MIRKO RAPIĆ O LISTI SRAMA 'Ne da nisam dužan 46 milijuna kuna, meni država duguje 10 milijuna eura'

Ogorčen je Mirko Rapić, vlasnik tvrtke RLE t.p. Na listi srama Porezne uprave i dalje bilježi visoki plasman s 46 milijuna kuna duga. No, on tvrdi da nema ni duga, ni poreznog rješenja da dug postoji, pokazuje presudu Upravnog suda koja je ukinula rješenje Porezne uprave. 

'Ja imam papir da stvarno nisam dužan. A ne da se mene ovdje… Nisam samo izložen medijskom linču, nego ljudi su bili u ratu. Reći će: 'Šta ovo govno od čovika ne plaća porez, a meni treba za penziju.' Napravili su vrlo opasne stvari', jada se Rapić koji je pozvao novinare kako bi još jednom ponovio da nije dužan državi, već naprotiv, država je dužna njemu. 

'Obraćam vam se potaknut napisima da sam dužan 46 milijuna kuna. To me ubilo ka čovika. Ministarstvo financija i Državno odvjetništvo pokrenuli su 2013. stečaj protiv RLE t.p. iz Drniša. Ne znam o kojem je dugu tada bila riječ, no 2014. sud je ustanovio da RLE t.p. nema duga pa su obustavili stečaj. 

Porezna uprava je nakon toga u studenom 2015. dostavila novo rješenje na iznos od 38 milijuna kuna. Ostao sam malo iznenađen. Kako to stečaj pa sada novi dug? Dali su nam pravo žalbe i Upravni sud je u cijelosti poništio rješenje Ministarstva financija u veljači 2018. Znači, duga nema po pravomoćnoj presudi Upravnog suda koja ukida rješenje Porezne uprave u cijelosti i nalaže izdavanje novog rješenja što do danas nisu učinili. 

Nisu sproveli presudu Upravnog suda. Sudski vještak je utvrdio da duga nema, ali ja sam i dalje na listi dužnika, i to boli. Ni obrt iz kojeg je nastao RLE t.p. nema dug, imamo potvrdu. Sada govore da je Mirko Rapić dužan, a ne može biti dužan za porez i doprinose. To bi bilo moguće jedino ako RLE t.p. ima nekakav dug prema Poreznoj upravi. Najveći problem je što je Porezna uprava zadužila mene kao fizičku osobu, a da u isto vrijeme nije donijela valjano rješenje o dugovanju tvrtke RLE t.p.', kaže Rapić. 

Duga, dakle, nema, ali zato ima potraživanja prema državi, i to popriličnih. Radi se o iznosu blizu 10 milijuna eura. 

'RLE t.p. ima potraživanja prema Vladi RH koja se baziraju na otkupu fiducijarnog vlasništva Splitske banke nad imovinom Viktora Lenca kao stečajnog dužnika u iznosu od 5.812.000 dolara. To sam otkupio od Splitske banke. RLE t.p. je u cijelosti skinuo hipoteku Splitske banke nad imovinom Viktora Lenca i uzeo 44 zaposlenika. Viktor Lenac me uveo u posjed 2006. godine uz ugovor da preuzmem zaposlenike. Saznavši za to, tadašnja Vlada pozvala me na sastanak na dogovor oko nastavka proizvodnje i kako mogu pomoći Vladi da Viktor Lenac izađe iz stečaja. 

Potpisan je upravni akt, promemorija, plan Vlade, što će svaka od strana napraviti. Vlada nikada nije odbacila plan, što znači da je još na snazi. Dogovoreno je da RLE t.p. svoju tražbinu u iznosu od 10.521.000 kuna prema Viktoru Lencu ustupa RH, a da zauzvrat RH prebije dio duga prema Ministarstvu financija. Navedeno prvenstveno podrazumijeva upis pomorskog dobra nad nekretninama brodogradilišta Vranjic, reguliranje naknade za gubitak stvarnog prava nad nekretninama koje su stekle status pomorskog dobra. 

Obaveze hrvatske Vlade prema RLE t.p. su 27,2 milijuna kuna, što sadržava procjenu sudskog vještaka o vrijednosti oduzetog zemljišta. To potvrđuje Ministarstvo gospodarstva svojim dopisom iz 2009. godine. Plus tražbina za koju sam već dao za poreze, 10,5 milijuna kuna, za koju je RLE t.p. po završetku stečaja dobio 105 tisuća dionica i izjavom ih prebacio na hrvatsku državu, a oni to nisu uzeli. Ja bih trebao dobiti novac izjavom o odricanju prava odvojenog namirenja od 15. 10. 2007. godine. Sve zajedno 27,2 milijuna kuna s pripadajućim kamatama, blizu 10 milijuna eura', kaže Rapić. 

Novinarima se obratio i Mirkov sin Marko Rapić. 

'Suština problema je, što oca najviše boli, to da on stoji na listi poreznih dužnika, a mi smo upozoravali smo da je lista nevjerodostojna. Kroz ovih par godina uspjeli smo dokazati da su porezne knjige nevjerodostojne, što znači da država ne vodi uplate u proračun na način kako je propisao zakon. To je neugodna tema, barem po pitanju naše tvrtke. Sa sigurnošću mogu kazati da je moj otac na listi poreznih dužnika bez izvršnog, a kamoli pravomoćnog rješenja o utvrđenju poreza. Ako porezna kaže da ima rješenje, razrješujemo ih porezne tajne, neka ga pokažu. Rješenja o utvrđenju poreza nema. 

Porezna uprava je došla u porezni nadzor na način da ocu izmišlja i povećava poreznu obvezu da anulira dug kojeg je Vlada potpisala 2007. da mora isplatiti. Izgubili su pravo da utvrđuju postoji li porezna obveza jer Porezna uprava nije na kraju godine donosila porezna rješenja. Nastupila je zastara utvrđivanja porezne obveze. Nikada nisu obračunali porez na kraju godine. To je paradoksalno i smiješno. Ljudi u to ne vjeruju. Prvo porezno rješenje otac je dobio 2015. Upravni sud ga je poništio baš zbog neriješenog pitanja zastare prava na utvrđenje poreza. Tek su 2015. utvrdili poreznu osnovu nakon devet godina poslovanja. Upravni sud je poništio rješenje, novog nema, a on stoji na listi kao da je pravomoćno utvrđeni dug koji nije plaćen. Oca ignoriraju, a novinarima se pravdaju poreznom tajnom. Evo, mi ih razrješujemo porezne tajne, neka pokažu rješenje ako ga imaju', poručio je Marko Rapić.