JOŠKO MARKIĆ Ambicioznim i stručnim radom možemo postati grad jednakih prilika za sve!

Tematska sjednica Gradskog vijeća se skoro nije održala zbog nedostatka kvoruma, radili su telefoni. Jedan od rijetkih koji se ispričao zbog opravdanog razloga je SDP-ov Joško Markić. Doktor je dežuran na Covid odjelu.

Kako se radi o važnoj temi, položaju Splita u nacionalnoj strategiji, Markić je podijelio što smatra najvažnijim. Smatra da ambicioznim i stručnim radom gradskih institucija Split postati grad kvalitetnih životnih uvjeta i jednakih prilika za sve.

- Izrada strateških dokumenata treba biti pravilo. Zbog dvogodišnjeg kašnjenja Nacionalne razvojne strategije, kasne i sve strategije nižeg reda kao i operativni planovi. Temeljem takvih dokumenata se moraju odrediti prioriteti razvoja, osmisliti planovi kako ih postići, odrediti ključni sudionici procesa provedbe i njihove odgovornosti te pokazatelji uspješnosti - kazao je.

Predložena Nacionalna strategija razvoja, istaknuo je, nema dovoljno dobro i konkretno osmišljene razvojne smjerove. U njoj je navedeno previše prioriteta, a što onda sve dovodi u rizik zbog ograničenih resursa. 

- Čini se da je njena svrha povlačenje EU sredstava te da neće poslužiti kao temeljni dokument u kojem iznosimo viziju gdje želimo biti 2030. Pri tome je dosta ciljeva postavljeno na razine trenutnih ostvarenja usporedivih zemalja. To ocrtava našu neambicioznost i mogućnost da za deset godina budemo u još većem zaostatku - upozorava.

Bez obzira na sve, podvukao je, pred splitskom gradskom pravom, a posebno Službom za međunarodne i EU projekte, je zadatak da u sljedećem razdoblju pokaže veću učinkovitost nego do sada. Osnaživanje institucija, posebice u segmentu upravljanja EU fondovima, je nužno kako bi se osiguralo učinkovito iskorištavanje sredstava. 

Grad stoga treba smanjiti administrativne zapreke te jačati kapacitete javne uprave formiranjem stručnih savjetničkih timova. 

U Strategiji se, ističe, navodi kako je pandemija izazvala najveću globalnu zdravstvenu ugrozu od Prvog svjetskog rata, najveći gospodarski pad od Drugog svjetskog rata te u Hrvatskoj najveću krizu od Domovinskog rata. Ona je ugrozila turizam kao granu koja značajno doprinosi hrvatskom gospodarstvu te ukazala na potrebu smanjenja ovisnosti o turizmu te strateškog promišljanja daljnjeg razvoja.

-  Stoga u razvojnim vizijama Splita, kreativna industrija i informacijsko-komunikacijska tehnologija moraju imati važnu ulogu u stvaranju prepoznatljivog identiteta i privlačenju investitora. Poticanje mikro, malog i srednjeg poduzetništva, inovacija te digitalne i zelene tranzicije mora biti više u fokusu gradske uprave kroz razne potporne financijske modele i stvaranje uvjeta za lakše poslovanje, mimo šume birokratskih prepreka - predlaže. 

Time se, mišljena je, najbolje mogu iskoristiti potencijali mladih, kao i istraživača našeg Sveučilišta te spriječiti njihov odlazak iz zemlje. Već sada su mnogi od njih, pogotovo u području informacijske tehnologije, pokazali da su u svjetskom vrhu. 

Posebna odgovornost Grada je, navodi, u poboljšanju uvjeta za kvalitetan život naših sugrađana, povećanje stambenog fonda u javnom vlasništvu za najam mladim obiteljima i povećanje sposobnosti javnih službi za prevenciju različitih sigurnosnih prijetnji. 

Stanovnici gradova su, nastavljan najviše izloženi specifičnim posljedicama klimatskih promjena, onečišćenju okoliša, mobilnosti, zagušenosti u prometu i socijalnoj isključenosti. Naglasak treba staviti na poboljšanje kvalitete i dostupnosti sportske i rekreativne infrastrukture, promicanje pravilne prehrane, kao i poboljšanje organizirane prehrane u školama. 

- Nužno je osigurati i prilike za razvijanje što višeg potencijala osoba s invaliditetom jer ih je u Hrvatskoj zaposleno samo 34.3 posto u usporedbi s prosjekom EU koji je 50.8 posto. Socijalna solidarnost treba biti temelj povećanju obuhvata socijalne pomoći kao i poduzimanju mjera za dostojanstveno starenje - napominje.

Naime, pojašnjava, stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti za osobe starije od 55 godina u Hrvatskoj je mnogo veća od prosjeka EU-a, osobito za starije žene. Poboljšanje palijativne skrbi, obzirom na trend starenja, treba biti visoko na listi prioriteta.

- Nadam se da će biti dovoljno mudrosti da se planiranju projekata, koji će biti na dobrobit našim sugrađanima, pristupi ambiciozno i učinkovito. Svako kašnjenje dodatno smanjuje perspektive Splita i dodatno potiče negativne demografske trendove kojima svjedočimo posljednjih godina. Oni se moraju zaustaviti dostizanjem više razine gospodarskog razvoja u sinergiji s većom kvalitetom života, jakim institucijama i povjerenjem u njih. Split to može i mora postići! - poručio je Markić.