MINISTRICA NA KONFERENCIJI U SPLITU 'Gradimo platformu o vlasništvu i financiranju medija, sve će se znati na klik!'

Međunarodna konferencija 'Dani komunikacija i medija - Split 2024' održana je u sklopu obilježavanja 50 godina Sveučilišta u Splitu, a najavljeno je da će postati tradicionalna.

Održao se niz predavanja i panel rasprava, a na onoj naziva 'Disinformation in post-truth society' sudjelovali su ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, voditeljica Ureda Europske komisije u Hrvatskoj Zrinka Ujević, prorektor Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Nikola Koceić-Bilan, dr. sc. Klaus Fiesinger, regionalni direktor njemačke Fondacije Hanns Seidel za jugoistočnu Europu i prof. dr. sc. Viktorija Car, voditeljica studija 'Komunikacija i mediji'.

Moderatorica panela Viktorija Car je navela kako je proteklih desetak godina došlo do degradacije novinarske struke jer se prepustio prostor građanima da i oni mogu objavljivati informacije.

- Građanima se prepustila vjerodostojnost. Građansko novinarstvo je nespojiv pojam, kao da govorimo o građanima liječnicima ili građanima odvjetnicima. Potpuno nestručnim pojedincima se dao pristup struci koja ima i te kako složena pravila i visoke standarde. Novinarstvo ne može raditi netko tko je došao s ceste, novinarstvo se prvo uči, a onda se vježba u praksi - poručila je Car, a posebno je naglasila da je i u akademskoj zajednici često korišteni pojam 'fake news' - oksimoron.

- Fake news ne postoji. Vijest ne može biti netočna, u svojoj definiciji mora biti točna - naglasila je.

Potom je dala riječ prorektoru.

- Nisam stručnjak za ovo područje, matematičar sam, ali ovo je tema o kojoj, kao o nogometu, svatko ima svoje mišljenje - rekao je uvodno Koceić-Bilan.

Ustvrdio je da živimo u vremenu svaštarenja i da nije samo novinarska struka suočena sa 'semiprofesionalizmom'. 

- Sveučilište se treba svim silama boriti za zaštitu digniteta svake struke, pa tako i novinarske. Sveučilište u Splitu je napravilo dosta samim time što je  u gradu koji vrvi dobrim novinarima i dugom novinarskom tradicijom pokrenulo studij 'Komunikacija i mediji' za koji postoji već veliki interes. To je prvi korak... - rekao je prorektor.

Nina Obuljen Koržinek navela je kako se Ministarstvo svojim politikama trudi osigurati neovisnost medija i stabilan financijski poticaj profesionalnom novinarstvu, bore se protiv dezinformacija i jačaju medijsku pismenost. Navela je da uspostavljaju dva jako važna sustava.

- Jedan je uspostava mreže factcheckera, odnosno provjeravatelja informacija. Već su započeli s radom ili započinju, a od jeseni će biti povezani na nacionalnu platformu koju radi Agencija za elektroničke medije i postat će referenta točka. Drugi sustav koji gradimo je platforma o vlasništvu i financiranju medija, gdje će se doslovno na klik moći doći do podataka o svim povezanim osobama do zadnjih vlasnika, svim izvora financiranja - i javnih i privatnih. Ovaj jako važan alat omogućit će razdvajanje profesionalno odgovornih medija koji rade sukladno zakonima i onih drugih koji nastaju da bi širili političke ili neke druge utjecaje - rekla je ministrica.

- Većina građana nije svjesna da nisu ništa pronašli nego im je ponuđeno, algoritmi zapravo u prividu demokratičnog pristupa informacijama od nas rade pasivne mete koje netko gura točno određeni sadržaj, a mi kao građani bivamo jako osakaćeni, kao društvo ugroženi, a kao demokracija ozbiljno napadnuti - dodala je.

Obuljen Koržinek smatra da treba odgovoriti jačanjem kompetencija i medijske pismenosti, kako bi građani bili u stanju shvatiti da informacija na temelju koje donose određeni stav može vrlo lako, a to je sve češće, dolaziti s određenom namjerom da na njih ciljano utječe.

Zrinka Ujević je navela kako na europskoj razini dominiraju tri teme kada je riječ o dezinformacijama: rat u Ukrajini, migracije i Europski zeleni plan. Kazala je da uglavnom strani akteri ulažu jako puno novca u svrhu dezinformiranja.