JEDINSTVEN NA SVIJETU: Otvoren Centar za epigrafička, paleografska i povijesno-teološka istraživanja 'Don Frane Bulić'

Fotogalerija (51)

Na Katoličko bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu organizirao je otvorenje Centra za epigrafička, paleografska i povijesno-teološka istraživanja 'Don Frane Bulić'. 

Pozdravne govore održali su: mons. Marin Barišić, splitsko-makarski nadbiskup, prof. dr. Dragan Ljutić, rektor Sveučilišta u Splitu, Mate Omazić, pročelnik Službe za društvene djelatnosti Grada Splita, prof. dr. Darko Tomašević, dekan KBF-a u Sarajevu, prof. dr. Alojzije Čondić, dekan KBF-a u Splitu i prof. dr. Josip Dukić, inicijator osnivanja Centra. Prof. dr. Mladen Parlov, prodekan za znanost KBF-a u Splitu je naglasio da su pisma potpore Centru uputili: Papinski odbor za povijesne znanosti (Vatikan) i Fakultet crkvene povijesti i kulturnih dobara Crkve. Programu otvorenja, koji je svojim pjevanjem uljepšao Komorni zbor bogoslova CBS-a u Splitu pod vodstvom don Ivana Urlića, nazočili su brojni dekani i prodekani, ravnatelji splitskih muzeja i drugih kulturnih ustanova.

Don Frane Bulić (1846.-1934.) spada među najpriznatije Hrvate u domovini i svijetu. Bio je profesor i odgojitelj, prosvjetitelj, političar, konzervator, povjesničar, arheolog i epigrafičar. Bulić je, između ostalog, uspio istražiti najveći dio Salone i napisati brojne popularne i znanstvene radove. 

- Ovo je važan događaj za naš grad, Sveučilište pa i šire. Podsjetio bih na jednu don Franinu rečenicu: ‘Iz kamena povijest, iz povijesti svijest.’ Mi želimo oživjeti ta iskustva iz povijesti, njihove žalosti i radosti ne da bismo se vraćali u povijest nego da je oslobodimo od ne znanja kako bismo gradili s tom sviješću našu sadašnjost - kazao je nadbiskup Barišić zaželjevši uspješan rad Centru.

Rektor Ljutić je naglasio da je otvaranje ovoga Centra veliki događaj ne samo za Grad i Sveučilište nego i za Hrvatsku. 

- Splitsko Sveučilište njeguje ne samo poticaje tehnologije, medicine nego upravo humanistike i društvenih djelatnosti, te u tom vidu obećavamo vam svesrdnu podršku -  kazao je Ljutić izrazivši nadu da će rasti ta djelatnost te da će Centar postati Institut. 

- Povijest, kultura, vjera je ono što tvori naš identitet. Stoga su vrlo važna istraživanja koja će se odvijati na ovom Centru - kazao je pročelnik Omazić.

Budući da će Centar raditi na transkribiranju tekstova iz turskoga razdoblja, a Bosna i Hercegovina je rudnik takvih dokumenata, KBF-u Splitu će preko Centra uspostaviti bližu suradnju s KBF-om u Sarajevu te se tom prigodom nazočnima obratio dekan KBF-a u Sarajevu prof. Tomašević. 

- Temeljna svrha Centra je istraživanje, proučavanje i objava epigrafičkih i diplomatičkih izvora važnih za povijest Katoličke crkve u Južnoj Hrvatskoj, kao i drugih izvora, osobito onih iz otomanske vladavine. Centar će se posvetiti i proučavanju srednjovjekovnih kodeksa iz Južne Hrvatske te objavi knjiga i filmova povijesne i teološke tematike. Otvaranje Centra otvara KBF-u brojne mogućnosti suradnje sa sličnim ustanovama u domovini i inozemstvu. U tom smislu već su poduzeti konkretni potezi - kazao je dekan Čondić zahvalivši svima koji su na bilo koji način pomogli u stvaranju i otvorenju Centra, te onima koji će u Centru i preko Centra raditi.

Prisutnima se obratio i prof. Dukić kazavši da ga cijeli život prati don Frane Bulić i da će se on truditi pratiti njega. 

- Nakon tri godine rada na ostavštini don Frane Bulića uspjeli smo više od 20.000 skenova snimiti iz te ostavštine i uskoro krećemo u četvrtu fazu obrade tih materijala. Jednu smo prostoriju opremili, koju će nadbiskup danas blagosloviti i tako stvorili preduvjete da naš fakultet bude prepoznatljiviji u našem gradu i našem narodu - kazao je prof. Dukić i naglasio kako KBF stvara mrežu suradnika na budućim projektima.

Potom je predavanje održao prof. dr. Michael Ursinus o temi 'Terra nullius između otomanskog Klisa i venecijanskog Splita'. Zaključio je da je postojao pojas (djelomice utvrđen) ničije zemlje između dviju crta razgraničenja, tzv. 'terra nullius’ u svrhu smanjenja vjerojatnosti prijestupa, a samim time i otvorenog sukoba. Do sada, bilo je poznato da je postojalo samo jedno područje takve vrste, i to oko ušća rijeke Jadro, to jest luka Salona, gdje je takav prostor utvrđene ničije zemlje spomenut u mletačkom izvoru iz godine 1576. 

Glavne teme istraživanja prof. Ursinusa su povijest provincija Osmanskoga carstva, posebno zemlje Balkana, od 15. do 19. stoljeća, Osmanska diplomatika i paleografija, neislamska populacija u islamskom društvu, povijest novinarstva u Osmanskom carstvu, Iran i (islamska) Rusija. Prof. Ursinus čestitao je Fakultetu na ovom jedinstvenom događaju. Istaknuo je da nigdje na svijetu nema Centar s ovakvim naglaskom na epigrafička i paleografska istraživanja pokrivajući vrijeme od grčkog do otomanskog razdoblja te da vjeruje kako će Centar imati svjetsku važnost. Osjećajući zahvalnosti Centru je darovao knjigu svoga nekadašnjeg profesora Heriberta Busse 'Untersuchungen zum Islamischen Kanzleiwesen', i najavio novu donaciju knjiga za Centar, odnosno Fakultet. Nakon dugoga pljeska nazočni su obišli spomenutu prostoriju Centra, koju je blagoslovio nadbiskup Barišić.