INTERVJU S ČELNIM ČOVJEKOM IPSOSA Antu Šalinovića smo pitali sve o predizbornim istraživanjima i njihovom utjecaju na rezultate izbora

Političari često govore da ne vjeruju predizbornim anketama, a u posljednje vrijeme Željko Kerum je najglasniji. Na tu temu smo popričali s Antom Šalinovićem, direktorom istraživanja agencije Ipsos, najpoznatije kada su istraživanja javnog mnijenja u pitanju. Pitali smo ga utječe li objava rezultata istraživanja na sam rezultat izbora, kako je moguće da se predviđanja nekada značajno razlikuju od volje birača na dan izbora, zanimalo nas je koliko stranke plaćaju provođenje ankete...

S vremena na vrijeme se čuje inicijativa da se zabrane politička ankete u predizborno vrijeme, što mislite o tome?

- Ono o čemu se priča i što su pojedine zemlje u nekoj mjeri i napravile je zabrana objavljivanja istraživanja javnog mnijenja određeno vrijeme prije izbora, a ne njihovo provođenje. Naglašavam tu razliku jer zabrana objavljivanja sama po sebi ništa ne donosi. Naime, o utjecaju anketa na izborno ponašanje ne treba špekulirati, time se znanost više puta bavila i dokazano je da ankete imaju određeni utjecaj na birače, ali je on mali i u istim okolnostima rezultata je obostran, ankete djeluju i motivirajuće i demotivirajuće na birače, tako da je u konačnici učinak marginalan. Međutim, važniji je indirektni utjecaj anketa jer mediji na temelju rezultata anketa pojedinim kandidatima otvaraju ili zatvaraju medijski prostor, a to onda u većoj mjeri utječe na kreiranje izbornih preferencija. Zabranom objavljivanja rezultata istraživanja bi se i dalje provodila, mediji bi i dalje imali informacije i na temelju njih kreirali uredničku politiku. Ovako je barem transparentan izvor informacija o poziciji pojedinih kandidata. Pravo je pitanje može li se ikako osigurati da svi kandidati u medijima imaju jednak tretman, je li to uopće moguće. Odgovor na to Vi znate bolje nego mi istraživači. Ako ne, ni zabrana objavljivanja rezultata anketa ne bi imala bitan učinak. Dapače, iz istraživačke perspektive, nama bi takva zabrana poslovno i odgovarala jer rezultati ne bi bili javno dostupni pa bi se istraživanja još više radila.

Svjedoci smo da rezultati anketa znaju biti prilično različiti od rezultata izbora, čak i u slučaju kada ih rade ugledne agencije. Zašto?

- Naravno da rezultati predizbornih istraživanja odstupaju od rezultata izbora. Prvo, istraživanja nisu precizan alat. Makar osigurali savršeno reprezentativan uzorak i koliko god velik uzorak bio, ti rezultati uvijek imaju u sebi statističku pogrešku uzorka. Da ne kompliciramo priču o izračunu statističke pogreške uzorka, možda je dovoljno pojednostavljeno reći da svaku brojku dobivenu istraživanjem treba interpretirati u rasponu +/- 3%. Druga, još bitnija, stvar je da predizborna istraživanja uopće nisu predikcija rezultata izbora. Ona 'samo' mjere koliko pojedina opcija ima raspoloživih glasača na dan provođenja istraživanja. U završnici kampanje podrška pojedinim opcijama se može promijeniti, a na finalne rezultate izbora još i više utječe tko će uspjeti svoje birače mobilizirati da na dan izbora stvarno i izađu na birališta. U toj mobilizaciji glasača na dan izbora se stvara najveća razlika. Dakle, predizborna istraživanja nisu predikcija rezultata izbora, ona samo mogu biti početna točka iz koje netko na temelju praćenja trendova javnog mnijenja, procjene utjecaja završnice kampanje i mobilizacijske snage pojedine političke opcije da svoje birače i aktivira na dan izbora može raditi predikciju rezultata izbora. Mi se time ne bavimo. Apsurdno je da nas za razliku rezultata predizbornih istraživanja i rezultata izbora najviše prozivaju politički akteri i njihovi voditelji kampanja kojima je upravo posao da kroz kampanju i mobilizaciju svojih glasača ostvare bolji rezultat nego što je to javno mnijenje 10 dana prije izbora. Takvim stavom kao da govore kako je njihov posao beskoristan i ne radi ikakvu razliku. Eto, iako oni možda sumnjaju u sebe, ja smatram da je njihov posao bitan i da se u finalnom rezultatu izbora značajno osjeti. Meni ove optužbe zvuče kako da dođete kod proizvođača jabuka, zagrizete jabuku i kažete kako mu je pita od jabuke jako loša. Nekako je sirova, tijesto se praktički ne osjeća, a i cimet je preblag. Jabuka je iznimno važan sastojak pite od jabuka, ali nije pita od jabuka. Istraživanje javnog mnijenja 10 dana prije izbora je jako bitan sastojak predikcije rezultata izbora, ali nije predikcija rezultata izbora. Jedino istraživanje čija je svrha predikcija rezultata izbora su izlazne ankete. Kod tih istraživanja odstupanja ne bi smjela biti veća od 2%-3%, a naše izlazne ankete već niz godina imaju odstupanje manje od 1% po čemu smo u svjetskom vrhu uspješnosti. 

IPSOS-ova anketa prije prošlogodišnjih parlamentarnih izbora, objavljena par dana prije njih, prognozirala je odnos HDZ-a i Restart koalicije 52-51 u mandatima, a bilo je 66-41.

- Ovo je izvrstan primjer svega što sam govorio. Nastranu što je u ovom slučaju propušteno istaknuti da su istraživanja svih drugih istraživačkih agencija govorila kako Restart koalicija ima veću podršku birača od HDZ-a, a samo je Ipsos u sva četiri svoja istraživanja dobivao rezultat kako je HDZ u prednosti, ta prednost ni u našim predizbornim istraživanjima definitivno nije bila u mjeri kakva je realizirana na samim izborima. Ako ste pratili političku situaciju u završnici te kampanje, finalna sučeljavanja izglednih kandidata za predsjednika Vlade te uzeli u obzir razliku u tadašnjoj unutarstranačkoj koheziji i snazi HDZ-a i SDP-a koja je preduvjet kvalitetne mobilizacije glasača na dan izbora, ne znam koga je iznenadilo što je HDZ ostvario veću prednost nego što je bilo javno mnijenje tjedan dana prije izbora. U izbornom sustavu s 10 izbornih jedinica i D'Hontovom raspodjelom mandata par posto bolji ili gori rezultat znači dobitak ili gubitak jednog mandata u svakoj izbornoj jedinici, odnosno u konačnici lako može dovesti do promjene i 10 osvojenih mandata. Mislim da taj primjer jako dobro ukazuje kako se može krivo zaključivati ako se greškom ili neznanjem predizborna istraživanja krivo interpretiraju kao predikcija rezultata izbora, a zanemaruju se drugi elementi predikcije koje sam objašnjavao. 

Sličnu stvar smo imali i na izborima za Europski parlament, samo u obrnutom smjeru, u tom slučaju je SDP imao puno jaču koheziju i mobilizacijsku snagu birača pa je na izborima ostvario bolji rezultat nego što je imao javnomnijensku podršku pred kraj kampanje.

Ako netko sumnja u namještanje ankete ili ako sumnja da su ispitivači sugerirali da se glasa za nekoga kandidata, postoji li neki oblik kontrole?

- Naravno. Svaki naručitelj istraživanja ili od njega ovlaštena osoba mora imati mogućnost direktnog uvida u svaki element provođenja istraživanja. Od strukture uzorka, slušanja anketa, naknadne provjere rada anketara, uvida u bazu podataka, izračuna rezultata… Naravno, osim podataka koji mogu otkriti identitet samog ispitanika, to je apsolutno zabranjeno. 

Ako neka agencija ne dozvoljava kontrolu rada, takve podatke ne treba niti koristiti, niti objavljivati. Stalne su špekulacije o forsiranju pojedinih kandidata kroz postavljanje pitanja, a najčešće se tu radi o neshvaćanju anketnog procesa. U zadnjih 10-ak dana imao sam više upita zašto kada ispitujemo preferencije za potencijalni drugi krug izostavljamo jednog kandidata implicirajući da time nekoga forsiramo. A stvar je potpuno banalna i jednostavna, ako je netko glasač pojedinog kandidata u prvom krugu, ne ispitujemo ga za kombinacije s tim istim kandidatom u drugom krugu već se tom kandidatu automatski pridodaje preferencija tog ispitanika. 

Kako se formira uzorak ispitanika? Što je sve važno uzeti u obzir?

- Osnovno polazište svakog istraživanja je da uzorak mora biti reprezentativan. To znači da udio ispitanika u uzorku po bitnim obilježjima mora odgovarati udjelu u populaciji. Npr. ako su u Splitu 51% populacije žene, isti udio mora biti i u uzorku. Ovisno o kvaliteti provođenja istraživanja, kontrolira se manji ili veći broj tih obilježja. U gotovo svim istraživanjima se kontrolira reprezentativnost uzorka po spolu, dobi, obrazovanju i geografskoj podjeli, a u političkim anketama potrebno je i proširiti na izborno ponašanje. Koliko god se trudili i novca potrošili, uzorak nikad ne može biti potpuno reprezentativan, već se njegovo odstupanje korigira ponderiranjem. 

Stranke često rade svoje (telefonske) ankete, što najčešće griješe?

- Pitanje je što uopće žele raditi. Ako žele dobiti pouzdanu sliku javnog mnijenja, moraju se držati svih pravila struke. Imati reprezentativan uzorak, nepristran upitnik i znati kako se i iz čega izračunavaju rejtinzi. Ali ako rade istraživanja za druge svrhe, npr. prikupljanje podataka o svojim simpatizerima, mobilizacija za izlazak na izbore, onda ne griješe, nego rade drugu stvar. Nemam uvid u njihov rad pa ne mogu puno o tome reći.

Koliko košta politička anketa? 

- Cijenu istraživanja ne određuje njen sadržaj, je li politička ili o čokoladama, već istraživana populacija, veličina uzorka, metoda prikupljanja podataka i trajanje ankete. Ali da ne ispadne kako izbjegavam odgovor, istraživanje telefonskom metodom koje se provodi na 600 ispitanika reprezentativnih za opću populaciju nekog grada, uz trajanje upitnika od 7-8 minuta (uobičajeno za predizborna istraživanja) koštalo bi oko 30.000 kn.

Koliko često stranke naruče anketu, a onda rezultate ne objave?

- Jako često. Zato se i stječe pogrešan dojam da ankete pogoduju naručitelju. Pred ove izbore je vjerojatno odrađeno oko 100 istraživanja, a samo manji dio njih je naručitelj i objavio. Većina naručitelja i nema namjeru objave, ne znači da svi kalkuliraju ovisno o dobivenim rezultatima.

Neke agencije nisu relevantne, ali kako javnost može prepoznati koja je anketa lažna?

- Javnost nikako ili teško. Ali to i nije zadaća javnosti, nego onih koji istraživanja naručuju i objavljuju. Pričali smo kako se može raditi kontrola svakog dijela istraživačkog projekta, od uzorka, preko slušanja anketa do uvida u bazu podataka bez osobnih informacija o ispitanicima i izračuna pokazatelja. Nemojte naručivati istraživanja od agencija koje to ne dozvoljavaju. Nemojte objavljivati rezultate istraživanja agencija koje to ne dozvoljavaju. Na taj način nećete niti javnost izlagati lažnim anketama. Jednostavno.

Portali često daju čitateljima da glasaju u anketama, znamo da one nisu relevantne, ali što mislite o njima? Može li se iz njih nešto iščitati?

- Bez ikakvog podcjenjivanja, to je samo zabavan sadržaj, nema nikakvu istraživačku i spoznajnu vrijednost. Takav uzorak nije reprezentativan i ne može dati pouzdane informacije. Što ne znači da ne može slučajno pogoditi rezultate izbora, kao što bi i izvlačenje brojki iz šešira ponekad dalo točan broj.

Do izbora je tjedan dana, koliko se tu može rezultat promijeniti?

- Može se promijeniti puno, ne mora uopće. Pričali smo kako su rezultati predizbornih istraživanja samo početni sastojak predikcije rezultata izbora, kao i jabuka pite od jabuka. Ako razmišljamo na primjeru Splita, možete kao polazišnu točku uzeti Ipsosove rezultate koje je objavila Nova TV. U startu ih relativizirajte +/- 2% zbog statističke pogreške uzorka. Onda se raspitajte o trendovima predizbornih istraživanja, tko raste, a tko pada. Razmislite što možete očekivati u završnici kampanje, tko će u zadnjih tjedan dana dobiti nove birače, a tko će ih izgubiti. I na kraju, nemojte zaboraviti najbitniji sastojak, tko će u kojoj mjeri organizirati i mobilizirati svoje birače da stvarno izađu na glasanje. Kad to sve pomiješate, dobit ćete svoju predikciju rezultata izbora. 

Možete li reći svoju predikciju rezultata izbora u Splitu?

- Fala lipa, k'o da jesam. Šalu na stranu, moja uloga istraživača javnog mnijenja je odvojena od uloge političkog analitičara i prediktora. To moramo držati odvojeno, barem u javnoj komunikaciji. Jedina predikcija koju mogu dati su izlazne ankete, dobit ćete ih 16. svibnja točno u 19 sati, u programu Nove TV i Hrvatske radiotelevizije.