Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković kazao je jučer na aktualnom satu Hrvatskoga sabora u odgovoru na pitanje zastupnika HDZ-a Mate Frankovića, dubrovačkoga gradonačelnika, o problemu starosti broda Jadrolinije koji prometuje između Dubrovnika i Elafitskih otoka, da Jadrolinija u idućih nekoliko godina planira nabaviti više brodova sa 'zelenim' pogonom, od kojih će dio biti sufinanciran kroz Nacionalni plan za oporavak i otpornost, piše Novi list.
- Korona je udarila i Jadroliniju, njihov je prihod posljednje dvije godine, poglavito 2020. godine, manji i nisu mogli ići u investicije i nabavku novih brodova, budući da su se borili za likvidnost. Mi smo kroz Nacionalni program oporavka planirali nabavu šest novih brodova, od čega tri putnička, dva do 45 metara na hibridni pogon i tri katamarana. Projekti su za to završeni, bit će predani Upravi Jadrolonije i oni će ove godine raspisati natječaj. Krenut će gradnja tih brodova i možemo računati da bi tijekom 2023. dva bila izgrađena.
Prema riječima Davida Sopte, predsjednika uprave nacionalnog putničkog brodara, za početak je planirana nabava tri broda, od kojih bi dva bila nešto manji putnički brodovi koji će zamijeniti sadašnje starije brodove, uz još jedan veliki putnički trajekt. Nakon njih, slijedit će postupci nabave još nekoliko brodova.
- Imamo plan aktivnosti i nabave za iduće razdoblje, a dio investicija ćemo, uz odobrenje resornog ministarstva, financirati kreditnim zaduženjem. Investicijske planove i obnovu flote donekle je usporila pandemija, ali sada nastavljamo s provedbom u kojoj za početak, u periodu od tri godine, planiramo nabavu tri broda. Radi se o dva putnička broda, kapaciteta prijevoza oko 400 putnika, koji će ploviti na lokalnim linijama na dubrovačkom području i na području Lošinja i okolnih otoka. Treći brod će biti znatno veći, riječ je o putničkom trajektu s kapacitetom prijevoza 200 vozila i tisuću putnika, a plovit će na liniji između Splita i Hvara - kazao je Sopta, objašnjavajući kako će sva tri broda imati isti tip pogona, sa znatno manjim emisijama stakleničkih i ostalih štetnih plinova u atmosferu.
- Ovi će brodovi biti na hibridni pogon, odnosno imat će dizelske motore i električni pogon s baterijama. U lukama bi, pri isplovljavanju i uplovljavanju te manevriranju, koristili prvenstveno električni pogon, čime bi značajno smanjili emisije stakleničkih plinova - rekao je Sopta.
Jadrolinija će uz postupak nabave navedena tri broda, pokrenuti i projektiranje tri trajekta, također na hibridni pogon, za zadarsko područje, s kapacitetom prijevoza od osamdesetak vozila, a u roku od četiri godine predviđena je i nabava još jednog manjeg putničkog broda za liniju koja povezuje Šibenik s otocima.
- Govorimo isključivo o novogradnjama pa vjerujem da će to biti i odlična prilika za domaća brodogradilišta da se uključe u realizaciju ovih projekata. Nadamo se da će se pripremiti za postupke javne nabave i da će ovi brodovi biti izgrađeni u Hrvatskoj - kaže Sopta.
Na pitanje namjerava li Jadrolinija graditi i brodove koji će kao gorivo koristiti ukapljeni prirodni plin (LNG), odgovara kako će se pri odlučivanju o vrsti pogona kompanija voditi ekonomskom računicom, ali i dostupnošću tehnologija pogona na tržištu.
- Da bismo gradili brodove na isključivo električni pogon, potrebna nam je odgovarajuća infrastruktura u lukama, prvenstveno po pitanju zadovoljavajućih priključaka za punjenje baterija, a zasad niti jedna luka na kopnu niti na otocima nema uvjeta za gradnju takvih priključaka, uz izuzetak Rijeke.
Za izgradnju električne mreže potrebne za punjenje baterija brodova na električni pogon u lukama potrebno je barem četiri-pet godina. Stoga smo odabrali hibridnu tehnologiju, ali kada se stvore uvjeti za potpuno električne brodove, sigurno ćemo koristiti i takav tip broda, pogotovo na kraćim linijama - kaže Sopta, donosi Novi list.