog zida s kruništem. Naime, prikaz tvrđave/obrambenog zida kao slikovitog simbola Hrvatske izložene neprestanim napadima Osmanlija tijekom druge polovice 15. stoljeća (u kontekstu aktualne europske protuosmanlijske borbe hrvatsko plemstvo je koristilo sintagmu: 'predziđe kršćanstva' - 'Antemurale Christianitatis'), bio je, pod utjecajem Maksimilijana I. Habsburškog, heraldički oblikovan u šahirana polja postupkom likovne redukcije i stilizacije, tako da se zidni raster likovno 'pretvorio' u šahiranu plohu s pravilnim kvadratima. Tako su nastale sveprisutne hrvatske 'kockice' koje više od 500 godina nakon svoga nastanka ovih dana postaju samorazumljivi dio 'opreme' svakog navijača i simpatizera hrvatske nogometne momčadi, dok reprezentaciju 15. srpnja čeka najveći ispit svakog prvenstva - neponovljivo finale.

Međutim, za sam put do finala tog 'vatrenog' ili 'kockastog' hrvatskog predziđa (od 16. lipnja do 11. srpnja) se također može reći kako je bio podjednako neponovljiv; od grupne faze natjecanja, preko osmine finala, četvrtfinala i polufinala, niz reprezentacija suočavao se s jednim te istim pitanjem - kako probiti taj obrambeni zid i doći nadomak pobjede. Naposljetku, u tom srazu hrvatskih tvrđava i raznih 'super orlova', 'dinamita' i 'lavova' u finalu su preostali još samo - 'galski pijetlovi'... 

Grupna faza natjecanja

Hrvatska - Nigerija 2:0 (16. lipnja - Kalinjingrad)

Nigerija - 'Super orlovi': Prva nogometna udruga u Nigeriji utemeljena je 1945. godine pod britanskim kolonijalnim (i nogometnim) utjecajem, dok je nogometni savez utemeljen 1959., a okuplja 530 klubova. Prvoligaška natjecanja započela su 1972., dok se natjecanje za državni kup održava od 1945. Prva utakmica nigerijske nogometne reprezentacije pobjedonosno je odigrana 1949. u Freetownu (Sierra Leone - Nigerija 0:2), a najveće uspjehe Nigerije na Svjetskim prvenstvima, od 1994. kada je nastupila po prvi put, predstavljaju izborena četvrtfinala 1994., 1998. i 2014. godine.

Prije postizanja neovisnosti od Velike Britanije (1. listopada 1960.) nigerijska nogometna momčad nazivana je 'Crvenim vragovima', a nakon 1960. 'Zelenim orlovima' - prema bojama državne zastave i heraldičkom motivu iz državnog grba; raskriljenom crvenom orlu iznad crnog štita na kojem je stilizirano predstavljen spoj dviju glavnih nigerijskih rijeka (Niger i Benue). Nakon kontroverznog poraza od Kameruna u finalu Afričkog kupa nacija 1988. umjesto 'Zelenih orlova' počeo se koristiti aktualni naziv 'Super orlovi'. Zelena boja i prikaz raskriljenog orla dominiraju i na logu te afričke reprezentacije.

Argentina - Hrvatska 0:3 (21. lipnja - Nižnji Novgorod)

Argentina - 'Los Gauchos' ili 'Los Albiceleste': Slavna 'povijest nogometa' u Argentini započela je još sredinom 19. stoljeća zahvaljujući tamošnjoj brojnoj i raširenoj britanskoj zajednici. Tako je 1867. utemeljen Buenos Aires FC, koji ujedno predstavlja prvi nogometni klub osnovan izvan britanskog otočja. Nogometni savez utemeljen je 1893., a okuplja 3 035 klubova. Prva amaterska ligaška natjecanja datiraju još od 1891., a profesionalna liga od 1931. Reprezentacija Argentine prvu je međudržavnu utakmicu odigrala 1901. u Montevideu (Urugvaj - Argentina 2:3), a najveći uspjesi na Svjetskim prvenstvima, na kojima je prvi put nastupila 1930., su osvojeni naslovi prvaka 1978. (u Argentini) i 1986. godine (u Meksiku).

Popularni nazivi za nogometnu reprezentaciju Argentine su 'Los Gauchos' (tj. 'Gauči') odnosno 'Los Albiceleste' (tj. 'Bijeli i nebesko-plavi'), prema tradicionalnim bojama dresova reprezentacije (svijetloplava s bijelim prugama) koje su izvedene iz boja argentinske zastave, odnosno državnog grba. Iste boje (zlatna/žuta, plava i srebrna/bijela prisutne su i u znakovlju nogometne momčadi Argentine.

Island - Hrvatska 1:2 (26. lipnja - Sankt-Peterburg)

Island - 'Strákarnir Okkar': Na Islandu nogomet se počeo igrati pod škotskim utjecajem krajem 19. stoljeća, točnije 1895. godine, a prvi klub je osnovan daleke 1899. - KR Reykjavik. Nogometni savez utemeljen je 1947., a okuplja 110 klubova. Prvoligaška natjecanja na Islandu su započela 1912., dok se natjecanje za državni kup održava od 1960. Islandska nogometna reprezentacija je prvu (neslužbenu) utakmicu odigrala 1930. s Farskim otocima. Međutim, prva službena međudržavna utakmica (Island - Danska 0:3) odigrana je 1946. u Reykjaviku protiv Danske, koja je još od kraja 14. stoljeća pa sve do 17. lipnja 1944., odnosno islandskog plebiscita o neovisnosti gospodarila otokom. Reprezentacija Islanda, koju se na tom sjevernoeuropskom otoku popularno naziva 'Strákarnir Okkar' (tj. 'Naši momci') je na Svjetskim prvenstvima prvi put nastupila 2018. godine, ali nije uspjela proći grupnu fazu natjecanja.

Dominantne boja dresova islandske nogometne reprezentacije (crvena i plava), kao i boje na reprezentativnom logu, primjenjene su prema izgledu islandske zastave, a iz nje je izveden i štit državnog grba: crveni križ sa srebrnim (bijelim rubom) na plavom polju.

Osmina finala, četvrtfinale i polufinale

Danska - Hrvatska 1:1 (2:3) (osmina finala, 1. srpnja - Nižnji Novgorod)

Danska - 'The Danish Dynamite' ili 'Olsen Gang': Nakon kolijevke nogometa - britanskog otočja, Danska je bila jedna od prvih zemalja na europskom kontinentu u kojoj se počeo igrati nogomet. Tako je najstariji danski klub København Boldklub (utemeljen 1876.) ujedno bio i prvi klub osnovan u kontinentalnom dijelu Europe uopće. Nogometni savez u Danskoj utemeljen je 1889. i okuplja 1 555 klubova. Prvoligaška natjecanja započela su 1913. godine, dok se nadmetanje za državni kup održava od 1954. Danska reprezentacija je prvu utakmicu odigrala 1908. godine protiv Francuske u Londonu te je već u svom prvom nastupu ostvarila veliku pobjedu - 9 : 0. Na Svjetskim prvenstvima je prvi put nastupila 1986., a najveći uspjeh do sada predstavlja izboreno četvrtfinale u Francuskoj 1998. godine. Danska momčad se popularno naziva 'The Danish Dynamite' ili od 2000-ih česti i 'Olsen Gang' – prema Mortenu Olsenu, poznatom danskom nogometašu i reprezentativnom treneru (2000.-2015.).

Crveno-bijeli dresovi danske nogometne reprezentacije (kao i boje reprezentativnog znakovlja)  dizajnirani su prema bojama zastave Kraljevine Danske (bijeli križ na crvenoj podlozi), koja ujedno predstavlja i najstariju državnu zastavu uopće - u kontinuiranoj uporabi još od 14. stoljeća!

Rusija - Hrvatska 2:2 (3:4) (četvrtfinale, 7. srpnja – Soči)

Rusija - 'Cбо́рная': Nogometna povijest Rusije započela je krajem 19. stoljeća i to pod britanskim utjecajem, kada je 1887. godine u tvornici u Orehovu u blizini Moskve osnovan prvi ruski nogometni klub. Prva javna utakmica odigrana je 1898., dok je nogometni savez utemeljen 1912., a danas okuplja čak 43.700 klubova. 

Reprezentacija je prvu međudržavnu utakmica odigrala 1912. u Stockholmu (Finska 2 : 1 Rusija), a nakon raspada SSSR-a, 1992. godine s Meksikom. Na Svjetskim prvenstvima je prvi put nastupila 1994. (odnosno 1958. pod imenom SSSR), a najveći uspjeh za momčad popularno zvanu 'Cбо́рная'  (tj. 'Zbornaja') predstavlja izboreno četvrtfinale na ovogodišnjem Svjetskom prvenstvu (odnosno četvrto mjesto SSSR-a iz 1966. kada je reprezentacija nosila naziv 'Красная Армия' tj. 'Crvena armija').

Aktualne boje dresa ruske reprezentacije (crvena, bijela i plava) izvedene su prema bojama ruske zastave, dok se na reprezentativnom grbu mogu uočiti heraldički elementi (dvoglavi orao) kojega su još od druge polovice 15. stoljeća koristili veliki knezovi Moskve i cijele Rus'i iz roda Rjurikovića, a danas predstavljaju osnov državnog grba Ruske federacije. 

Hrvatska - Engleska 2:1 (polufinale, 11. srpnja - Moskva)

Engleska - 'Tri lava' ili 'Gordi Albion': Engleska se smatra domovinom 'najvažnije sporedne stvari' na svijetu, odnosno zemljom u kojoj je nogomet i nastao. Prvi nogometaši su tako bili učenici i studenti javnih škola, ali vrlo brzo i engleski radnici - glavni protagonisti Druge industrijske revolucije u Velikoj Britaniji.

Prvi klub u Engleskoj i ujedno najstariji na svijetu bio je Sheffield FC, a osnovan je 1855. - prije više od 160 godina. Prvi nogometni savez u Engleskoj (i prethodnik svih svjetskih nogometnih saveza uopće) utemeljen je 1863., a u njemu je okupljeno čak 40.000 klubova. Natjecanje za državni kup (FA Cup) održava se od 1872., a prvoligaška nadmetanja od 1889. godine. Prva utakmica nogometne reprezentacije Engleske održana je daleke 1872. u Glasgowu i završila je neriješeno (Škotska - Engleska 0:0). Najveći uspjeh na Svjetskim prvenstvima, na kojima je prvi put nastupila 1950., za englesku reprezentaciju predstavlja naslov svjetskih prvaka osvojen 1966. u Engleskoj.

Popularni nazivi engleske nogometne momčadi su 'Gordi Albion' ili 'The Three Lions' odnosno 'Tri lava', koji asocira na prikaz tri heraldička leoparda (lava s frontalno okrenutom glavom) na znakovlju reprezentacije. Taj je grbovni motiv prenesen sa srednjovjekovnog znamenja vladarske kuće anžuvinskih kraljeva Engleske - kasnijih Plantageneta, koji su većim dijelom britanskog otočja vladali od sredine 12. pa sve do kraja 15. stoljeća. 

Tako će tri heraldička leoparda engleskih Anžuvinaca/Plantageneta s vremenom postati i glavni motiv zemaljskog grba Engleske odnosno potom i engleske nogometne momčadi. S druge strane, boje engleske zastave (crveni križ sv. Jurja na bijeloj podlozi) predstavljaju uzor tradicionalnih boja dresa engleske nogometne reprezentacije: bijele i crvene.

Finale, 15. srpnja - Moskva

Francuska - 'Les Bleus', 'Trikolori' ili 'Galski pijetlovi': Kao i u ostalim dijelovima Europe (neposredno ili posredno) nogomet se i u Francuskoj počeo igrati pod utjecajem s britanskog otočja, a najstariji francuski klub je osnovan 1872. - Le Havre Athletic. Nogometni savez utemeljen 1919. okuplja 21.186 klubova. Natjecanje za državni kup održava se od 1918., a profesionalna prvoligaška nadmetanja započela su 1933., iako su se lokalna natjecanja/turniri organizirali i ranije. Francuska reprezentacija je prvu utakmicu odigrala 1904. u Bruxellesu protiv Belgije, a završila je neriješeno (Belgija 3 : 3 Francuska). Najveći uspjeh na Svjetskim prvenstvima, na kojima je prvi put nastupila 1930., Francuska je postigla 1998. na domaćem terenu, osvojivši do sada jedini naslov prvaka.

Popularni nazivi francuske nogometne momčadi: 'Les Bleus' (tj. 'Plavi'), 'Trikolori' ili 'Galski pijetlovi' asociraju na najčešće boje nacionalnog dresa (dominantnu plavu, zatim bijelu i crvenu) ili na reprezentativno znakovlje koje sadržava prikaz tzv. galskog pijetla. Poveznica između Francuza/Francuske i simbolike pijetla začela se još u doba Srednjega vijeka, kada je za stanovnike Francuske (tj. nekadašnje antičke rimske provincije Galije) korišten termin 'Gallus' (tj. Gal) te bio podrugljivo povezivan sa identičnim latinskim terminom za pijetla - 'gallus'. Ta, u osnovi omalovažavajuća, sintagma 'galskih pijetlova', koju su prvi promovirali francuski neprijatelji, kasnije su prihvatili francuski kraljevi, ali kao simbol sa snažnom kršćanskom simbolikom (apostol Petar i pijetao kao poruka kršćanske budnosti). Tako je u renesansi pijetao postao simbol Francuske kao katoličke države, a značenje pijetla je ponovno oživjelo nakon izbijanja Francuske revolucije 1789., ali su ga tada francuski republikanci (nasuprot tradicionalnoj rojalističkoj i kršćanskoj simbolici) počeli apokrifno i neutemeljno povezivati s antičkim (i predkršćanskim) Galima.