KONAČNO OTVOREN HOSPICIJ MATOŠIĆ 'Pitanje je trenutka kad stižu prvi pacijenti'

Fotogalerija (18)

Svečano je otvoren hospicij Matošić. Split je tako konačno dobio ustanovu palijativne skrbe, kojom će upravljati Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije, s kapacitetom od 14 soba za 22 osobe, dok je trenutno pripremljeno 16 ležajeva. 

'Žao mi je što tri osobe koje su najzaslužnije za ovo okupljanje nisu s nama - Ante Zoričić, gradski vijećnik koji je jako upirao ovu priču o hospiciju, kao i časna sestra Ljiljana Todorić koja je isto činila ispred Katoličke udruge za pomoć starijim i nemoćnim osobama 'Lovret' te bivši gradonačelnik Andro Krstulović Opara koji je praktično operativno pokrenuo čitav projekt. Ispričali su se na nedolasku zbog drugih obveza', uvodno je istaknuo dr. Marko Rađa, ravnatelj Doma zdravlja.

Kazao je kako je ovaj dan izrazito bitan kako za Split tako i za županiju, a da je ova ustanova za područje splitskog bazena itekako potrebna. 

'Dobili smo je zahvaljujući donaciji sestara Matošić od preko 4000 metara kvadratnih zemljišta i više od dva milijuna kuna, uz svesrdnu podršku i ulaganja u prvom redu Grada, ali i Županije.

Rađa: 'Pitanje je trenutka kad stižu prvi pacijenti'

Zgrada se tlocrtno rasprostire na oko 500 metara kvadratnih s četiri etaže. U prizemlju se nalazi pučka kuhinja u kojoj i dalje radi udruga Lovret. Pored ulaza, sam hospicij ima 1500 kvadrata - tri etaže s po 500. Trenutno je pripremljeno 16 ležajeva jer je toliko u mreži javne zdravstvene službe predviđeno za Split, a hoće li se povećavati - vidjet ćemo idućih godina', iznio je dr. Rađa. 

Napomenuo je kako se ne radi o ustanovi socijalne skrbi, odnosno o smještaju za socijalne slučajeve bez medicinskih indikacija, već se ovdje provodi palijativna medicina. Iz bolnice se, kako je rekao, na dnevnoj bazi otpuštaju pacijenti koji su na samrti i kojima je potrebna pomoć pa je pitanje trenutka kad prvi stižu u hospicij Matošić. 

Upitan jesu li kapaciteti dostatni, Rađa je uzvratio kako će se to vidjeti s početkom rada, ali da je 16 puno više od onoga što je bilo dosad. Pojasnio je i na koji je način definirana ta brojka.

'Određuje se prema broju stanovnika koji gravitiraju pojedinom gradu, općini, mjestu, a i prema mogućnostima zdravstvenog sustava. Tako se, primjerice, u Sinju radi o šest mjesta, u Imotskom deset. Split ima bolnicu u kojoj je smješten dio pacijenata koji nije za bolničko liječenje, već za hospicij', obrazložio je.

Hospicij Matošić trenutno zapošljava 11 medicinskih sestara i dvije njegovateljice, međutim raspisan je natječaj za dodatnu radnu snagu. U slučaju kad je svih 16 kreveta popunjeno, prema njegovim riječima, potrebno je 14,15 sestara i 4,5 njegovateljica da bi sustav mogao funkcionirati.

Na upit novinara Marko Rađa potvrdio je da postoje ograničenja boravka kao u bilo kojoj ustanovi zdravstvene skrbi. 

'Okvirno je vrijeme liječenja 30-ak dana - prvih 14-ak nesporno je, a onda slijede evaluacije pacijenata. Maksimalna dužina je, kao i u ustanovi produženog liječenja, tri mjeseca. Nakon toga bi, sukladno klauzulama HZZO-a, trebali biti otpušteni doma', naveo je. 

Puljak: 'Ujedinjenim snagama otvorili smo hospicij'

Okupljenima se obratio i splitski gradonačelnik Ivica Puljak. Uvodno je pročitao tekst s ploče unutar hospicija u kojem stoji da je zalaganjem dobrih ljudi, Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije izgrađen.

'Realizirana je želja dobročinitelja koji su ovo zemljište poklonili upravo za ovu svrhu. Kao gradonačelnik se ponajprije zahvaljujem svima koji su doprinijeli izgradnji ove ustanove, svojim prethodnicima, gradskim vijećnicima i svim ljudima koji su se zalagali i ulagali puno vremena i energije da se danas nađemo ovdje. Ovo je isto tako lijepa priča u kojoj smo svi - Grad Split i Splitsko-dalmatinska županija te naše i njihove institucije - ujedinjenim snagama pokazali da to možemo završiti i otvoriti hospicij. Možda ne na vrijeme i brzinom kojom smo planirali, ali se to u konačnici dogodilo. Zahvaljujem i ljudima koji su zaposleni i koji će ubuduće raditi u instituciji koja je itekako važna za naše građane i na koju sam ponosan. Znam da taj posao nije uvijek lagan, ali smo im podrška', poručio je Puljak. 

Boban: 'Ovo se generacijama s čežnjom čekalo'

Župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban posebno je pozdravio djelatnike palijative poručivši da u sebi imaju 'rijeku dobrote'. 

'Kada danas iz europskih fondova dobijemo dva milijuna eura ili 11 milijuna kuna, na sva zvona hvalimo ljude uključene u projekt, a davnih godina dvije hrabre žene, sestre Matošić poklonile su Gradu ovo zemljište procijenjene vrijednosti 11 milijuna kuna i k tome još više od dva milijuna kuna novčanih sredstava. Koliko njih tek treba hvaliti! Pokoj im vječni, nebo su zaslužile', kazao je župan. 

Podsjetio je kako su 2019. godine s Gradom potpisali sporazum o izdvajanju dodatnih po 1,2 milijuna kuna na godišnjoj razini za funkcioniranje hospicija s obzirom na to da HZZO financira 55% troška. 

'Ovo nije prvi ovakav objekt u županiji. Palijativni stacionar imamo u Imotskom, Sinju, Makarskoj, na Braču, ali ovo je kruna svega, ono što generacije plemenitih ljudi s čežnjom čekaju.

Mladim snagama koji će ovdje raditi želim puno strpljenja i sreće. Trebaju uvijek imati u glavi da je mnogima ovo, nažalost, posljednja stanica života kako ne bi otišli bez tople riječi. Ne zaboravimo riječi majke Tereze - srce se stvara velikim i malim djelima. To znači da svatko od nas u svom segmentu može doprinijeti da njegovo vlastito srce bude veliko, a na zadovoljstvo zajednice', zaključio je Blaženko Boban. 

Grančić: '10-ak pacijenata je na listi čekanja za hospicij'

Da je osobno jako zadovoljna, naglasila je Marija Grančić, koordinatorica za planirani otpust i palijativne bolesnike u KBC-u Split. No smatra kako će pacijenti i njihove obitelji biti najzadovoljniji. 

'I dosad smo surađivali s Domom zdravlja, s njihovim stacionarima koji su dislocirani i s drugim specijaliziranim bolnicama, ali hospicij će itekako značiti. Dugo smo ovo čekali. Most je ovo između bolničke skrbi i odlaska pacijenata na kućnu njegu, u obiteljsko okruženje. 

Hospicij je potreban u situaciji kad se završi akutno liječenje u bolnici, a pacijenti još ne mogu funkcionirati u kućnim uvjetima jer obitelj nije educirana za skrb kakva im je potrebna 24 sata dnevno', pojasnila je. 

Od veljače, otkako je počela raditi, uputili su, kako je navela, više od 150 pacijenata u stacionare Doma zdravlja, privatne domove i druge bolnice. Rekla je kako su zahtjevi i puno veći, a da bolnice nisu dovoljne za sve ih procesuirati. U KBC-u Split je, primjerice, trenutno više od 1000 bolesnika, dok se radi o desecima dnevnih zahtjeva.

'Trenutno mi je 10-ak pacijenata na, nazovimo je tako, listi čekanja za hospicij. Na liječnicama koje ovdje rade dozvola je za premještanje', otkrila je.