MARJAN BEZ PROGRAMA GOSPODARENJA: 'Vrijeme je da se snosi politička i zakonska odgovornost zbog simbola Splita'
'Posebni problem je što Javna ustanova nije ovlaštena za gospodarenje šumom u park šumi Marjan'
Ministarstvo poljoprivrede je odbilo zahtjev za odobrenje programa gospodarenja šumoposjednika za gospodarsku jedinicu Marjan. Otkrio je to predsjednik Društva Marjan Srđan Marinić navodeći da je prvi i osnovni uvjet da bi se neki program mogao izraditi je da je usklađen sa Zakonom o šumama i Šumskogospodarskom osnovom.
- Novim Zakonom o šumama iz kolovoza prošle godine zakonodavac je dao mogućnosti jedinicama lokalne samouprave da putem pravne osobe, koju su osnovali u tu svrhu, gospodare šumama u vlasništvu Hrvatske, ali o svom trošku ne o trošku države.
Prema novom Zakonu o šumama (da bi jedinica lokalne samouprave mogla gospodariti nekom šumom potrebno je da jedinica lokalne samouprave osnuje pravnu osobu te zatraži od Vlade da povjeri gospodarenje toj pravnoj osobi koja posjeduje sve potrebne dokumente za gospodarenje šumom - obrazlagao je Marinić.
Zatim je i obrazložio da u slučaju Splita i park šume Marjan prema sadašnjoj situaciji prema kojoj je Grad Split upisan kao vlasnik šume i šumskog zemljišta uopće ne postoji mogućnost izrade programa gospodarenja, jer hrvatsko zakonodavstvo ne prepoznaje jedinice lokalne samouprave kao vlasnike šume i šumskog zemljišta.
Uz prethodni uvjet, pojasnio je, da Grad Split pristane na upis vlasništva nad šumama i šumskim zemljištem u park šumi postoje samo dvije opcije zakonitog gospodarenja šumom. Prva je da šumom u gospodare Hrvatske šume o svom trošku ili Javna ustanova ili neka druga pravna osoba na trošak Grada Splita.
Dakle, treće opcije nema, a moglo je biti da je Sabor RH prihvatio prijedlog Grada Splita da se i jedinice lokalne samouprave mogu biti vlasnici šume.
Što znači za jednu zaštićenu šumu posebne namjene biti bez programa gospodarenja detaljno je predočio Marinić.
- Osim što je to zakonska obveza to znači da ne postoji dokument po kojem bi se šuma štitila, njegovala i obnavljala, ne zna se koje je stanje šume (broj stabala, vrste, dob) i koje šumarske radove izvoditi, niti tko bi ih trebao izvoditi. Ne radi se program da bi postojao program, već se program radi da bi postojala šuma - podvukao je.
Posebni problem je, istaknuo je, što Javna ustanova nije ovlaštena za gospodarenje šumom u park šumi Marjan jer je Gradsko vijeće nikad nije ovlastilo za to.
Tko i kako je do sada gospodario šumom u park šumi je ako Grad Split nikad nije ovlastio Javnu ustanovu je sljedeće pitanje koje se nametnulo.
Rješenje ove situacije je, objasnio je, da gradonačelnik pristane potpisati DORH-ov zahtjev za izdavanje tabularne izjave iz studenog 2017. po kojoj je vlasnik šume i šumskog zemljišta u park šumi Marjan država.
- Nakon toga je na Gradu Splitu hoće li se odlučiti na jednu od dvije moguće opcije - da šumom gospodare Hrvatske šume o trošku države, Javna ustanova ili neka druga pravna osoba, ali o trošku Grada Splita - rekao je.
Podsjetio je i da je temeljem zaključka Gradskog vijeća iz travnja prošle godinr zatražena od Sabora izmjena Zakona o šumama kako bi Grad Split ostao zakoniti vlasnik šume, ali to unatoč postojanju vertikale vlasti Sabor nije prihvatio.
- Da je gradonačelnik pristao potpisati tabularnu izjavu, radove na suzbijanju potkornjaka, kao i sve ostale šumarske radove uključujući i izradu programa gospodarenja bile bi dužne izvoditi Hrvatske šume i to o trošku države - slikovito je predočio.
Na upit tko snosi odgovornost za situaciju u koju je dovedena marjanska šuma, rekao je Javna ustanova koja je morala prepoznati problem i izvijestiti Gradsko vijeće o postojaju problema.
- Međutim, nakon što je problem prepoznat još 2014. i to dok su dva člana Društva Marjan bili predsjednik i članica Upravnog vijeća Javne ustanove, problem se skrivao ili banalizirao čemu su najviše pridonijeli bivši ravnatelj Robert Koharević, bivši predsjednik Upravnog vijeća Goran Kotur i bivši gradonačelnik Ivo Baldasar - zaključio je.
Tu odgovornost ne prestaje jer nakon promjene gradske vlasti, s problemom su bili upoznati i gradonačelnik Andro Krstulović Opara i sadašnji predsjednik Upravnog vijeća Mirko Ruščić, koji je ujedno i predsjednik Povjerenstva za Marjan i član tzv. Kriznog stožera Civilne zaštite, kao i aktualni ravnatelj Damir Grubšić.
- Umjesto hitnom rješavanju problema oni su problem samo povećali neshvatljivim postupanjima kako u pogledu odugovlačenja početka provođenja mjera za suzbijanje potkornjaka, tako i u pogledu načina i korištenja metodologije rada za suzbijanje potkornjaka, suprotno odlukama Povjerenstva za Marjan i odlukama Stožera civilne zaštite Grada Splita - naveo je.
Upozorio je i da sad imamo situaciju da je Javna ustanova izrađivaču odbačenog Programa gospodarenja Oikonu već isplatila oko 140.000,00 kuna, a Program nemamo, nitko itko zna kad ćemo ga uopće imati.
Iznio je i brojke koje kažu da su troškovi sječe stabala preko 7 milijuna kuna, a kad tome pridodamo i trošak Javne ustanove od oko 8 milijuna kuna dolazimo do iznosa od oko 15 milijuna kuna utrošenih samo ove godine na Park šumu Marjan. Sa svim tim, konkretan je, nemamo niti jedan dokument kojim se gospodari i upravlja park šumom Marjan, ne znamo kakvo je stanje po pitanju suzbijanja potkornjaka, ne znamo niti koliko imamo stabala niti tko gospodari, niti tko će i kako će se u budućnosti gospodariti marjanskom šumom.
