INTERVJU Damir Barbir: Još uvijek vjerujem u SDP, iako sam potpuno svjestan toga da je vjera posljednja ljudska brana neosjetljiva na činjenice

Potpredsjednik SDP-a Split Damir Barbir često izazove gnjev desničara svojim objavama na Facebooku, nerijetko mu zbog toga i prijete. Iako je kao čelnik Gradskog kotara Trstenik pokrenuo dosta inicijativa za svoj kvart, u medijima je prepoznatljiviji kao političar koji u prvi plan stavlja ideologiju u odnosu na komunalu. On sam se neće složiti s ovom ocjenom, kaže da samo neke ideološke stvari jasno iskomunicira i da je jedan od aktivnijih kotarskih čelnika. 

Po nama, slučajevi kada je netko zatukao pačiće na Trsteniku i mačiće kod Zoološkog vrta možda i najbolje opisuju njegov politički nerv: podnio je kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, a medijima je poslao priopćenje s porukom 'Jučer pačić, danas mačić, sutra dijete'. Stoga će ovaj intervju biti prožet ideološkim pitanjima, pa kome se u ove ljetne dane ne čita o 'partizanima i ustašama', bolje da klikne na nešto drugo.

Barbir je diplomirani pravnik i pokretač Splitske debatne unije, pa smo u dijelu razgovora pokušali 'začiniti' razgovor postavljajući se u ulogu onih koji su mu na suprotnoj strani političkog spektra... 

Treba li SDP-u novi početak?

- Ne treba nam novi početak, nego nova stvarnost u kojoj ćemo potpuno odbaciti sve staro i kreirati modernu politiku demokratske ljevice kojoj cilj nije tolerancija nego suživot svih ljudi u ekonomski održivoj zemlji, bez straha. Cilj je zdrava zemlja sretnih i slobodnih ljudi.

Zašto na izbore ne izlazi veći postotak birača?

- Problem zloupotrebe demokracije opasniji je od autokracije. Apatija dovodi do toga da većina ljudi biva nezainteresirana i isključuje se iz demokratskog procesa. To potom koristi osobno zainteresirana skupina koja status i ugled u društvu dobiva 'žetonima', a ne kompetencijom. Krajnja posljedica potpuno je izoliranje struke i znanja iz društva, nezainteresiranost naroda da u demokratskim procesima politički kazni odgovorne, te strah državnog aparata da osudi koruptivnu vlast, jer bi time ugrozili vlastitu poziciju.

Kako definiraš domoljublje?

- Kada previše voliš i ističeš svoje; ljubav prema svojoj zemlji, svojoj obitelji, svojim prijateljima - to je u ekstremnijoj varijanti put prema klijentelizmu, korupciji i ksenofobiji. Odgovor ljevice na 'moje' je 'naše', odgovor na 'privatno' je 'naglasak i briga za javno'. 'Dobar život svima, a ne samo njima', moja je vizija ljubavi prema domovini.

Često spominješ bujanje fašizma, ne čini li ti se da se radi o pretjerivanju? 

- Neofašizam je svugdje oko nas. Iživljavanje bijelog policajca s pozicije moći nad bespomoćnim negroidnim čovjekom jedan je od aktualnih primjera. Oduzimanje i zadiranje u osobno pravo žene na raspolaganje vlastitim tijelom drugi je primjer. Uvijek sudjelujem u borbama za prava obespravljenih društvenih skupina. Sudjelovao sam u Maršu za prava žena i u Prideovima, a kao zamjenik predsjednika splitskih antifašista jedan sam od organizatora prvog Antifašističkog marša ove godine. Ono što me posebno zabrinjava je što se sudionici ovih događanja u dobroj mjeri međusobno ne preklapaju. Zaključak je da se ljudi uglavnom bore samo za svoja prava koja su im oduzeta, a ne solidariziraju se s drugim obespravljenima. Upravo je solidarnost najvažnije obilježje ljevice. Ako se boriš samo za vlastita prava, za svoju sliku svijeta, a nemaš empatije i razumijevanja za drugačije i različito, nisi se puno odmaknuo od onih koji su drugačije i različite obilježavali i uklanjali. Biti ljevičar privilegija je i odgovornost. Ili, kako su znali govoriti: 'Ukoliko se treseš od ljutnje na svaku nepravdu, onda si moj suborac'.

Dobro, ti sve što je dobro stavljaš pod ljevicu, mogao si dobar dio ovih stvari koje si nabrojio kao oblik fašizma nazvati i komunizmom, pa da te predstavimo kao antikomunista. Pod komunizmom su itekako bila gažena ljudska prava...

- Razlika između fašizma i komunizma je jasna. Komunizam kao ideologija uključuje i solidarizira, ali su ga tijekom povijesti mnogi pojedinci zloupotrebljavali zbog vlastitih ciljeva. Slično je i sa simbolom križa i zločina koji su pod istim u povijesti počinjeni. Fašizam i nacizam su u startu, u samoj srži, ideologija čistog zla koja isključuje i istrebljuje sve one koji se ne uklapaju u sliku 'superiornog' svijeta i nadrase. Staviti te dvije krajnosti u isti koš je neprimjereno. Svakako, demokracija je zbog sustava kontrole vlasti od strane naroda, uza sve manjkavosti, bolje rješenje od autokratskih režima.

Nije uhljeb, radi u privatnom sektoru

Kako si upao u politiku? Tvoja obitelj ima uhodan odvjetnički biznis, nije ti motiv bio uhljebiti se, u privatnom si sektoru...

- Bio sam osnivač i predsjednik Splitske debatne unije, udruge pri splitskom Sveučilištu sa sjedištem na Pravnom fakultetu. Već tada želio sam razvijati kritičko razmišljanje i retoričke sposobnosti mladih. Prilikom jednog Dana studentskog aktivizma na Rivi igrom slučaja bio sam smješten uz štand pripadnika Foruma mladih SDP-a. Cijeli dan smo proveli skupa i shvatili da želimo mijenjati Studentski zbor na Pravnom fakultetu koji je bio poligon stranačke mladeži HDZ-a. Pokrenuo sam inicijativu i osnovao listu 'Pravo može bolje' sa svim predstavnicima studenata - od studentskih udruga, do aktivista te raznih političkih pomladaka. Naša vrata bila su otvorena svima koji su željeli poboljšati uvjete života studentima. Iako smo tijesno izgubili na izborima koji su ostali zapamćeni po najvećoj izlaznosti u povijesti Sveučilišta, naučio sam važnu lekciju. Važno je tko glasa, ali važnije je kontrolirati onoga koji broji glasove. U meni je proradio bunt, a SDP je bila jedina ozbiljna stranka ljevice. U svakom porazu ja sam vidio dio slobode. I kad je bilo gotovo, za mene je tek tada započelo.

Tko će biti SDP-ov kandidat za gradonačelnika Splita?

- SDP-ov kandidat treba biti član SDP-a. Ukoliko nismo u stanju pronaći kandidata u svojim redovima, nemamo pravo tražiti povjerenje od građana za vođenje grada. Predsjednik SDP-a Goran Kotur dobio je legitimitet od članova splitskog SDP-a. Logično je da je predsjednik hrvatskog SDP-a kandidat za premijera, a to bi pravilo trebalo vrijediti na svim razinama.

Dakle, Kotur će biti SDP-ov kandidat za gradonačelnika?

- To je u prvom redu pitanje za njega, a o svemu će konačnu odluku donijeti tijela stranke.

Okej, zanima me tvoje mišljenje: koja tri SDP-ova kandidata imaju najviše šanse u utrci za gradonačelnika Splita? Nemoj sada o tijelima stranke...

- Najviše šanse bi imali oni kandidati koji imaju jasna lijeva uvjerenja, kompetentni su i prepoznati od biračkog tijela. Prema kompetenciji, izdvojio bih gradskog vijećnika Joška Markića. Osim što je prepoznat kao odličan pedijatar u splitskom KBC-u, vrlo je aktivan u radu lokalne zajednice, a čiji se doprinos vidi u tematikama škola, vrtića, kulture te ponajviše zdravstva.

Rekao si mi jedno ime, a ne tri. Vidiš li sebe u toj ulozi?

- To je pitanje za članove stranke, nije bitno vidim li ja sam sebe u ulozi gradonačelničkog kandidata.

Potrudi se naći tri dobre stvari koje je napravio Andro Krstulović Opara.

- Pobijedio je Keruma. Preostale dvije željno očekujemo.

SDP se nije proslavio s Ivom Baldasarom...

- Baldasar se na svoju ruku ideološki odvojio od ljevice. Zbog toga se SDP morao udaljiti od njega. Hrabrost i odgovornost je to učiniti usred mandata gradske vlasti.

Dakle, Baldasaru je presudila ideološko vrludanje, a ne neke druge stvari?

- Baldasar je usprkos svemu realizirao izgradnju škole na Pazdigradu, ali i započeo sanaciju Karepovca. Iako je toga bilo nedovoljno, još uvijek je to miljama ispred aktualnog mandata gradonačelnika Krstulovića Opare uz napomenu da je zadnju godinu mandata ostao bez stranke. Presudio mu je 'mesijanski sindrom', mislio je da je iznad stranke koja mu je donijela prvi mandat i odrekao se njene vrijednosti. Pokazalo se da sam nije mogao polučiti rezultat.

Stranka Pametno?

- Nedostatak infrastrukture i demokratskih procesa promjene čelnih ljudi unutar same 'stranke' su im problem. Jedan čovjek nije stranka.

Ali su ušli u Sabor...

- To je dobra stvar po pitanju ljudskih prava jer oni dijele iste progresivne stavove kao i mi, ali nisam siguran koliko će se moći jedna osoba toliko disperzirati na različitim nivoima odlučivanja i zadržati željenu kvalitetu. Ne bi bilo dobro da se to slomi na leđima građana Splita kroz manjak aktivnosti na lokalnom nivou.

Vidite li ih kao koalicijskog partnera na lokalnoj razini?

- Razlikujemo se po pitanjima ekonomije. Naš naglasak je na radnicima odnosno onima koji uistinu stvaraju proizvode, dobra i usluge i njih želimo štititi po svaku cijenu, jer oni rade najviše, a plaćeni su najmanje. To je potpuno različito od neoliberalnog koncepta.

Marijana Puljak je rekla da su bili dogovarali potporu Baldasaru, ali ih je on odmah izigrao. O čemu se točno radilo?

- Nisam sudjelovao u tim pregovorima tako da to treba usmjeriti prema onima koji jesu.

Kerum?

- Čovjek koji je uvijek spreman pomoći sebi i svojima. Veseo, drag, voli hranu, piće, brze automobile i sve što vole mladi. Pravi predstavnik 'građanske' stranke.

Kako komentiraš uspon i pad Davora Bernardića?

- Davor Bernardić je pristojni zagrebački dečko, dobro odgojen, visoko obrazovan. Nije, nažalost, imao dovoljno spontanosti, ali ni javnog nastupa. Smatram da je imao dobre namjere. Postupio je izuzetno odgovorno i moralno tijekom izborne noći.

Eto, od cijelog četverogodišnjeg mandata na čelu SDP-a, može mu se istaknuti izuzetno odgovorno i moralno ponašanje tijekom izborne noći, kada je stranka doživjela opći potop...

- Izdvojio bih svakako i potpuni rodni paritet na SDP-ovim listama za parlament, što je veliki iskorak borbi za ljudska prava. Promijenjena su i unutarstranačka pravila tako da će SDP biti prva stranka u RH s jednakim brojem žena i muškaraca u tijelima stranke. Sastavio je i listu s najprepoznatljivijim licima SDP-a za Europarlament gdje je SDP napravio odličan rezultat, a i izabrao je pobjedničkog kandidata za predsjednika RH.

Evo sad je Bernardić stvar prošlosti, pa možeš slobodno odgovoriti. Misliš li da bi on bio bolji premijer od Plenkovića?

- Kad se samo sjetim pljačke u Agrokoru i koliko su istom zadužene buduće generacije u korist Borg grupe, smatram da bi svatko i s dovoljno nečinjenja bio bolji premijer od Plenkovića.

Novi SDP

Tko treba preuzeti SDP?

- U prvom redu članovi. Njih se uvijek mora sve pitati i oni donose odluke. Svaka odluka članstva je ispravna. Peđa Grbin će imati moj glas, jer je riječ o obrazovanoj i elokventnoj osobi koja ima dovoljno političkog iskustva da može odmah pokrenuti stvari, a s druge strane nije potrošen funkcijama u izvršnoj vlasti. Ima i izborni legitimitet gdje je s posljednjeg mjesta s liste za Sabor skupio najveći broj glasova od svih kandidata SDP-a.

Izjavio si da uspjeh platforme 'Možemo!' treba veseliti svakog ljevičara, bez obzira što oni grabe u SDP-ov 'bazen'.

- S obzirom da se struktura parlamenta konstantno pomicala udesno, dobro je zbog pluralizma političke misli dobiti i nove ideje s lijevog spektra. Svakako se radi o dobitku lijeve misli i hrvatske demokracije. Mi u SDP-u trebamo preispitati svoje politike i zaslužiti potporu građana. Još uvijek vjerujem u SDP, iako sam potpuno svjestan toga da je vjera posljednja ljudska brana neosjetljiva na činjenice.

Što kažeš na optužbe da je Milorad Pupovac etnobiznismen? 

- Uređeni demokratski procesi moraju voditi ka izbornim promjenama u predstavničkim tijelima. Volio bih da je i SDSS pratio demokratske trendove, ali nije.

Drugim riječima: odgovor na moje pitanje je 'da', ali nije pristojno to izgovoriti iz pozicije ljevičara?

- Manjine su posebno osjetljive društvene skupine, bilo da je riječ o nacionalnim, vjerskim, rasnim, seksualnim ili bilo kojim drugim manjinama. Društvo treba učiniti sve što je u našoj moći da se zaštite njihovi interesi kao dijela naše države.

'Veeeeeelika pusa hejterima', 'jazavci u Vladi', 'glupo 'A je to' laktanje... Prije godinu dana bih rekao da su ovo izjave Ivana Pernara, a ne Zorana Milanovića.

- Prije su mu govorili da vodi 'nenarodnu vlast' pa nije valjalo. Sada je predsjednik iz naroda, valjda će im to sada biti zadovoljavajuće.

Razumijem, ali ne pitam 'narod' nego tebe.

- Mislim da bi najjasniji odgovor na ovo pitanje ipak morao dati Zoran Milanović.

Ivica Račan je 2002. kleknuo na Bleiburgu i odao počast žrtvama. Zašto to 18 godina kasnije zvuči nestvarno?

- Ivica Račan je bio jedan od najvećih političara u povijesti Republike Hrvatske i potpuno se slažem s njime da svaka nevina žrtva zaslužuje počast, međutim određene političke grupe u svrhu sakupljanja jeftinih političkih poena konstantno prilikom komemoracija uništavaju pijetet prema žrtvama i mislim da tu leži odgovor na tvoje pitanje.

Zašto se ljevica protivi istraživanju Jasenovca? Više je nego jasno da se manipulira brojem žrtava, pa zašto konačno ne staviti točku na i?

- Revizionistički trendovi su snažni u hrvatskom društvu. Nacionalisti žele smanjivati brojeve, jer se povode time da su zločine počinili 'Hrvati', a Hrvat je u njihovim očima najveća vrijednost i treba ga po svaku cijenu štititi, bio u pravu ili ne. Zločine u Jasenovcu nisu počinili Hrvati nego fašisti.

Zar ne bi trebali povjesničari tragati za istinom, zašto to nazivati revizionizmom u negativnom smislu?

- I religije se razlikuju po pitanju poimanja i nastanka svijeta, pa kako ne bi i povjesničari. Istina je uvijek u oku promatrača.

Kako se Hrvatska treba postaviti prema pitanju istraživanju stratišta koja su nastala nakon Drugog svjetskog rata? 

- Nemam ništa protiv istine, međutim u emotivnim pitanjima, a takva su svaka u kojima je netko izgubio nekoga svoga, ima doza selekcionizma. Mislim da neka istraživanja bliže prošlosti mogu samo dodatno dijeliti ljude, a u vremenima krize nužno je zajedništvo. Kada rana boli, zašto dodatno kopati po njoj?

Smatraš li da Aleksandar Vučić potencira priču o Jasenovcu s ciljem prikazivanja cijelog hrvatskog naroda genocidnim, čime relativizira krivnju za početak Domovinskog rata?

- To bi bilo odlično, jer bi to značilo da Aleksandar Vučić osjeća krivnju zbog svoje uloge u Domovinskom ratu. S obzirom na to da iz njegovih usta nisam zapamtio ni jednu riječ isprike i žaljenja, a s druge strane dobro pamtim govor iz Gline, ne bi na njega trošio previše riječi. 'Ljubav' je, vjerujem, obostrana.

Revizija Vatikanskih ugovora?

- Smatram da Vatikanske ugovore treba revidirati budući da je samo postojanje istih u ovom obliku potpuno u suprotnosti s time da je Republika Hrvatska sekularna država. Vatikanski ugovori između ostalog reguliraju izdvajanje enormih financijskih sredstava iz državnog proračuna za Katoličku crkvu što smatram u suprotnosti sa slobodom vjeroispovjesti kao temeljnim ljudskim pravom. U današnjem svijetu sloboda vjeroispovijesti uključuje i pravo na nediskriminaciju zbog pripadnosti nekoj vjeroispovijesti. Nametati obveze svima, uključujući i one koji nisu vjernici, je neprihvatljivo. 'Vjerski porezi', kao vid financiranja vjerskih ustanova, koje imaju progresivne zapadne države je prihvatljivije.

Kakvo je danas tvoje mišljenje o Tuđmanu?

- Bio je prvi hrvatski predsjednik i najmlađi Titov general. Imao je povijesnu ulogu za hrvatski narod za vrijeme Domovinskog rata. S druge strane, ono što mu zamjeram je poluautokratski način vladanja, a posebice to što je svojom politikom omogućio privatizacijsku pljačku i sramotan projekt 200 bogatih obitelji. S obzirom na selektivnom shvaćanju povijesti, nekima je skroz bijel, nekima skroz crn. Intrigantna ličnost kao i svi državnici.

Citirat ću sada dr. sc. Romana Domovića, koji se među ostalim bavi dezinformacijama koje su posijane u vremenu Domovinskog rata i poslije. On je za Večernji list o Tuđmanovih 200 obitelji rekao sljedeće: 'Po tome što ne postoji dokaz da je predsjednik Tuđman ikad izgovorio tu sintagmu, a još manje da mu je to bio temelj hrvatskoga gospodarstva. Analiza razvoja tog mita pokazala je da njegovi zagovornici sintagmu '200 obitelji' prvi put spominju 1994. te da se u devedesetima uglavnom koristio broj od 100 obitelji. Od 2000. koristi se 200 obitelji. Paradoks je da postoje osobe, poput npr. Stipe Mesića, koje su katkada spominjale 100 obitelji, a pokatkad 200 obitelji. Ili, recimo, Radimira Čačića, koji je 1997. izjavio da je predsjednik Tuđman rekao kako će za nekoliko godina Hrvatskom vladati stotinjak bogatih obitelji, a 2014. izjavio je da je priča o 200 obitelji medijska floskula te da misli da predsjednik Tuđman to nikad nije rekao ni pisao o tome. Ako se pogleda odakle tim osobama priča da je predsjednik Tuđman autor te sintagme, vidi se potpuna nekonzistentnost. Pa tako postoje tvrdnje da je to izgovorio na TV, da je dao takvu izjavu u intervjuu Nenadu Ivankoviću za Vjesnik, da je to izgovorio u Americi, pa u posjetu Podravini, Koprivnici i Bilokalniku, da mu je to predložio Ivić Pašalić, da je to dogovorio na večeri s hrvatskim poslovnim ljudima u Kanadi itd. Zanimljivo je da se osobe koje zagovaraju istinitost izjave o 200 obitelji ne podudaraju ni u mjestu, ni vremenu, ni u kontekstu nastanka izjave. Također, koga god sam od njih zamolio da me uputi na izvor prema kojem su oblikovali izjavu da je to izgovorio Tuđman, ni od koga nisam dobio odgovor. Ni jedna knjiga, znanstveni ili stručni članak ne donosi informaciju o podrijetlu sintagme. Svi je uzimaju zdravo za gotovo, kao narodnu predaju.'

- Zakon o privatizaciji, čiji autor je Jakša Barbić, a koji je bio pravni temelj za provedbu prijenosa materijalnih dobara iz društvenog vlasništva (dakle svih nas građana Republike Hrvatske koje se stjecalo gotovo pola stoljeća) u privatne džepove nekolicine odabranih, je ništa drugo nego pljačka čije posljedice osjećamo još i danas. Stoga je potpuno irelevantno je li to rečeno, kada je to zaista i učinjeno. Riječ je o politici pogodovanja i stvaranja nekolicine bogatih obitelji što je za posljedicu imalo osiromašivanje većine. Potpuno je nebitno je li tih obitelji bilo 50, 100 ili 200.

Što bi napravio da si 1991. imao 18 godina?

- Djed mi se s 18 godina pridružio partizanima u Narodnooslobodilačkoj borbi. Otac mi je hrvatski branitelj. Borba za slobodu nam je u krvi.

PROBLEMI NA RELACIJI GRAD - KOTAR
S Banovinom imamo vrlo rijetku i periodičnu komunikaciju, a kada je i uspostavimo, sve zastane pri bilo kakvoj potrebi djelovanja s njihove strane. Čovjek bi pomislio da ne primaju plaću od poreznih obveznika, da su nezadovoljni i nemotivirani. U stvarnosti je potpuno suprotno. Svi razvojni projekti Grada su na čekanju, samo fininciranje njihovog nerada nije upitno. Nabrojat ću samo dio primjera njihovog nerada u praksi, a koji se tiče isključivo Gradskog kotara Trstenik.

Grad spava:

1. Vatrogasni prilazi

Dana 24. studenog 2019. dogodio se požar u Papandopulovoj ulici čije je gašenje bilo otežano jer vatrogasna vozila nisu mogla pristupiti toj ulici. To je uzrokovalo znatno veću štetu nego što bi inače bila, no, srećom, nije bilo ljudskih žrtava. Zbog izostanka ucrtavanja protupožarnih puteva automobili su bili parkirani na mjestu gdje se sa zapadne strane moglo pristupiti ulici. Damir Babić, voditelj odsjeka za komunalne poslove, sutradan je izjavio da se 'bahato krše propisi i kultura življenja u gradu'. Na 18. sjednici GK Trstenik, koja je održana 2. prosinca 2019. godine, donesena je odluka (na temelju sastanka Grada Splita održanog 14. ožujka 2018. godine s nadležnim službama na temu 'Protupožarna sigurnosna situacija u gradu Splitu' kada se raspravljalo o problematici vatrogasnih pristupa visokim objektima u Splitu) da se zatraži provedba rasprave sa službama i građanima, izradi elaborat te da se odrede i ucrtaju vatrogasni prilazi u GK Trstenik, uz želju da to uđe u proračun za 2020. godinu. Potom je 4. veljače održana 20. sjednica GK Trstenik na kojoj je odlučeno da se ukloni zidić ispred Zagrebačke banke kako bi s te strane hitne službe imale pristup Papandopulovoj ulici. 6. svibnja 2020. godine ponovno se dogodila manja vatrogasna intervencija, ali, nažalost, ponovno je onemogućen pristup vatrogasnim vozilima. Povodom događaja poslano je priopćenje za medije. Javna vatrogasna postrojba Split 28. svibnja 2020. napisala je zapisnik o vatrogasnim prilazima za Papandopulovu ulicu. U njemu je utvrđeno postojeće stanje te su predložene četiri mjere. U mišljenju se navodi da 'Javna vatrogasna postrojba Grada Splita ne može učinkovito izvršiti spašavanje i gašenje požara predviđenom vatrogasnom tehnikom'. Zatraženo je da se u roku od sedam dana provedu mjere i da se o njima obavijesti JVP Split. To još nije učinjeno.

2. Igralište u Papandopulovoj ulici

Riječ je o posljednjoj R1 zoni u ovom dijelu grada koja nije privedena svrsi (u planu je bio sportski centar istoka grada).

Nakon niza inicijativa, konačno dogovaramo sastanak s Banovinom koji se održao 9. srpnja 2019. godine. Vodio ga je dogradonačelnik Vela, a bilo je prisutno i nekoliko pročelnika (Grubišić, Ordulj, Bartulović, Vojnović, Omazić i Leko). Zaključak sastanka bio je da će se održati drugi sastanak nakon ljeta na koji bi prema našem prijedlogu trebali bili pozvani i vlasnici zemljišta s kojima bi se trebalo pregovarati (naša ideja bila je predložiti zamjensko zemljište ili zamjenske nekretnine kako bi privatni vlasnici svoj interes priveli svrsi na nekoj drugoj lokaciji). Do toga nikad nije došlo usprkos našim brojnim zahtjevima za istim. Iako se na sastanaku vodio  zapisnik za koji smo tražili da nam se dostavi pisanim putem, isti nikad nismo dobili. 

Zaključak je da od strane Grada nema interesa ni sluha da se posljednja R1 zona privede svrsi i da djeca Trstenika dobiju svoje mjesto za igru.

3. Parking u Ulici Šime Ljubića

Zbog nepropisnog parkiranja automobila ispred ulaza u zgrade, čime je onemogućen pristup hitnim i vatrogasnim službama u slučaju opasnosti, donijeli smo odluku Kotara, a Grad je donio nalog za izvođenje radova kojom bi Cestar d.d. trebao iscrtati horizontalnu signalizaciju parkirnih mjesta u Ulici Šime Ljubića 14. veljače 2019. Kako se mjesecima ništa nije pomaknulo s mrtve točke, uputili smo Gradu pisani zahtjev, a potom i kontaktirali medije. Dobili smo medijski (neslužbeno) odgovor da se nalog izgubio (!) i da će sve biti rješeno kroz 15 dana. Od tada je prošlo još godinu dana i stvar se i dalje nalazi na početku.

4. Čist grad - čist obraz

Početkom travnja 2019. godine Grad Split organizirao je veliku akciju 'Čist grad - čist obraz'. Cilj akcije bio je da se uklone neželjeni grafiti i škrabotine po gradu Splitu te da se prijave mjesta gdje se odlažu glomazni i drugi otpad. Tajnica GK Trstenik 9. travnja 2019. Gradu šalje popis 66 škrabotina i dva nelegalna odlagališta otpada. Škrabotine su i dalje tu, a obraz nije.