Mjesta zakloništa za brodove u slučaju opasnosti

U siječnju 2001. godine u vrijeme otvaranja 45. potkomiteta International Maritime Organization (IMO) u Londonu, tadašnji generalni sekretar rekao je da je došlo vrijeme da IMO konačno otvori diskusiju o mjestu zakloništa za brodove u opasnosti. Velika pomorska eko katastrofa koja je zadesila obalu Galicije samo je ubrzala donošenje rezolucija. Dana 5. prosinca 2003. godine usvojene su dvije rezolucije koje se odnose na problematiku mjesta zakloništa:

A.949 (23) - Places of refuge for ships in need assistance - mjesta zakloništa za brodove u slučaju traženja pomoći

A.950 (23) - MAS (Maritime Assistance Service) - služba pružanja pomoći na moru

Za ekološki incident je karakteristično da je nepredvidiv s obzirom na vrijeme, vrstu i lokaciju i stoga RH mora biti svjesna stalnog rizika i nesagledivih posljedica moguće pomorske katastrofe na Jadranu poput one koja se dogodila u blizini španjolske obale kad se grčki tanker 'Prestige' 19. studenoga 2002. godine prepolovio i potonuo, te zagadio stotine kilometara, posebno španjolske i francuske obale, što je ujedno i najveće zagađenje obale naftom ikad zabilježeno u Europi. Upravljanje u kriznim situacijama, poput eko katastrofe na Jadranu, mora biti visoko učinkovito i usklađeno djelovanje jedinstvenog sustava obrane, a čiji sustav prije svega uključuje i računa na pomorske resurse RH u njihovoj cjelokupnosti. 

Dana 15. siječnja 2008. stupio je na snagu Pravilnik o mjestima zakloništa koji propisuje postupak i odabir mjesta zakloništa za brodove kojima je potrebna pomoć sukladno smjernicama IMO-a, donesene Rezolucijom Skupštine IMO A.949(23). U Hrvatskoj na Jadranu ima 650 zakloništa od kojih je 380 prirodnih, a 270 luka i lučica. Kriterij prilikom izbora zakloništa bila je njihova zaštićenost od svih ili većine vjetrova i valova. Prilikom određivanja prirodnih zakloništa birala su se ona koja se nalaze u službenoj pomorskoj karti, peljaru. Studiju mjesta i luka zakloništa za hrvatski dio Jadrana na inicijativu Ministarstva mora RH napravio je Hidrografski institut iz Splita. Rješavanje problema zakloništa na moru za brod koji treba pomoć je složeno i prije svega ekološki osjetljivo. U najvažnije rezultate dvogodišnjeg provođenja projekta mjesta zakloništa, spadaju studija o mjestu zakloništa - Pravilnik o mjestu zakloništa s planom za smještaj broda koji treba pomoć i softverska pomoć pri odlučivanju ADRIA GIS aplikacija. 

Svaka zaštićena uvala i luka s izgrađenom infrastrukturom može biti potencijalno mjesto zakloništa. Ono se određuje procjenom eksperata i podrškom softvera koji uzima u obzir trinaest relevantnih parametara. Nacionalna središnjica za traganje i spašavanje na moru konzultiranjem ekspertne skupine i uz pomoć softverskog rješenja rade prijedlog jednog ili dva mjesta zakloništa, a zatim ga šalju na višu razinu na razmatranje i odlučivanje - Upravi za sigurnost plovidbe i zaštitu mora. Na toj razini se procjenjujući cjelokupnu situaciju, ne samo ekspertnu i softversku nego najčešće i političku, donosi konačna odluka.

Situacije spašavanja i traganja vodit će nacionalna središnjica kao i do sada, a Maritime Assistance Service (MAS) će nadgledati postupak spašavanja te može biti i tijelo koje odlučuje ako je u skladu s nacionalnim zakonom. MAS mora imati monopol u komunikaciji s brodom koji traži pomoć i mjesto zaklona.MAS - služba pružanja pomoći na moru mora imati 24 sata kontinuiranu službu u sklopu Maritime Rescue Coordination Center - MRCC, nacionalne središnjice za spašavanje i traganje. Mora nominirati Public Relations Officers (PROs), službenika za odnose s javnošću koji će komunicirati s brodom u slučaju dodjele mjesta ili luke zakloništa. Jedan od važnih faktora u donošenju odluka može biti i dostupnost plana pripravnosti za područje ili odabranu lokaciju, kako bi se mogle definirati uloge i zaduženja lokalnih vlasti i spasioca koji moraju proći obuku i sudjelovati u vježbama. Službenik mora imati pomorsko znanje i iskustvo u slučajevima donošenja odluka u procjeni zahtjeva za dodjelu mjesta zaklona kao i tehniku širenja informacija u javnosti.

Kako se postupa s havariranim brodom pokazali su Talijani 1999. godine kad je ispred Genove prijetila opasnost od izlijevanja sto tisuća tona nafte iz tankera 'Haven'. Odvukli su ga u luku spasa i tako spriječili ekološku katastrofu. Jer, naftna mrlja koja dolazi s otvorenog mora, raširi se i zagadi veliko područje, dok se brod vezan u luci može držati pod kontrolom. Moguće je intervenirati na njemu i ako potone na dubinu između 10 m i 15 m, ali ako potone na otvorenom moru, nemoguće je spriječiti ekološku katastrofu.

Proces odlučivanja

Odlučivanje je proces izbora između dvije ili više mogućnosti rješavanja nekog problema koji traje kraće ili duže vrijeme, a završava donošenjem odluke. Proces odlučivanja je generički proces koji se može primijeniti na sve oblike organiziranih aktivnosti u svrhu ostvarivanja zadanog cilja, a koristi se svjesno ili nesvjesno. U slučaju kad se treba donijeti operativna odluka za brod u nevolji koja se temelji na odlukama viših razina odlučivanja, rezultat odluke može narušiti učinkovitost sustava, a posljedice mogu biti katastrofalne. Osoba odgovorna u procesu odlučivanja mora razmišljati na racionalan način uz što veći broj informacija prije donošenja odluke. Sustav za podršku odlučivanja minimizira mogućnost donošenja pogrešne odluke. SPO ili Sustav za podršku odlučivanju (DSS - Decision Support System)je sustav koji pruža potpunu podršku čovjekovom odlučivanju pružajući mu sve potrebne informacije i upozorenja u pravo vrijeme. Sustavi za podršku odlučivanju koji se odnose na odlučivanje vezano uz prostor, većim dijelom se temelje na GIS-u. GIS ili Geografski Informacijski Sustav (Geographical Information System) je interdisciplinarna informacijska tehnologija za podršku unosa, obrade, analize i prikaza prostornih informacija.

Projekt 'Određivanja mjesta zakloništa za brodove u nevolji' rezultirao je izradom baze podataka 'ADRIA-GIS' i desktop aplikacije 'SPO zakloništa' koja je od 2007. godine u upotrebi u Nacionalnoj središnjici za usklađivanje traganja i spašavanja na moru u Rijeci.

Svaku kriznu situaciju obilježava visoka razina neizvjesnosti. Krizna komunikacija, jedan je od važnih čimbenika u odgovoru i reakciji na nastalu pomorsku nezgodu. GIS sustav zasigurno će dati veću mogućnost demokratskom stilu odlučivanja, bolja rješenja i rezultate u procesu odlučivanja a ujedno i veće zadovoljstvo tima koji participira u tom procesu. Tehnološka poboljšanja su korisna koliko i edukacija koja stoji iza nje. Proces odlučivanja u kriznim situacijama mora obuhvatiti sve kapacitete koje ima država kako bi konceptualni model odlučivanja u kriznoj situaciji definirao utjecaj pojedinih elemenata, poput znanja, iskustva ili emocija na donositelja odluka. 

Potencijalna mjesta zakloništa za brodove u nevolji (Izvor: GIS aplikacija, Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, Split)

U procesu odlučivanja kod ekološko iznenadnih događaja na moru, Državna uprava za zaštitu i spašavanje pronalazi svoje mjesto kao komunikacijska potpora. Centar 112 je u svakom trenutku stavljen na raspolaganje, zbog povezanosti sa svim resursima i donesenim SOP-ovima za sve vrste komunikacija. Osim tog dijela potpore, DUZS bi mogao razviti informacijski sustav za podršku u procesu odlučivanja, dostupan svim sudionicima intervencije u slučaju potencijalnog zagađenja mora. To bi omogućilo koordinaciju svih subjekata u borbi protiv katastrofa uzrokovanih ljudskim, prirodnim ili drugim faktorima, a koje bitno ugrožavaju živote ljudi, ljudske aktivnosti, kvalitetu življenja kao i okoliš. Stvarati i ojačavati svijest profesionalaca i volontera, usmjeravati aktivnosti prema razvoju i primjeni unaprijeđenog pristupa prikupljanja podataka i informacija, osiguravati učinkovit i žurni odgovor na incidente te smanjenje njihovih posljedica, odrednice su za uključivanje DUZS-a u slučaju iznenadnih ugroza na moru.

Upravljanje krizom

Velike pomorske nezgode obično za sobom donesu i nove pomorske zakone, što nam ukazuje na činjenicu da Međunarodna pomorska organizacija uvijek ide iza pomorskih katastrofa. Cilj je predvidjeti, planirati, programirati i nadzirati logistiku koja će biti najprimjerenija strategiji razvoja i okruženja na brodu i u brodarskoj kompaniji. Danas uspješne pomorske organizacije slijede spoznaje suvremene znanosti koja u središte zbivanja stavlja pomorca. Razvijene sredine danas žele znanje, vještinu i kulturu, žele iskazati vlastite sposobnosti, žele vizualizaciju boljeg stanja. Mjesto i luke zakloništa u Republici Hrvatskoj će doprinijeti u organizacijskom smislu suvremenom menadžmentu u pomorstvu, kao sredstvu boljeg upravljanja i razvitka pomorskog prometnog sustava, jačanju individualne kompetencije pojedinca i stvaranju dobre strukture za odgovore na buduće izazove. Upravljanje krizom predstavlja vrlo složene operacije u koje moraju biti uključeni svi resursi i pojedinci koji su ugroženi istom. Zato se potrebno educirati i pripremati. Ciljem treba postati stjecanje vještina i ključnih kompetencija. Prvenstveno se pritom misli na vještinu stalnog učenja, pronalazak informacija koje nam trebaju, njihovu obradu i uporabu. Hvalevrijedno je da je Republika Hrvatska donijela Pravilnik o mjestima zakloništa koji propisuje postupak odabira i odobrenja mjesta zakloništa za brodove kojima je potrebna pomoć. Zapažanja glede onečišćenja mora se ponekad i omalovažavaju i s dužnim poštovanjem prema svakom tko može pomoći u takvoj situaciji. Još uvijek je prisutna nedovoljna svijest da svi moramo, možemo i hoćemo sudjelovati, bez uplitanja u tuđi posao, a na dobrobit svih nas i budućih generacija.