Mladi poduzetnik Marijan Lilić o benefitima poslovanja u EU-u: 'Godišnje odradim 20-30 projekata izvan Hrvatske'

Kako bismo ukazali na značaj europskih politika, odnosno na važnost izlaska građana na birališta na izborima za Europski parlament koji ih oblikuje, u serijalu članaka 'EU izbori: iskoristi svoj glas' progovaramo o raznim aspektima u kojima se ogledaju u svakodnevici. Ovog puta predstavit ćemo kako su fondovi Europske unije doprinijeli razvoju poduzetništva u Hrvatskoj kroz razgovor s mladim vlasnikom tvrtke NexGen Video Production Marijanom Lilićem, korisnikom potpore za samozapošljavanje. 

'Prošle godine, nakon što sam završio fakultet, odlučio sam otvoriti firmu za videoprodukciju. Upoznao sam se pritom s potporama za samozapošljavanje, koje se zapravo povlače iz EU fondova. Kako sam zadovoljavao uvjete - primjerice, radno iskustvo koje sam stekao radom preko student servisa i edukacija koju sam stekao na Erasmusu još za vrijeme srednje škole - odlučio sam se prijaviti. 

Premda iznos nije golem, uzmemo li u obzir potrebe u mojoj branši, bio mi je svojevrstan vjetar u leđa. Da budem iskren, vjerojatno bih i bez potpore krenuo graditi vlastiti biznis, no ona mi je itekako dobrodošla. Jedan je dio fiksan; može se iskoristiti za bilo što povezano s poslom kao što su troškovi prostora, kupovina auta i sl., odnosno nije potrebno pravdati troškove. Drugi je dio namijenjen kupovini opreme koja mi je, premda sam je polako kupovao tijekom četiri-pet godina prije, itekako koristila. Svakako, bio sam siguran da ću u prvih mjesec-dva imati na računu dovoljno za isplatiti si plaću, doprinose i sve potrebno do dolaska do prvih klijenata', naveo je Lilić. 

Napomenuo je kako potporu ne mogu dobiti zaposleni kao ni oni koji nisu prijavljeni na burzu ili, pak, oni s nedovoljno iskustva i edukacije. Priznao je ujedno da cjelokupan proces prijave nije bio jednostavan, ponajprije zbog papirologije, te kako je utrošio gotovo mjesec dana kako bi, među ostalim, pripremio plan - koji podrazumijeva istraživanje konkurencije, sistema poslovanja, oglašavanja - te ishodio potrebnu dokumentaciju. Ipak, u konačnici se isplatilo. 

'I samu sam opremu kupovao unutar Europske unije jer smo lišeni carina i dodatnih trošarina. Paralelno, nije rijedak slučaj da je u zemljama poput Njemačke i Austrije jeftinija nego kod nas. Uz to je velika prednost i kupovina bez PDV-a. Naime, ako s firmom koja je u sustavu PDV-a kupujem u nekoj drugoj zemlji u EU-u, konkretno ja u Njemačkoj, niti na tu cijenu koja je u startu jeftinija ne moram platiti tamošnji PDV od 19%, već samo neto iznos. Istodobno, lakše je doći do dosta primjeraka koji u Hrvatskoj nisu zastupljeni - mogu se naručiti također bez trošarina, plaća je isključivo poštarina koja je sada jeftinija nego prije zbog jednostavnijeg transporta otkako nema granica. 

Pozitivni aspekti pripadanja Schengenu očituju se i prilikom snimanja izvan Hrvatske. Kad radim u Sloveniji, Italiji, Austriji, Njemačkoj, gdje god, nemam problema s prebacivanjem opreme. Prije bismo prilikom odlaska u Crnu Goru ispunjavali silne formulare kako bismo je prenijeli. Također je postojao maksimalan limit vrijednosti one koja se smije prenijeti preko granice, praktički ekvivalentan vrijednosti jedne moje kamere bez ikakvog objektiva ili drona. Opciju najma opreme u inozemstvu, k tome, doživljavam kao bacanje novaca pored svoje', iznio je ovaj mladi poduzetnik.

I on je u benefite poslovanja u EU-u uvrstio roaming. Istaknuo je kako je njegovo ukidanje doprinijelo kako uštedi tako i pitanju signala, što rezultira izostankom odcjepljivanja od posla i realnosti. Navedeno percipira kao iznimno važno s obzirom na to na pregršt projekata odrađuje izvan Hrvatske. 

'Barem 20 do 30 projekata odradim izvan Hrvatske, u Europskoj uniji na godišnjoj razini. Inozemni klijenti prilikom istraživanja ponude pronađu me na webu i društvenim mrežama, preko kojih mogu pogledati moje radove i stupiti u kontakt sa mnom kako bih im dostavio ponudu. Na moju ponudu ne plaćaju PDV - naših 25% - već isključivo neto vrijednost. Primjerice, radio sam na Fashion Weeku u Milanu; prešao sam granicu s opremom bez ikakvih problema, našao se s klijentima, odradio i ispostavio račun doslovno bez ikakve dodatne papirologije ili zavrzlama bilo koje vrste. 

Nama je prednost i korištenje samog drona, to jest licenca iz Hrvatske priznata je na razini Europe. Primjerice, kad odem u Italiju,  imam svoju kategoriju A1, A2, A3 pa mogu bilo gdje gdje je dozvoljeno letjeti. Potrebno je, naravno, ne ugrožavati nikoga i poznavati pravila - ne može ga se dignuti iznad zaštićenih područja, bolnica, policije, aerodroma, helidroma...', obrazložio je naš sugovornik. 

Zanimalo nas je zašto se klijenti odlučuju angažirati nekoga iz druge države. Je li cijena posrijedi?

'Podosta aspekata utječe na tu odluku. Postoje klijenti koje ponajprije zanima kvaliteta i stil, a ne cijena. Takvi su spremni dovesti osobu s drugog kraja svijeta. U zemljama kao što su Njemačka i Austrija naše su usluge skuplje pa smo im, uz to što im se sviđa naša razina rada, cjenovno prihvatljiviji čak i uz putne troškove. 

Mi se ovdje, pak, ne susrećemo s problematikom da nam netko izvana 'krade' posao. Većina ih je skuplja od nas te je, k tome, smještaj kod nas skup pa se naručiteljima u konačnici ne isplati. Eventualno nam cijenu rada snižavaju naši susjedi koji nisu u EU-u, konkretnije državljani Bosne i Hercegovine koji najčešće snimaju vjenčanja. Osobno se, pri kreiranju ponuda, prilagođavam tržištu države u kojoj se projekt odvija, ali, naravno, ima onih koji dolaze kod nas i reguliraju tržište po sebi, odnosno po svojim cijenama koje su znatno niže nego ovdje', kazao nam je. 

Stava je kako europske institucije imaju moć dodatno unaprijediti razvoj poslovanja u ovoj branši. Jedan je to od razloga iz kojih smatra da je važno izići na izbore za Europski parlament koji će se u Hrvatskoj održati 9. lipnja te tako sudjelovati u odabiru zastupnika koji će krojiti europske politike. 

'Bilo bi dobro da se na europskoj razini izjednače sve regulative po pitanju snimanja, na primjer da su svugdje ista pravila za letenje dronom, licenca, polica osiguranja... Potrebna su, po meni, univerzalna pravila i za snimanje kamerama. Nezgodno je što pojedine zemlje odudaraju od drugih  - potrebno je posvetiti se istraživanju  njihovih zakona. O nekim će se idejama tek raspravljati i glasovati, stoga je bitno tko nas predstavlja, tko će zastupati naše interese', konstatirao je. 

I sam program Erasmus, na koji se referirao na početku razgovora, uvrstio je u pogodnosti koje Hrvatska ima kao članica EU-a. U srednjoj je školi, naime, proveo dva tjedna u Sevilli u Španjolskoj, gdje se educirao o procesima proizvodnje, upravljanja i servisa bespilotnih letjelica. Pored toga što je naučio nešto drugo, prema njegovim riječima, upoznao je drugačiju kulturu te osnove španjolskoj jezika - sve potpuno besplatno. Naznačio je kako mu je edukacija koristila u poslu te kako mu se bodovala pri apliciranju za potporu za samozapošljavanje. Ukazao je i kako se kroz Erasmus može steći praksa koje, smatra, manjka u formalnom obrazovnom sustavu. 

Iz perspektive mlade osobe s impresivnim iskustvom u nastavku razgovora ustvrdio je kako je velik problem u Hrvatskoj što su rijetki skloni riziku, odnosno što se vole držati u zoni komfora. Ilustrirao je to skepsom prilikom ulaska u EU kao i u eurozonu. 

'Preuzimanje eura po meni je bio odličan potez, omogućio mi je lakše funkcioniranje uz korištenje samo jedne kartice. Normalno da je i meni žao bilo kune, ali sada je puno lakše poslovati. 

Mnogi mladi, nažalost, nisu svjesni svih mogućnosti koje im se pružaju pa ih ne iskorištavaju u dovoljnoj mjeri. Možda nedostaje i edukacije ili se informacije ne plasiraju na dovoljno dobar način, ali nužna je i proaktivnost. I sam iz dana u dan učim nešto novo. EU nam ne jednokratno, već kontinuirano nešto nudi -trebali bismo to iskoristiti', naznačio je. 

U tom kontekstu dodao je kako je svoju tvrtku NexGen Video Production stabilizirao, no kako će zasigurno koristiti EU sredstva za njen daljnji razvoj. Zaključio je kako je to na obostranu korist. 

***

Objava je realizirana uz potporu Europskog parlamenta. Za objavljeni sadržaj odgovoran je isključivo Dalmatinski portal.