Kandidati HDZ-a za dogradonačelnike Matea Dorčić i Ivo Bilić su ispred Digitalne Dalmacije govorili o nužnosti smanjenja poreznih stopa u gradu, većih ulaganja u poduzetništvo te razvoju tehnološke infrastrukture, s ciljem zaustavljanja odlaska mladih i poticanja rasta gospodarstva.
- Danas smo ovdje kako bismo istaknuli važnost suradnje s poduzetnicima i prilika koje možemo otvoriti, posebno za mlade ljude i stvaranje dobro plaćenih radnih mjesta. No, ključno pitanje jest - zašto građani Splita plaćaju najviše porezne stope kad proračun bilježi snažan rast? - krenuo je Bilić.
Podsjetio je na reformu Vlade kojom je od siječnja prošle godine ukinut prirez, što je gradovima omogućilo veću slobodu u određivanju poreznih stopa. No, napominje, Grad Split je zadržao visoku donju stopu od 21,5 posto i maksimalnu gornju od 32 posto.
- Naš kandidat Tomislav Šuta jasno je komunicirao da bi smanjenje poreza na dohodak značilo veće plaće za građane. Svako smanjenje od samo 1 posto porezne stope donosi oko 5 milijuna eura manje u proračunu, ali istovremeno zaposlenicima donosi 15 do 20 eura više mjesečno - ustvrdio je.
Unatoč otporu aktualne vlasti u Gradskom vijeću, Bilić vjeruje da će s novom političkom većinom takve mjere uskoro biti moguće. Naveo je i kako proračun Splita bilježi snažan rast.
- Vrijeme je da se taj rast vrati građanima - poručio je.
Smatra i da se nedovoljno ulaže u poduzetništvo, pa kaže kako HDZ planira partnerski odnos s gospodarstvenicima.
- Primjerice, gradovi poput Kaštela, Šibenika ili Pule izdvajaju između 40 i 55 eura po stanovniku za razvoj gospodarstva, a Split izdvaja tek 5 eura. To je porazno. Grad mora više ulagati u obrtnike, mlade poduzetnike i inovativne ideje. Bez toga nećemo zaustaviti odlazak mladih - zaključio je Bilić.
Dorčić se osvrnula na tehnološki sektor Splita i županiji koji bilježi rast.
- Potrebna je infrastrukturna i financijska podrška, kao i pomoć u internacionalizaciji poslovanja, primjerice kroz nastupe na međunarodnim sajmovima. Ključnu ulogu tu imaju hubovi poput Digitalne Dalmacije i tehnološkog parka - rekla je.
Snažan potencijal vide na području škvera, o čemu je ranije komunicirao Tomislav Šuta. Prostor brodogradilišta vidi za razvoj centara umjetne inteligencije, kulturnih sadržaja i modernih stambenih zona.
- Uz smanjenje koncesijskih naknada i izmjene prostorno-planske dokumentacije, moguće je otvoriti do 200.000 metara četvornih za visoko-tehnološki razvoj. Ovi tzv. centri umjetne inteligencije imat će odgovornu primjenu i širok spektar funkcija - kazala je.