Javna rasprava o Programu gospodarenja park šumom Marjan: Izvođača rešetali pitanjima

Dvosatna javna rasprava o Programu gospodarenja park šumom Marjan prošla je kulturno i s nizom pitanja dr. Alenu Berti iz firme Oikon, izrađivača željno očekivanog plana.

Uz njega je bio i ravnatelj Javne ustanove za upravljanje park šumom Damir Grubšić. Glavno pitanje koje se proteglo, a na koje će vrijeme brzo dati odgovor je hoće li Program dobiti suglasnost od ministarstva jer se Grad Split tretira kao šumoposjednik.
Pitanje je postavio Srđan Marinić, predsjednik Društva Marjan.

- Mene zanima postoji li dokument koji kaže da se radi o privatnoj šumi, odnosno šumi šumoposjednika i koji zakon je temelj toga? Piše u uvodu da je ovaj program usklađen sa šumskogospodarskom osnovom Hrvatske 2016 - 2025. Kako je moguće da je usklađen? Kako je postala šuma šumoposjednika - tražio je odgovore Marinić.

Berta je odgovorio da će dokument postojati kada ministarstvo odobri Program.

- Zakon ne poznaje kategoriju šuma koje vode jedinice lokalne samouprave, nego državno i privatno. Mislio sam i ja da je većina državnog vlasništva, ali samo je par hektara državnih čestica - rekao je izrađivač.

Marinić je potom ustvrdio da onda onaj tko treba predložiti izradu programa je Savjetodavna služba odnosno Sektor za privatne šume.

- Koliko ja znan, oni nemaju saznanja o tome - rekao je.

Berta je odgovorio da imaju saznanja te da veći šumoposjednici imaju pravo platiti sami izradu programa kao i da će ga Savjetodavnoj službi predati nakon javne rasprave.

- Malo je čudno da nemaju pojma o tome. S druge strane, ako je šuma šumoposjednika, tko sada izvodi radove. Trebala bi ih nadzirati? Tko nadzire? A oni nisu uključeni u ovu priču - nastavio je Marinić i pitao Bertu ima li saznanja da će prijedlog Programa biti odobren.

- Mislim da će biti odobreno - uzvratio je Berta.

Inače, u uvodnom izlaganju je rekao što se tiče pošumljavanja, da je potrebno oko 40 posto konverzije. Iako je Program napravljen prije borbe s potkornjakom, ta se brojka poklapa s onim što će trebati nakon sanitarne sječe.

Dominantnu ulogu će imati opet bor, zbog konfiguracije terena, a gdje je moguće ići će se autohtonim vrstama. Bor, pinija, čempresi, crnika, medunac, koštel, moguće bi krasili Marjan.

Dr. Berta je iznio i da je suhih stabala 92 po hektaru, a živih 239. Od bolesti je spomenuo borovu gubu. To je gljivično oboljenje, a ako ih ima više na stablu, velika je vjerojatnost da će ga srušiti vjetar.

28 posto je mrtvih stabala, gledajući drvnu zalihu to je 19.56 posto drvne zalihe. U broju stabala to je 20.000 od 65.000 koliko ih je na Marjanu.

Posebno je kao opasnost izdvojio pajasen koji je invazivan, a s kojim problema imaju Brijuni. Potkornjak je, naravno, najveći problem i stabla će se morati sjeći svake godine.

- Morate imati mrežu vlaka da izvučete vani ta stabla. Vidite da žičara nije rješenje, ima štete. Vlake nisu građevinski zahvati, trebaju biti planirane na osnovu elaborata učinkovitosti, one služe i za protupožarni put - ustvrdio je Berta.

Marinić se osvrnuo potom na traktorske vlake.

- U naslovu stoji primarne šumske prometnice, ali one su po definiciji sekundarne. Ne znam zašto se forsiraju, služe li kao opravdanje Javnoj ustanovi za ono što su željeli traktorske vlake? Nije problem u nazivu, one nastaju sječom šume nego je u tome što su trebale nastati radom bagera. Ovo što se sad događa, žičara, isto spada u sekundarnu. Vi i dalje ostajete pri tome da pored ovih žičnih linija, za koje ne znam ni koliko ih ima ni koliko će ih još biti, a definitivno se rade nezakonito, mimo bilo kakvog elaborata, trebaju i traktorske vlake? I to tom navedenom metodom? Sliči mi ovo na ugovaranje novog posla i alibi za Javnu ustanovu za opravdanje što je željela bagerima ući. Ispravite me ako sam nešto krivo rekao - kazao je Marinić.

Zatim je završio pitanja primjerom zašto je sumnjičav prema cijelom ovom poslu.

Pročitao je iz Programa, Odsjek 5C, gdje se nalazi kućica Javne ustanove kako piše da je to 'priručni rasadnik s pratećim objektom koji služi Parkovima i nasadima za uzgoj autohtonih vrsta drveća kao i ukrasnih vrsta drveća i grmlja. Na južnom djelu je nekoliko stabala...Smjernice: u rasadniku proizvoditi sadnice prema potrebama Parkova i nasada, pojedinačna stabla bora uklanjati ako predstavljaju opasnost za posjetitelje i objekt.'

- Parkovi i nasadi 8 godina nemaju apsolutno nikakve veze s Marjanom! U rasadniku tamo raste pajasen za kojeg ste rekli da je posebno opasna vrsta koju treba iskorijeniti, i to toliko gust da ne može noga proć. Jeste vi bili tamo? Kako je moguće onda da piše tako? Ovo baca vrlo ružnu sliku na cijelu priču. Pa vjerojatno ste bili u Javnoj ustanovi, to je na 10 metara od njih?! - pitao je.

Berta mu se zahvalio što im je 'ukazao na pogrešku koju su napravili u uredskim radovima gdje je očito došlo do krivog upisa'.

Osim toga, Marinić je upitao izvođača i zašto nije Program izrađen u roku.

- Ovaj program je naručen u desetom mjesecu 2018. godine. Znalo se ima deset godina kad će isteći. Rok izvršenja, odnosno predaje je bio 31.12 2018.godine Sad smo u četvrtom mjesecu. Niste izvršili posao u roku, ne znam zašto nije poništena ta nabava. Tražila se upotreba cijelog terena s lidar tehnologijom, super i brzo i precizno. Međutim, šta smo dobili?! Još smo zakasnili. Program prethodni je istekao, novi nemamo i tko zna kad ćemo ga imati - prozvao je navodeći i da se zbog uvjeta o tehnologiji de facto samo ova firma mogla javiti.

Berta je odgovorio da nije istina da su se samo oni mogli javiti, a što se tiče kašnjenja, problem je bio zbog neusklađenosti katastra te što je trebalo dosta vremena dok s ministarstvom usklade kako tretirati Marjan jer nije državna šuma.

- Izrada programa je u skladu zakona o šumama gdje stoji da se donosi u prvom polugodištu važenja, a do tada se radi po prošlom i preporukama iz njega - završio je Berta.

Na javnoj raspravi su bili i vlasnici privatnih čestica koji su poručili da će tražiti od ministarstva izuzeće iz programa.

- Ako ga ne dobijemo, pokrenut ćemo Upravni spor. Nemojte se igrati, privatno vlasništvo je svetinja - govorili su privatni vlasnici.

Berta je objašnjavao kako im nitko ne ulazi u njihovo, ali da se kroz šumu mora proći.

Grubšić je primjedbe amortizirao riječima da je previše srca i duše oko Marjana, a da se struka teško čuje.

Složio se s niz prijedloga i kazao da za to sve treba vremena i sa su se u posljednjih 8 mjeseci otkad je na čelu Javne ustanove uhvatili čega nitko prije nije. Izjednačili su tako posjedovno i katastarsko stanje.

- Imamo plan, program i strategiju, i to u ovom teškom vremenu havarije i potkornjaka. Radimo bez radnog vremena - rekao je.

Kazao je otvoreno i da borba protiv potkornjaka neće stati godinama.

Za vrijeme javne rasprave, aktivisti su razvili transparent 'Odgovornost Merjan', a potom ostavili raširenog na podu do samog kraja. Od gradskih vijećnika, spomenimo, raspravu su aktivno pratili Ante Čikotić i Jakov Prkić.