Ivo Josipović odgovorio na pitanja čitatelja o Mamiću, Sanaderu, ZAMP-u, lustraciji...
Pitaj me bilo šta Piše: Mate Prlić

Ivo Josipović odgovorio na pitanja čitatelja o Mamiću, Sanaderu, ZAMP-u, lustraciji...

Aktualni predsjednik i predsjednički kandidat bio je gost serijala 'Pitaj me bilo šta'

Ivo Josipović je gostovao u serijalu Dalmatinskog portala naziva 'Pitaj me bilo šta'. Čitatelji su svašta pitali aktualnog predsjednika i predsjedničkog kandidata za idući mandat...

Zašto se ne provede lustracija i zašto su vam savjetnici redom djeca jugooficira i udbaša?

- Koliko to mojih savjetnika jesu djeca jugooficira i udbaša? Možete li imenom? Puno bi bilo ljepše da me pitate koliko je branitelja iz Domovinskog rata u mome Uredu. Jako ih je puno... I tko bi koga lustrirao nakon toliko godina!? Predsjednik Tuđman, antifašist i dugo komunist, nije htio lustraciju. Znao je što bi ona značila za našu obranu u kojoj su sudjelovali i pripadnici vojske i službi iz bivšeg režima, ali na strani Hrvatske. Ali, zločin je nešto drugo. Svatko tko je počinio zločin mora pred sud, bez obzira u ime koje je političke boje počinio zločin. 

Kako mislite pomoći da se stanju u HNS-u riješi, te da na kraju ne bi bilo 'izija vuk magare'? Kada ćete iskorijeniti mafiju i kada ćemo gledati pošteno prvenstvo?

- HNS-u treba korjenita promjena. Iako je moje mišljenje o gospodinu Šukeru ili Mamiću potpuno jasno, ne mislim da je problem hrvatskog nogometa problem jedne ili dviju osoba. Uže vodstvo se prije par godina promijenilo, sutra mogu doći i nove osobe, no ako se sustav ne promijeni nogomet će ostati bolestan. Ne vjerujem da se ljudi koji vode Savez mogu promijeniti, stoga bi pravi put bio da odu. Nisam onaj koji zaziva ičiju smjenu, zastupam demokraciju, ali pitanje je kako demokratski smijeniti one koji ne prihvaćaju demokratska načela izbora i upravljanja. S druge strane nasilje nije pravi put i za razliku od mirnih prosvjeda, nasilje ne mogu prihvatiti kao rješenje. Tužno je što u praznim tribinama, neregularnostima i incidentima oni ne vide svoju odgovornost. Palac dolje okrenula im je cijela nogometna Hrvatska. Publika godinama bojkotira Hrvatsku nogometnu ligu. Sve su snažnije i brojnije udruge i inicijative koje okupljaju članove s jednim i isključivim ciljem, a to je ozdravljenje hrvatskog nogometa. Oni su dokaz da postoji zdrava jezgra. Bez publike nogomet nema smisla, osim ako njegov smisao nalazimo u biznisu preprodaje igrača. Publika je rekla 'dosta', a publiku i navijače, ne mislim pri tom na huligane o kojima svi imamo jednak stav, ni FIFA ni UEFA neće proglasiti nenadležnima. Prazni stadioni, protesti i negodovanja jasne su poruke politici da se ostavi nogometa i nogometnog saveza.

Dakle, prvi korak bio bi oslobađanje nogometnog saveza od političara. Danas su skoro svi iz vodstva HNS-a iz jedne političke stranke. Nakon toga nužna je šira javna rasprava kroz koju bi se stvorila prihvatljiva i provediva zakonska regulativa. Time bismo stvorili preduvjete za pozitivnu selekcija ljudi, što bi u kratkom vremenu, uvjeren sam, rezultiralo ozdravljenjem hrvatskog nogometa i povratkom gledatelja na tribine. Postoje modeli, postoje stručnjaci, postoji dobra europska praksa, samo ne postoji volja trenutnog vodstva. Puno lakše je riješiti problem huligana na tribinama nego nasilnika u odijelima.

Je li ZAMP država u malome kao HNS?

- ZAMP je organizacija umjetnika koji štite svoja prava po europskim standardima i hrvatskim zakonima. Svake godine je obavezna državna kontrola i već dva desetljeća sva su uredna i bez primjedbi. ZAMP osigurava kruh za stotine umjetnika i omogućava im da žive od svoga rada.

Zašto ne dolazite na sučeljavanja? Je li potrebno trošiti milijune i voziti se busom po Hrvatskoj?

- U ovoj kampanji bit će održan rekordan broj sučeljavanja. Bio sam na sučeljavanju Mediaservisa, zatim na RTL-u 21. prosinca, Novoj TV dan kasnije, bit ću i na HTV-u i Hrvatskom radiju... Uvjeren sam da ćete imati više no dovoljno prilike za upoznati programe svakog od kandidata i procijeniti kome će dati svoj glas, ako to već do sada niste.

Putovanja autobusom nisu baš luksuzan način putovanja i znatno su skromnija nego što možete zamisliti. U vrijeme službene kampanje potrebno je intenzivno druženje s glasačima, potrebno je komunicirati s njima svoj program, a unatoč medijima i društvenim mrežama živi kontakt je neprocjenjiv. Izrazito sam ponosan i na broj građana koje sam primio i posjetio za vrijeme čitavog mandata. Moja vrata su bila svima otvorena i pomogao sam gdje god je to iz moje pozicije bilo moguće. Puno je skuplje oglašavanje u medijima...

Zašto ste u studenom imali 20 dana 'radnih putovanja', a prosjek prošlih godina je 10?

- Ove je godine manje međunarodnih putovanja jer mi se mandat bliži kraju. Zato sam iskoristio tu činjenicu i otišao u brojne sredine koje me već dugo zovu da ih posjetim.

Kako ste zaštitili zviždače? Zar nije paradoks da vam novac za kampanje daju oni koje zviždači otkrivaju kao kriminalce?

- Svjedočili smo da su mnogi 'zviždači' gubili posao, zdravlje, imovinu i bili pod prijetnjama, šikaniranjem i klevetama. Mnogi su ostali sami i nezaštićeni od osvete moćnijih od njih, istih koji ispod stola vladaju društvenim procesima. Zalagao sam se u siječnju ove godine za izradu zakona o zviždačima u kojima bi 'zviždač' dobio status prijavitelja nepravilnosti te bi imao pravo na zaštitu od osiromašenja, nasilne hospitalizacije te osvetničkog ponašanja. Ali, bilo je i zviždača koji su zviždali falš note. Naprosto su klevetali i lažno optuživali druge. I zato ne bih razgovarao na način crno-bijele slike. Eto, gđa Balenović je izgubila sve sporove, i u Hrvatskoj, i pred Europskim sudom za ljudska prava. Dugo je obmanjivala javnost kako je taj spor dobila i da joj neki moćnici ne daju da ostvari ono što je pripada. Od mene je tražila da zloupotrijebim dužnost i da za nju kod privatnog poslodavca (INA) osiguram mimo presude suda prava koja joj ne pripadaju. Naravno, odbio sam. Uostalom, objavljen je popis mojih donatora, recite, tko je od njih kriminalac?

Zašto ste se uhvatili Ustava sada prije izbora, gdje ste bili četiri godine? Što ste uopće napravili za mandata?

- Ustavne promjene najsnažniji su i najizravniji alat društvenih promjena kojim raspolaže predsjednik Republike Hrvatske. Na njima radim posljednjih godinu dana s najvećim ustavnopravnim stručnjacima. Radi se o ozbiljnoj reformi za koju je bilo neophodno i iskustvo iz prvog mandata.

Za mandata sam se bavio povratakom odgovornosti i morala u politiku kao temeljem pravednog društva. Kroz pet godina  društvena je klima potpuno promijenjena i danas nitko tko se bavi korupcijom ili drugim kriminalom, bez obzira na funkciju koju obavlja, ne može računati na to da će izbjeći pravdi. Ključan doprinos tome dale su promjene Ustava koje sam inicirao 2010. godine, koje su dokinule zastaru kaznenih djela u pretvorbi i privatizaciji te kaznena djela ratnog profiterstva. To je moj i naš obračun s korupcijom iz prošlosti i borba za uspostavu vladavine prava.

Osigurao sam stabilnost i sigurnost države i u turbulentnim vremenima, podigao ugled naše države u međunarodnoj zajednici i unaprijedio odnose sa susjedima. Surađivao sam s dvije ideološki različite Vlade i dva politički različito profilirana sastava Sabora Republike Hrvatske, kako bismo zajednički osigurali da povijesni napori generacija za uspostavom demokratske vlasti, vladavine prava, stabilnosti institucija i ljudskih sloboda rezultiraju članstvom Hrvatske u Europskoj uniji. Prije ulaska u EU, dakle do 1. srpnja 2013., nije bilo moguće mijenjati Ustav jer je on bio temeljni pravni akt naših pregovora s EU. Osim toga, trebalo je steći i neka iskustva... Sad je pravo vrijeme za ustavne promjene, i zato što je sazrelo vrijeme za to, i zato što je pošteno da građanima prije kampanje kažem kakvu politiku želim voditi u drugom mandate.

Tko vam je bliži, Holy ili Milanović?

- Ne gledam na njihove politike kroz 'bliskost'. Oboje ih cijenim kao političare i ljude, iako, naravno, ne mislimo o svim društvenim problemima isto.

Tito ili Tuđman?

- Obojica. Svaki je u određenom dijelu povijesti odigrao važnu ulogu za naš narod. Obojica su bili antifašisti. Tuđman je predvodio Domovinski rat. Veliki su, iako postoje i aspekti njihovog života i politike koji nisu za pohvalu, dapače.

Karamarko ili Kolinda?

- Uz dužno poštovanje, ne dijelim njihovo viđenje Hrvatske i vodim politiku potpuno drukčiju od njihove.

Kako mislite spriječiti krađu na izborima? Znalo se događati da glasaju mrtvi, a živi po dva puta...

- Tko i kako krade na izborima očito znate bolje nego ja. Vi i vaši sugrađani ste ti koji možete spriječiti da se na izborima dogode nepravilnosti. Prijavite se za promatrače, pomozite da na izborima pobijedi volja birača. Ministarstvo uprave napravilo je pomake, očistilo popise od 'mrtvih', ali ponavljam upravo su građani ti koji najviše mogu napraviti da ovi izbori proteknu na demokratskoj razini koju Hrvatska zaslužuje.

Najavljujete decentralizaciju, što to točno znači na primjeru Splita?

- To znači jaki Split, jaku regiju Dalmaciju. Pod 'jaki' podrazumijevam Split s većim izvorima financiranja, s višim stupnjem fiskalne samostalnosti. Uvjerenja sam da svatko poznaje svoju regiju najbolje i Split najbolje zna što mu treba. Centralna vlast treba biti isključivo moderator s ovlastima da intervenira u slučaju narušavanja općih nacionalnih interesa. Veća samostalnost traži i veću odgovornost, no vjerujem, a i iskustva drugih zemalja ukazuju na to da će to biti snažan poticaj gospodarskom i ukupnom razvoju zemlje. Decentralizacija bi mogla dati bolje rezultate, jer je Hrvatska samo na papiru decentralizirana država, s ogromnim brojem jedinica lokalne samouprave. Radi se o ozbiljnim zahvatima. Projekt teritorijalnog preustroja lokalne i regionalne samouprave iziskuje nacionalni konsenzus.

Jeste vi zaslužni sto je Ivo Sanader u zatvoru?

- Naravno da ja nisam ni istraživao, ni sudio. Ali, presude protiv g. Sanadera, ali i mnogih drugih, ne bi bilo da 2010. nisam u Saboru progurao promjenu Ustava i ugradnju odredbe o nezastarijevanju ratnog profiterstva i pretvorbenog kriminala. Danas nitko, ali zaista nitko, ma koju dužnost obavljao, nije politički zaštićen od kaznenog progona ako je zašao u nedozvoljenu zonu. Predsjednik se ne bavi progonom, zatvaranjem niti presudama. Strogo sam za poštivanje trodiobe vlasti, no ponosan sam što je moj prijedlog zakona doveo do toga da više nema nedodirljivih.

Kako komentirate vladin zakon kojim je došlo do smanjenja proračuna lokalnim zajednicama?

- U svom program inzistiram na decentralizaciji i jakim regijama. To podrazumijeva i financijsku decentralizaciju, pa iako vjerujem u dobre namjere ministarstva u cilju da se stabilizira proračun, bilo koji paket zakona koji dovodi do smanjenja proračuna lokalnih zajednica na uštrb centralne vlasti nije dobar.

Cijela obala ima problem sa zbrinjavanjem smeća, koje je rješenje?

- Otpad ne smije biti problem nego novi resurs. Održiva, kvalitetna politika gospodarenja otpadom u tom je smislu polazišna politika za cijeli niz drugih gospodarskih, ali i okolišnih i društvenih politika, kolijevka koncepta 'zelenog gospodarstva' te ogroman potencijal za otvaranje velikog broja 'zelenih' radnih mjesta i održivog rasta gospodarstva. Iz tog razloga ne smijemo dozvoliti da se naši gradovi uz obalu umjesto 'cvitova Mediterana' pretvore u Napulj. To je goruće pitanje koje se mora i može riješiti. Županijski centar za zbrinjavanje otpada u Lećevici je ključ rješenja za Splitsko-dalmatinsku županiju. Postoji i rok do kojeg to treba biti realizirano, a to je 2018. Nakon toga ostaje pitanje sanacije Karepovca i drugih smetlišta koje je izuzetno zahtjevno, no postoje dobra svjetska iskustva koja se mogu primijeniti.

Moguće je da za godinu dana Karamarko postane premijer. Biste li rušili njegovu vladu ako bi imala loše rezultate?

- Surađivao sam s dvije vlade od kojih je jedna bila HDZ-ova. S obje vlade sam gradio partnerski odnos i takav odnos mislim imati i prema trećoj vladi ma tko god joj bio na čelu. Predsjednik je direktno izabran od građana, obavezan je upozoravati, kritizirati, posredovati, ali vladu postavljaju i ruše građani na demokratskim izborima.

Do kada će vladati podobni i potkupljivi umjesto sposobnih i poštenih?

- Ne volim generaliziranje, no odgovorit ću da će to biti onda kad sazremo kao društvo. Vjerujem da je pomak već napravljen, no bez dubokih političkih promjena, posebno liberalizacije izbornih zakona i novih temelja stranačkog organiziranja, nije moguće provesti reforme. Uvođenja novih političkih snaga i novih ljudi u politiku te realna mogućnost konkurencije političkih ideja preduvjet su društvenih reformi kakve zazivate. Te su reforme bit novog Ustava za koji se borim.

Kako to da ljudi ne dobivaju plaće za svoj rad? Primjerice, radnicima Konstruktora se duguje dosta plaća...

- Jedna od najvećih nepravdi koju čovjek može doživjeti je da mu uskrate zasluženu plaću. Na žalost nije to sudbina radnika samo jedne tvrtke. Previše je takvih primjera u našoj zemlji. Puno sam radnika i radnica primio, puno puta pomagao u rješavanju takvih slučajeva. Bilo je mnogo slučajeva u kojima se nije moglo pomoći. Hrvatska je danas pravednija zemlja nego prije pet godina, ali dok god imamo primjere poput ovoga koji spominjete ne možemo reći da smo uspjeli. Zakon ih sankcionira, ali slaba je to utjeha onima koji moraju prehraniti obitelj.

Kada će se vratiti nečasno uzeto?

- Ključan doprinos tome dale su promjene Ustava koje sam inicirao 2010. godine, koje su dokinule zastaru kaznenih djela u pretvorbi i privatizaciji te kaznena djela ratnog profiterstva. Podignuto je 49 optužnica za koje se čekaju presude, osam presuda je već doneseno, a 12 istraga je u tijeku. Ti brojevi rastu iz jednog izvještajnog razdoblja u drugi. Trajat će, ali sigurno da svi koji su nečasno stekli imovinu, pogotovo u vrijeme rata, pretvorbe i privatizacije neće mirno spavati. Borba protiv korupcije i organiziranog kriminala bila je i bit će u centru mog djelovanja.

Zbog čega niste vratili 200.000 kuna od Roberta Ježića nakon pravomoćne presude?

- Presuda se uopće ne odnosi na tvrtku Dioki, koja je u to vrijeme poslovala uredno, već na švicarsku firmu koja je dužna vratiti novac iz koruptivnog ugovora Ive Sanadera. Tvrtka u vlasništvu gospodina Ježića donirala je mnoge kulturne, zdravstvene, humanitarne i druge udruge. Donirao je i političke stranke i to s puno značajnim iznosima. Za razliku od njih ja sam jedini obećao da ću taj iznos vratiti ako se pokaže da je donacija u ikakvoj vezi s kriminalom. Jeste li isto pitanje postavili g. Karamarku, g. Hebrangu i drugima? 

Kada će hrvatski radni narod živjeti bolje?

- Kada napravimo ono što su uspješni već obavili. Dok su drugi poput Poljske, Danske, Estonije već izlazili iz krize mi smo odbijali strukturne reforme. Nakon svake izgubljene godine reforme su teže i teže. Sad smo ponovo pred izborima i dalje imamo krizu svih vrsta i ponovo raspravljamo jesmo li spremni provesti strukturne reforme, i ponovo bi izbori valjda trebali biti razlog za odgađanje. Mislim da su upravo izbori, uključujući i predsjedničke, prava prilika za duboke reforme. Vjerujem da su ljudi spremni prihvatiti odgovornost ako im se jasno predstavi program.

Ovo nije natjecanje tko je veći Hrvat, nego tko ima ideje i konkretna rješenja za našu Hrvatsku. Ja jedini nudim ozbiljna i konkretna rješenja. Svi protukandidati kažu što treba, ali jedino ja kažem kako to napraviti. Ustavne promjene znače gospodarski oporavak, a to znači nova radna mjesta. Nema prečaca. To drugi kandidati ne razumiju.

Gdje radite pramenove?

- Koje pramenove? Potpuno sam bijel. Ili, na mojoj frizuri, da parafraziram naslov jednog djela likovne umjetnosti koje se zvalo 'Bijeli kvadrat na bijeloj podlozi', vidite bijele pramenove na bijeloj kosi.

Vaša reakcija na temu
Aloooo article_emotions(1723, "");
Pregledaj komentare