Važnu ulogu u pomorskim nezgodama svakako imaju i sami pomorci koji zbog tehničkih problema na brodu, vlastite premorenosti, navigacijske greške..., postanu dežurni krivci iako se i u takvim slučajevima odgovornost može svesti na jednu ili nekoliko osoba. Da bi napravili neki novi odnos u strukturi pomorske organizacije broda i brodara, moramo prvo locirati sve potencijalne okolnosti koje dovode brod i brodara u krizne situacije koje rezultiraju pomorskim nezgodama i na taj način ugrožavaju sigurnost plovidbe i zaštitu mora od onečišćenja.
Organizacijske mjere sigurnosti prvenstveno se odnose na sustav upravljanja koji je primijenjen unutar brodarske kompanije i na brodu. Povjerenje članova posade manifestira se kroz timski rad. Odluke koje se donose u izvanrednim situacijama a vezane su za sigurnost plovidbe i zaštitu mora od onečišćenja grupno donose uzajamno povjerenje, razvija se vještina upravljanja, dobra komunikacija između članova tima s jasnim zajedničkim ciljem. Prijedlog mjera svodi se prvenstveno na matrični organizacijsku strukturu pomorske kompanije. Takva struktura donosi timski rad, komunikaciju, prepoznavanje kulturoloških predispozicija u pojedinih članova posade, pojam samodopadnosti prema upravi može se spriječiti ukoliko on u izvanrednim situacijama prijeti sigurnosti plovidbe broda. Svi prijedlozi mjera s ciljem povećanja sigurnosti plovidbe dovode do manjih troškova, ekonomičnosti poslovanja, konkurentnosti na danas vrlo zahtjevnom pomorskom tržištu.
Timsko-grupno donošenje odluka u kriznim situacijama
Timsko-grupni rad kako na brodu tako i u upravi organizacije donosi veći broj pojedinaca koji zajednički rade na rješavanju određenog problema. Osnovno obilježje grupnog odlučivanja je da odluke donose dvije ili više osoba, odnosno manja ili veća grupa. Članove tima povezuju zajednički interesi, a ovisno o znanjima i sposobnostima članova timske odluke mogu biti brže ili sporije. Timski rad najbolje rezultate postiže ako su znanja članova tima komplementarna. Slični po karakteru članovi olakšavaju odlučivanje i donose ga relativno brzo. Ipak, različiti tipovi stvaraju veći broj alternativa rješavanja problema, pa mogu donijeti i bolje odluke.
Racionalizacija: Članovi tima uvjeravaju sami sebe da je njihova odluka jedina najbolja, unatoč činjenicama koje ne govore u prilog. Vrlo često smatraju da osobe izvan tima imaju drugačija mišljenja zato što nisu imali priliku istraživati problem poput osoba uključenih u timski rad.
Pritisak kolega: Kada jedan član tima iznosi drugačije mišljenje o problemu ili propituje racionalnost odluke tima, ostali se počinju udruživati i pod pritiskom navode člana grupe na suglasnost s ostalima: 'Ako misliš da nismo u pravu, uvijek možeš napustiti ovaj tim'...
Samozadovoljstvo: Nakon nekoliko uspjeha, tim ljudi uključenih u rad počinje vjerovati da je svaka odluka koju predlože ispravna, jednostavno zato što nema suprotnih stajališta iz bilo kojeg relevantnog izvora.
Moralni i kulturološki aspekti poboljšanja organizacijske razine
Sve više i više zaposlenih, i većina radnika znanja, morat će rukovoditi sami sobom. Morat će se postaviti tamo gdje mogu dati najveće i najbolje rezultate, ujedno će se morati naučiti razvijati. Morat će naučiti kako ostati mlad i mentalno živ tijekom svog radnog vijeka. Pomorske nezgode su danas u svijetu posljedica ljudske greške, a među čimbenicima je i nepoznavanje vlastitih kvaliteta, što i nije toliko bilo bitno prije nekoliko desetljeća. Rezultati se ne grade na slabostima, ličnost se formira prije negoli osoba počne raditi, ali da bismo mogli upravljati sobom, moramo znati: koje su ljudske vrijednosti do koje držim?
Kad postoje zacrtani ciljevi i njihova realizacija, spoznajemo karizmu zvanu vodstvo (leader). Postoji, na primjer, visoki rizik pri odabiru menadžera pomorske organizacije, a da nam nije poznat njegov temperament za novo okruženje u poslu. Ovo se može provjeriti samo kroz rad i iskustvo u poslu. Važno je da zna u čemu je dobar, da sebi postavlja svakodnevna pitanja: Kako obavljam svoje zadatke? Na taj način spoznaje svoju snagu i vrijednosti.
Pojam complacency, engleska riječ koja označuje samodopadnost ili samozadovoljstvo je fenomen koji je redovito zastupljen kod funkcionalno organiziranih brodarskih kompanija s hijerarhijskom centraliziranom Upravom. Upravo su mnoge pomorske nezgode proizašle iz tog fenomena udovoljavanja kompaniji. Temeljem podložnosti zapovjednika kao ključne osobe koja, zahvaljujući snazi svog autoriteta vertikalnog ustroja, 'svoje' odluke, tj. odluke 'kompanije' bespogovorno kao naredbu prenosi posadi, uočava se povezanost pojmova Management Complacency i Leadership Complacency.
Jedan od aspekata upravljanja brodom jest i prepoznavanje kulturoloških predispozicija u pojedinih članova posade. Temeljem toga, naime, upravljačkom timu broda moguće je unaprijed predvidjeti nečije postupke i njegovo ponašanje. To je vrlo važno u trenucima izvanrednih okolnosti kada se razotkrivaju prikriveni , i na prvi pogled, neuočljivi stavovi i postupci pojedinih članova posade, a koji se temelje na njihovoj kulturološkoj pozadini. Upravljanje u uvjetima kulturoloških razlika na brodu razvija se kroz svakodnevnu komunikaciju, a temelji se na prepoznavanju kulturoloških predispozicija. Praktičan vodič komunikacija i ponašanja u uvjetima kulturoloških razlika jest kulturološko kolo. Temeljem tog vodiča stvaraju se pozitivne navike, ravnoteža u odnosima, jasna komunikacija i mogućnost predviđanja reakcija pojedinaca u svakodnevnom komuniciranju i izvanrednim okolnostima.
Mora se naći kompromis između ekologije i modernizacije na način da se odabere takav sustav upravljanja, koji će biti u stanju ovisno o uvjetima plovidbe, odgovoriti i reagirati u situaciji otkaza režima rada nekih od komponenata sustava upravljanja. Kvalitetna organizacija rada, kao baza pripreme pomorskog kadra koji se ukrcava na brod, motiviranost, transparentna komunikacija i zadovoljstvo na poslu, kao preduvjet ekonomičnosti poslovanja, su jedini ispravni put koji vodi ka sigurnosti plovidbe.