INTERVJU Klement Bašić: Rezultat HNS-ovog rada u Vladi je odličan, a velika je vjerojatnost da će se formirati velika koalicija

Klement Bašić, splitski poduzetnik, otac dvije kćeri, djed Tomi.  Predsjednik Dalmatinskog regionalnog saveza Hrvatske narodne stranke je na 14. mjestu na HNS-ovoj listi za parlamentarne izbore.   

Vaš glavni motiv za ulazak u Sabor?

- Glavni motiv su mi kao i ranijih izbora moja želja za javnim djelovanjem u politici. Ovog puta je razlika što sa zadnjim mjestom na listi broj 10, želim gurnuti u prvi plan mlade ljude, koji su na uzlaznoj putanji svojih karijera, a neki od njih su prvi puta politički angažirani. Oni su moj ponos, i želim im pružiti maksimalnu podršku svojim znanjem i iskustvom u politici. 

Koji su najvažniji projekti za koje ćete se zalagati kao saborski zastupnik?

- HNS na nacionalnoj razini je istaknuo obrazovanje kao apsolutni prioritet i projekt reforme obrazovanja je bio razlog našeg ulaska u Vladu. To je bio tek početak, obrazovanje treba reformu na svim razinama od predškolskog, pa sve do cjeloživotnog. Ono čega moramo biti svjesni je da izlaskom iz srednje škole ili fakulteta naše učenje tek počinje. Također, naša percepcija sustava kao nečega što je kruto i konačno kao nekada, mora se promijeniti. To je živo tkivo, nešto na čemu treba stalno raditi i poboljšavati. 

Koji su potencijali Dalmacije neiskorišteni, koja je vaša vizija razvoja ovog područja?

- Dalmacija ima potencijal postati hrvatska Provansa ili talijanska Toscana. Dojam i emociju koju naša Zagora i otoci ostavljaju na posjetitelje, spiza i vino koju imamo su prvoklasni i treba svakako naći načina za potaknuti mlade ljude da se bave proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda. Sadašnji EU okviri su poticajni, samo nedostaje nacionalni okvir koji bi snažnije podupro male proizvođače da krenu u tu priču. 

Treba li napraviti preustroj lokalne samouprave?

- Jedinice lokalne uprave, naše općine i gradovi su lokalne zajednice svojim građanima i mještanima. Brinu se za prostorno planiranje, komunalnu opremljenost, okoliš i primarno obrazovanje. To su ulice, trgovi, dječja igrališta, vrtići, i njihov je značaj neizmjeran u funkcioniranju svake države. No uzor bi nam trebala biti primjerice Švedska koja je izrazito decentralizirana, čija najmanja općina ima otprilike 3000 stanovnika i ima ih oko 280. Dok je kod nas brojka 550. 

Kada ćemo napokon postati digitalizirano društvo, a ne gubiti vrijeme na prikupljanje potvrda od ureda do ureda?

- Osobno sam nekoliko puta u životu nailazio na birokratske zidove koji su me usporavali u radu. 'Fali jedan papir' je postala sprdnja, ali to je nešto frustrira čovjeka koji ima puno poznanstava i kontakata u institucijama poput mene, a kamoli ljude koji inače nisu u stalnoj potrebi za administrativnim procedurama i to treba maksimalno pojednostavniti. Građani nisu dosadna smetala, a poduzetnici nisu gramzivi i pohlepni već žele i zaslužuju jasne i brze procedure u svom životu i radu. Dakle, prioritet mi je ubrzati procedure državnog i lokalnog aparata.

Treba li ukinuti županije ili općine?

- Kao što sam kazao ranije, ja sam za racionalizaciju i osnaživanje gradova i općina koje najbolje znaju koje su njihove potrebe, a država je često na to gluha. S obzirom na ekonomsku krizu koja je na začetku, doći će o neminovnog smanjenja broj općina i zapravo vidim priliku da taj proces započne, da se administracija na svim razinama smanji, a servis građanima bude na višoj razini. 

Kako riješiti problem zdravstvene skrbi?

- Zapravo sam zadovoljan s hrvatskim zdravstvom, to se i pokazalo u ovoj pandemiji na koju je javnozdravstvena politika koju Hrvatska baštini iz prošlih vremena odgovorila sa brzim i učinkovitim rješenjima. Primarna zaštita u sustavu zdravstva je nešto na čemu treba poraditi i ulagati, prvenstveno u ljudske kapacitete, a i u tehnologiju koja je u medicini značajno napredovala, a kod nas je još uvijek nedostupna građanima. 

Kako pomoći turističkom sektoru u post korona razdoblju?

- Trenutno nitko nema odgovor na to pitanje, a da bi bio siguran u njega. Post korona razdoblje je nešto što tek treba doći, a svakako pristup razvoju turizma je nešto što ćemo trebati raditi drugačije. Pored svih svojih ljepota i vrhunskoj ponudi, Hrvatska se ne mora bojati za dolazak gostiju, pitanje je samo koliko i kojih. Destinacijski turizam na regionalnoj razini, veća ulaganja u prometna rješenja i planiranje, planiranje, planiranje.... 

Zašto Sinjsko polje ne hrani Dalmaciju?

- Nije problem samo što su polja prazna, a teretane pune, kako se u narodu voli kazati. Nije samo problem što mladi neće, problem je otkud pčeti. Zemlju naslijedio od djeda, papiri nesređeni, neusklađen katastar i zemljišnik, ostali nasljednici... Imovinsko pravne prepreke su, čini mi se, glavni problem. Treba naći model da se to riješi spajanjem parcela. Isto tako, tim ljudima treba stručno vodstvo da im kaže što i kada saditi, kako tretirati, gdje aplicirati za potporu za tehnološka rješenja itd.

Kako revitalizirati industrijska proizvodnja južno od Svetog Roka?

- Poticati male proizvođače, zelenu, IT industriju. Također, mediteransko podneblje i naši uvjeti rada su dušu dali, za kreativne industrije, filmsku, glazbenu, gaming industriju. Tim ljudima treba otvoriti vrata, dati priliku i jasne okvire, da stvaraju svoj posao i rastu u Dalmaciji. Primjer za to je tvrtka AD Plastik, među najvećim hrvatskim izvoznicima, a s visokim standardima u proizvodnji, i što je najvažnije brigom o radnicima.   

Kako privući investitore?

- Manji porezi, i oslobađanje od svih davanja na 5 godina – formula je koja bi privukla investitore u naše krajeve. Moramo biti konkurentniji od zemalja u okruženju, i olabaviti barijere jer su hrvatski radnici dobri, stručni i cijenjeni u stranim zemljama. 

POLITIKA

Jesu li ovo, u konačnici, izbori između Bernardića i Plenkovića?

- Da. 

Koliko ste zadovoljni HNS-om u aktualnoj Vladi?

- Mi smo u ovoj Vladi participirali sa sektorom graditeljstva i obrazovanja. Rezultati naših ministara su rekao bih odlični. Predrag Štromar prvi je krenuo s digitalizacijom procesa i graditeljstvu. Procedura izdavanja dozvola je brža, jeftinija i transparentnija, i vi više ne ovisite o raspoloženju nekog birokrata već imate uvid u svaki korak postupka o kojem vam ovisi život ili poslovanje. Isto tako, stambena politika prema mladim obiteljima je dovela do brojke od 21.000 mladih koji su dom osnovali u RH i zapravo je to jedina demografska mjera koja je provedena i ima konkretne rezultate. Nestranačka ministrica Divjak uhvatila se nezahvalnog posla kojeg su svi izbjegavali desetljećima - reforme obrazovnog sustava u kojem je stotine tisuća zaposlenih, stotine tisuća školaraca, studenata i njihovih roditelja. Mislim da je na koncu obavila dobar posao, povukla milijune za reformu i za znanost iz fondova EU, postavila dobre temelje za podizanje kvalitete obrazovanja i smještanje Hrvatske uz bok europskim zemljama što se tiče kompetencija. 

HNS ide samostalno na izbore, kako će se postaviti u formiranju buduće Vlade? Odnosno, koji su uvjeti za saborsku podršku mandataru?

- Dva su uvjeta i njih jasno komuniciramo - to su apsolutno izbjegavanje bilo kakvog ekstremizma i isključive politike, a drugi je prihvaćanje našeg programa - rasterećenje davanja na plaće, nastavak reforme obrazovanja i rješenje stambenog pitanja hrvatskih građana. 

Kako komentirate pojavu Domovinskog pokreta i koliko će utjecati na buduća politička preslagivanja?

- Svake izbore se pojavljuje nekakva treća opcija - glasni pojedinci okupljeni oko nekih svojih interesa, a bez rezultata iza sebe. Građani koji im daju svoj glas 

Mislite li da je moguće da dođe do velike koalicije HDZ-SDP?

- Moguće, ali ne 'u prvom krugu'. Do velike koalicije će doći ako se izbori budu ponavljali, a velika je vjerojatnost za to. 

Koliko očekujete mjesta u Saboru, a kakvim biste rezultatom bili zadovoljni u Dalmaciji?

- Tri mandata su realna. Što se tiče Dalmacije, odnosno IX. I X. Izborne jedinice, zadovoljan bi bio s rezultatom koji će nas pozicionirati da budemo neophodan partner u formiranju lokalnih i regionalnih vlasti. 

KANDIDATI PRIVATNO
Mjesto rođenja: Split
Gdje je radio: Cijeli život poduzetnik
Životni moto: Život je nalik na olimpijske igre: jedni trguju, drugi gledaju, treći se bore. Pitagora.
Osoba koja ga inspirira: U politici Savka Dabčević Kučar
Najviše utjecao na njega: Mater Ljubica i otac Stipe
Omiljeni sport: Nogomet
Omiljeni klub: Hajduk
Omiljena serija: Teorija velikog praska
Glazbenik: Oliver
Pjesma: Nocturno, Jakše Fiamengu Oliverovoj izvedbi
Najdraža knjiga: Nepodnošljiva lakoća postojanja M. Kundere
Omiljeni kafić: Nekada moj kultni The End, sada Merlin na Žnjanu
Kućni ljubimci: Pas Ozi 
Frizer: Ka brada
Restoran: Stare Grede i Epetion 
Šetnja: Žnjan
Omiljeno piće: Johnny cola
Štetne navike: Psovanje ponekad