HZJZ: Preporuke za ponašanje tijekom velikih vrućina

Visoke ljetne temperature već su u punom mahu, a još nas čeka i nekoliko toplinskih valova. Stoga je važno biti spreman i upoznati se s najvažnijim uputama za zaštitu od vrućine i svih posljedica koje toplinski valovi mogu ostaviti, a posebno od toplinskog udara, objavio je HZJZ.

Što se događa u našem tijelu prilikom velikih vrućina?

- Krvne žile se šire (vazodilatacija), zbog čega se tlak snižava

- Promjena krvnog tlaka može uzrokovati slabost i nesvjesticu

- Srce ubrzano kuca pa može doći i do infarkta

- Smanjuje se cirkulatorni volumen, a krv postaje gušća što može uzrokovati trombozu

- Hlađenjem tijela, odnosno znojenjem, iz tijela se gube tekućina i elektroliti, a intenzivno znojenje može uzrokovati toplinske grčeve i iscrpljenost

- UV zračenje može uzrokovati nastanak zloćudnih novotvorina na koži (npr. melanom)

- UV zračenje može uzrokovati razvoj mrene na oku

Kako se ponašati za vrijeme velikih vrućina?

Prilikom velikih vrućina, odnosno za vrijeme ljetnih mjeseci, važno je biti oprezan i pravilno zaštititi zdravlje sebe i svojih bližnjih. Potrebno je poduzeti adekvatne mjere i to:

- Izbjegavajte izlaganje direktnoj sunčevoj svjetlosti, posebno u razdoblju između 10 i 17 sati - ovo osobito vrijedi za osobe u povećanom riziku od toplinskog udara

- Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana

- Pijte dovoljno tekućine, odnosno negazirane vode ili niskokaloričnih pića bez kofeina, alkohola i šećera. Važno je konstantno unositi tekućinu, a ne tek kad se pojavi osjećaj žeđi

- Nosite laganu i široku odjeću svijetlih boja i prirodnih materijala. Ne zaboravite na pokrivala za glavu (šeširi, kape) te sunčane naočale

- Jedite više manjih obroka bogatih svježim povrćem i voćem

- Tuširajte se mlakom vodom, a možete stavljati i hladne obloge

- Ako radite ili trenirate na otvorenom uzimajte češće pauze u hladu i pijte više tekućine - 1.5 čašu svakih 30 minuta

Također, važno je prilagoditi i temperaturu prostora u kojem boravite:

- Sobnu temperaturu preporučljivo je održavati ispod 32°C danju i 24°C noću

- Danju zatvorite prozore i spustite rolete, naročito one koji su okrenuti prema suncu

- Zatvorite sva umjetna svjetla i isključite što je više moguće električnih uređaja u svom domu

- Noću rastvorite što je više moguće prozora kako bi svježiji noćni zrak ušao u prostor

- Pri ekstremnim vrućinama možete rasprostrijeti mokre ručnike, ali pripazite jer se tako povećava vlažnost zraka

- Prilikom klimatizacije prostora pazite da tražena temperatura ne bude niža od 7°C od vanjske

- Električne ventilatore najbolje je koristiti u večernjim satima kako bi se pospješila cirkulacija svježeg zraka

- Birajte najhladniju prostoriju za boravak

Ostale preporuke:

- Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4 i 7 sati i poslijepodne nakon 17 sati

- Potražite hlad

- Ne ostavljajte djecu niti životinje u parkiranom vozilu

- Redovito koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Djecu je posebno potrebno zaštititi – za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom (50+) i odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zraka

- Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa

- Ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana

- Informirajte se o nastupanju toplinskih valova na službenim stranicama Državnog hidrometeorološkog zavoda

U posebnom riziku od posljedica viskih temperatura su kronični bolesnici. Osim svih navedenih preporuka, kronični bolesnici moraju pripaziti i na sljedeće:

- Redovito uzimajte propisanu terapiju

- Lijekove držite na temperaturi nižoj od 25°C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku)

- Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova, pogotovo one za pojačano mokrenje i snižavanje tlaka

- Ako ste srčani bolesnik, nastojte izlaziti samo ujutro i navečer, odnosno onda kada su temperature niže, a tijekom dana boravite u klimatiziranim prostorijama na temperaturama između 22 i 24°C. ipak, ne zaboravite da razlika u temperaturi u kući/stanu i vani ne bi smjela biti veća od 7°C

- Svako pogoršanje zdravstvenog stanja obavezno prijavite svom liječniku

- Kontrolirajte i češće mjerite krvni tlak te vodite dnevnik tlaka

- Bubrežni bolesnici također trebaju biti na oprezu – povišena temperatura dodatno opterećuje rad bubrega

- Ako imate akutnu infekciju ili ste preboljeli neku akutnu bolest ili pak bili na operaciji, trebali biste izbjegavati izlaganje toplini

- Pijte dovoljno tekućine

- Jedite umjereno, a neka vaša prehrana bude bazirana na sezonskom povrću i voću.

Što je toplinski udar?

Toplinski udar (hipertermija) je najteži oblik poremećaja organizma uslijed dugotrajnog i prekomjernog izlaganja jakim vrućinama te nefunkcioniranja termoregulacijskih mehanizama. Očituje se kao iznenadni sistemski upalni odgovor organizma.

Razlikujemo dva oblika toplinskih udara - klasični i naporom izazvani toplinski udar. Klasični toplinski udar nastaje prilikom duljeg izlaganja vrućini, a uglavnom se javlja u ljetnim mjesecima i kod starijih, posebno slabo pokretnih osoba. Toplinski udar izazvan naporom karakterističan je za zdrave i aktivne ljude, konkretnije, posebne skupine poput sportaša, građevinskih ili drugih radnika na otvorenom.

Simptomi toplinskog udara:

- Crvena i vruća koža

- Glavobolja

- -Smušenost

- Grčevi u mišićima

- Mučnina

- Malaksalost

 -Razdražljivost

- Ubrzani puls (rad srca)

- Ubrzano disanje

- Nesvjestica

- Tjelesna temperatura iznad 40°C

Tko je u najvećem riziku?

- Kronični bolesnici, posebno oni koji boluju od kardiovaskularnih bolesti

- Osobe starije od 65 godina

- Djeca

Radnici na otvorenom, sportaši, vojnici.