Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Hrvatska paneuropska unija: 'EU treba jačati prisutnost u jugoistočnoj Europi jer, ako ona neće, druge sile neće propustiti priliku'

Hrvatska paneuropska unija: 'EU treba jačati prisutnost u jugoistočnoj Europi jer, ako ona neće, druge sile neće propustiti priliku'

Sudjeluju predstavnici hrvatskih vlasti, zastupnici u Europskom parlamentu te članovi paneuropskih organizacija iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Kosova, Makedonije, Njemačke, Švedske, Francuske i Austrije

U Splitu je danas nastavljen rad međunarodne konferencije Hrvatske paneuropske unije 'Ishodi izbora za Europski parlament 2019. i izbori pred Europskom unijom – Prema predsjedanju Hrvatske u Vijeću Europske unije'. Na konferenciji sudjeluju i govore predstavnici hrvatskih vlasti, zastupnici u Europskom parlamentu te članovi paneuropskih organizacija iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Kosova, Makedonije, Njemačke, Švedske, Francuske i Austrije.

Sudionicima se obratio i zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol rekavši između ostaloga da tek kad Europska unija riješi pitanje vlastitoga identiteta i strukture, može o sebi razmišljati kao o globalnom igraču u punom smislu. Istaknuo je i neke probleme s kojima se susreće Europska unija, ali i dodao da postoje određeni procesi koji ne mogu čekati da Unija riješi sve vlastite unutarnje dvojbe. 

- Ovdje bih posebno istaknuo pitanje proširenja na zemlje jugoistočne Europe. Radi se o prostoru koji je okružen teritorijem Europske unije i u velikoj je mjeri gospodarski i politički integriran u nju. Važno je da EU jača prisutnost u ovom području jer, ako ona neće, druge sile sigurno neće propustiti priliku, što je njihovo legitimno pravo - kazao je Sokol. 

Glavni tajnik Međunarodne paneuropske unije prof. dr. Pavo Barišić kazao je da su građani Europske unije u svibnju izašli u najvećem broju na europske izbor u zadnjih 40 godina, skoro 51 posto, a što je uvećanje od 8 posto u odnosu na izbore 2014. 

- To znači da građani Europske unije nisu zamoreni od Europe nego pokazuju da žele sudjelovati u njezinu oblikovanju. Oni se poistovjećuju s europskim zajedništvom. Pokazali su također da nisu nasjeli populizmu i bombastičnim izjavama. I na koncu, građani su pokazali da su za jačanje europskih institucija, posebno Europskoga parlamenta - kazao je Barišić, ali i upozorio na apsurd da se odbacivanjem modela vršnoga kandidata, Spitzenkandidata, zanemarila volja građana jer se odlučivanje o izboru predsjednika Europske komisije umjesto u Europskom parlamentu prebacilo na Vijeće Europske unije. 

- Sazrelo je vrijeme za nov europski zamah i za budućnost. Zato treba iskoristiti povijesni trenutak i veliko povjerenje građana Europske unije u Europsku uniju te se vratiti ideji donošenja europskoga ustava - zaključio je Barišić. 

Predsjednik Njemačke paneuropske unije i bivši zastupnik u Europskom parlamentu Bernd Posselt rekao je da trebamo uraditi sve što će obnoviti Europsku uniju. 

- Posebno moramo jačati ulogu Europskoga parlamenta. Trebamo i vojsku radi europske sigurnosti i obrane. Upravo zato Hrvatska i Njemačka, koje će voditi Europsku uniju iduće godine imaju priliku voditi ju u bolju budućnost. Proces proširenja u zemljama EU-a nije svugdje popularan. Znam kako je bilo teško boriti se za priključenje Hrvatske Europskoj uniji. Lideri europskih zemalja moraju se snažnije boriti da uvjere građane u ono što oni možda ne vide u širem kontekstu, pa tako i za članstvo zemalja Jugoistočne Europe u Europskoj uniji - dodao je Posselt.

Član Predsjedništva Međunarodne paneuropske unije i počasni predsjednik Paneuropske unije Bosne i Hercegovine prof. dr. Franjo Topić kazao je da danas mnogi u Bosni i Hercegovini hodočaste u srednjovjekovni grad Bobovac u središnjoj Bosni. 

- To je prijestolnica posljednjih bosanskih kraljeva, ali danas je na neki način i slika Bosne i Hercegovine. Bošnjacima Bobovac ne odgovara jer je kršćanski, hrvatskoj politici u BiH jer je bosanski, a srpskoj ne odgovara jer oni većinom osporavaju cijelu Bosnu i Hercegovinu. BiH je naša domovina i uvijek treba odvojiti državu od politike i vlasti, jer ako vlast ne valja ne znači odmah da ne valja država - rekao je Topić. 

Ujedno je upozorio i na najveći problem Europske unije, ali i zemalja jugoistočne Europe, a to je problem demografije i maloga nataliteta 'kojim se  Europa sama osudila na smrt'. Predsjednik Paneuropske unije BiH Osman Topčagić iznio je tezu da proširenje Europske unije ne treba promatrati odvojeno od transformacije same Europske unije. 

- Samo proširenje je transformacijski proces, i ne smije se zaustaviti, a svjedoci smo da ima onih koji ga trenutno zaustavljaju. Time i mi koji zagovaramo europsko proširenje i uvođenje europskih standarda u naše države gubimo na kredibilitetu jer nam s pravom mnogi mogu reći 'jesu li europski standardi i europska politika ovo što se sada događa u EU, kao što je blokada početka pregovora s Makedonijom i Albanijom?'. Moram reći da je svaki oblik regionalne suradnje dobar, ali ideja formiranja neke male Unije u susjedstvu Europske unije nije prihvatljiva - kazao je Topčagić. 

O stanju u regiji, s naglaskom na Makedoniju, govorio je i član Predsjedništva Međunarodne paneuropske unije Andrej Lepavcov

- Makedonija je još prije 10 godina bila spremna za početak pregovora s Europskom unijom i loša je poruka poslana sa zadnje sjednice Europskoga vijeća neotvaranjem tih pregovora. Loša je to poruka za cijelu regiju, ali ohrabruje rezolucija Europskog parlamenta kojom je parlament dao podršku otvaranju pregovora. Svima nam treba novi restart, i upravo predsjedanje Hrvatske Europskim vijećem može biti prilika za to - kazao je Lepavcov. 

Rezultat ove konferencije jesu i zaključci sadržani u Izjavi koju su usvojili sudionici skupa.  Konferencija se održava pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, župana splitsko-dalmatinskoga i gradonačelnika Grada Splita. Sponzori su konferencije Zaklada Hanns Seidel, Zaklada Konrad Adenauer, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo kulture, Županija splitsko-dalmatinska, Grad Split i Turistička zajednica Grada Splita.

Vaša reakcija na temu