Izbjeglicama iz Ukrajine, ako odluče ostati u našoj zemlji, dodjeljuje se status stranca s privremenom zaštitom, što im otvara vrata tržišta rada. No i sindikati i poslodavci upozoravaju na moguće teškoće, javlja HRT.
- Stranci se u Hrvatskoj zapošljavaju više od 10 godina i to nije neka novina. Ovdje se dogodio taj humanitarni moment da su svi prepoznali, ne samo u Hrvatskoj nego u cijeloj Europi da žele pomoći izbjeglim osobama iz Ukrajine da se zaposle, da postanu aktivni i da počnu dobivati plaću, da se integriraju u društvo. Nadamo se da će u skorije vrijeme taj sustav uvoza odnosno zapošljavanja malo intenzivnije krenuti, on još uvijek malo šteka u tim prvim koracima dobivanja administrativne dozvole za privremenu zaštitu, a koja je nužna da bi se kasnije moglo prijaviti na Zavod za zapošljavanje i da bi mogao krenuti formalni postupak zapošljavanja ako se koristiti Zavod.
Naravno da se može dogoditi da se poslodavac i izbjegle osobe susretnu ne nužno preko Zavoda, imali smo više takvih iskustava. Mi procjenjujemo da će oko 10 tisuća izbjeglih osoba, možda pola biti spremno za zapošljavanje, ali isto tako trebamo biti svjesni da su 90 posto žene s djece. Dok mame rade, njihovu djecu treba smjestiti u vrtiće i tu će nam sustavi isto pokazati poteškoće. Ako jedno treba smjestiti, neće biti problem, ali ako je više djece, to će za naše vrtiće biti izazove.
Procjenjujemo da će se možda nekoliko tisuća osoba zaposliti sad u prvom valu, a na jesen ili poslije će se tek znati pravi razmjeri koliko je izbjeglih došlo u Hrvatsku - rekla je Anny Brusić, direktorica HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika.
- Pretežito je došao ogroman broj žena s djecom. S druge strane vidimo da je među tim ženama visok udio onih koje su visoko obrazovane. Mali broj njih sa sobom ima papire iz kojih se može jasno vidjeti koje su obrazovanje završili.
Razgovarali smo o tim detaljima, da se maksimalno treba ubrzati kontrola i nadzor, a s druge strane to su posebno ranjive kategorije i mi kao društvo moramo se postaviti vrlo skrbno i zaštitnički. Ne bi se smjelo dogoditi da se bilo koga od njih zapošljava negdje sa strane, sva evidencija bi trebala ići preko institucija,
Zavoda za zapošljavanje, kako bi imali uvid što se zbiva. Niti u kojem trenutku te žene ne smiju osjećati od strane hrvatskog društva da se od njih traži očekuje da se zaposle kako bi dijelom nadoknadili skrb i sredstva koja se troše već da je to doista samo na dobrovoljnoj osnovi - rekao je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.