Može li antibiotik smanjiti rizik od razvoja shizofrenije?

Često propisivan antibiotik mogao bi pridonijeti smanjenju rizika od razvoja shizofrenije među adolescentima, otkrili su znanstvenici.

Međunarodni tim znanstvenika sa Sveučilišta u Edinburghu do tog je zaključka došao analizom podataka iz opsežnog registra zdravstvene zaštite Finske.

Tim je proučio podatke prikupljene među više od 56.000 adolescenata koji su razgovarali s psiholozima ili psihijatrima zbog raznih mentalnih poremećaja, a iz drugih su im razloga propisivani antibiotici.

Ustanovili su da je rizik od razvoja shizofrenije u grupi liječenoj antibiotikom doksiciklinom bio za 30 do 35 posto manji rizik u odnosu na razvoj iste bolesti među njihovim vršnjacima kojima su propisivani antibiotici iz druge skupine.

Doksiciklin je antibiotik 'širokog spektra' koji se obično koristi u liječenju infekcija i akni, a znanstvenici vjeruju da se njegov učinak na shizofreniju može povezati s djelovanjem toga lijeka na upalu i razvoj mozga.

I ranije provedene studije ukazuju na to da doksiciklin može smanjiti upalu u moždanim stanicama i utjecati na sinaptičko orezivanje – prirodni proces u kojemu mozak usavršava svoje neuronske veze. Njime je obuhvaćeno uklanjanje nepotrebnih komponenata, u ovome slučaju višak sinapsi, što je ključno za brzo i efikasno funkcioniranje mozga. Sinaptogeneza je naziv za proces u kojemu nastaju sinapse – mjesta gdje se odvija komunikacija između dvaju neurona.

Slikovito se može kazati da je mozak poput računala koje neprestano briše nepotrebne podatke stvarajući tako mjesta za nove, a to se odvija tijekom spavanja. Iznimno važna aktivnost mozga je sposobnost razgradnje starih neuronskih veza – što se naziva 'sinaptičkim orezivanjem'.

No, proces prekomjernog orezivanja povezan je s razvojem shizofrenije, teškoga mentalnog poremećaja koji se obično javlja u ranijoj adolescentskoj dobi i često je povezan s halucinacijama i sumanutim uvjerenjima.

Tim je otkriće nazvao iznimno zanimljivim, istaknuvši da ukazuje na potencijal prenamjene postojećega, široko korištenog lijeka kao preventivne mjere u liječenju ove teške mentalne bolesti.

'Čak polovina ljudi kod kojih se razvije shizofrenija ranije je razgovarala sa stručnjacima službi za mentalno zdravlje djece i adolescenata zbog nekih drugih problema s mentalnim zdravljem', pojasnio je profesor Ian Kelleher, voditelj studije i profesor dječje i adolescentne psihijatrije na Sveučilištu u Edinburghu.

Kazao je i da liječnici 'trenutačno ne raspolažu nikakvim konkretnim intervencijama za koje se pouzdano zna da smanjuju rizik od razvoja shizofrenije među ovim mladim ljudima', no da im otkriće predstavlja izazov i poticaj da nastave s istraživanjima.

'S obzirom na to da je studija opservacijske prirode, a ne randomizirano kontrolno ispitivanje, to znači da ne možemo izvući čvrste zaključke o uzročno-posljedičnoj vezi, no ovo nam je otkriće golem poticaj za daljnja istraživanja zaštitnog učinka doksiciklina i ostalih protuupalnih oblika liječenja adolescentnih psihijatrijskih pacijenata kao načina potencijalnog smanjenja rizika od razvoja teških mentalnih bolesti u kasnijoj odrasloj dobi', rekao je Kelleher.

U studiji su sudjelovali znanstvenici sa Sveučilišta u Edinburghu, Sveučilišta u Ouluu, University Collegea u Dublinu i grupe St John of God Hospitaller Services Group, a financirao ju je Odbor za zdravstvena istraživanja.

Rezultati studije objavljeni su u stručnome časopisu American Journal of Psychiatry.