Hrvati na mobitelu provedu više od četiri sata dnevno, a 81 % ga želi koristiti kao sredstvo plaćanja, u čemu prednjače mladi u dobi od 18 do 29 godina. Rezultati su to najnovijeg istraživanja MasterIndex koje je u studenom prošle godine za Mastercard provela agencija Improve. Uz navedene, podaci sugeriraju da se pametni sat probija kao relativno popularno sredstvo plaćanja među mladima (30 %) i građanima koji imaju visoke prihode (31 %).
Unatoč rastu popularnosti mobilnog plaćanja, kartice i dalje dominiraju - preferira ih 84 % ispitanika, osobito visokoobrazovani građani, osobe s višim primanjima te stanovnici Dalmacije i Zagreba. Gotovina i dalje zadržava svoju važnost, preferira je 72 % ispitanika, što predstavlja porast od pet postotnih bodova u odnosu na prošlu godinu.
Mladi češće žele plaćati pametnim satom
Uz to što su uređaji koje Hrvati najčešće koriste, pametni telefoni najpoželjnije su sredstvo plaćanja za 81 % ispitanika. Posebno su popularni kod žena i mladih u dobi od 18 do 29 godina, koji u danu potroše i do pet sati koristeći te uređaje. Istovremeno, korištenje pametnih televizora bilježi neznatan porast - sudionici sada u prosjeku provode 2,1 sat dnevno uz ovaj uređaj, što je tek sedam minuta više nego prošle godine. S druge strane, vrijeme provedeno uz prijenosna i stolna računala blago je opalo - prosječan Hrvat sada na njima provede 3,3 sata dnevno, u usporedbi s više od tri pol sata prema prošlogodišnjem istraživanju.
Nakon pametnih telefona, sa znatno manjim udjelom ističu se pametni satovi kao poželjno sredstvo plaćanja za 22 % ispitanika. Tek nakon slijede osobni dokumenti (13 %), biometrija (10 %) i tablet (7 %). Zanimljivo je da je oko 4 % građana spremno koristiti čip ili neki drugi uređaj ugrađen u tijelo, baš u svrhu plaćanja, dok bi 3 % građana u tu svrhu koristilo kućanske aparate kao što su hladnjak i perilica za rublje.
'Za 95 % građana važno je da trgovac nudi različite metode plaćanja. Trgovci koji su toga svjesni otvaraju prilike za povećanje prihoda i izgradnju vjernosti kupaca. U Mastercardu smo predani pružanju sigurnih, jednostavnih i dostupnih rješenja za plaćanje. Uređaji poput pametnih telefona i pametnih satova sve više zauzimaju središnje mjesto u svakodnevnim financijskim transakcijama, što od trgovaca zahtijeva prilagodbu u realnom vremenu. Inovativne tehnologije plaćanja, dakle, više nisu samo potencijal, već konkretna potreba koja oblikuje tržište i očekivanja potrošača', istaknula je Gea Kariž, direktorica Mastercarda u Hrvatskoj.
Hrvati žele bolju digitalizaciju zdravstva, javne uprave i prijevoza
Kada je u pitanju digitalizacija, više inovacija i novih digitalnih usluga građani žele vidjeti u području zdravstva (49 %) i javne uprave (36 %). Nakon toga slijedi javni prijevoz koji odabire gotovo četvrtina ispitanika. Pri dnu liste prioriteta za digitalizaciju nalaze se vožnja automobilom (7 %), druženja s ljudima (5 %) i druge vrste transporta (2 %).
Pritom valja istaknuti da je zdravstvo najvažniji segment za digitalizaciju u svim dobnim skupinama dok kod javne uprave važnost digitalizacije raste kako raste dob ispitanika. U ostalim područjima postoje značajne razlike po dobnim skupinama. Tako mladi u dobi od 18 do 29 godina više ističu potrebu za digitalizacijom javnog prijevoza (30 %), trgovine (25 %) i putovanja (21 %). Oni od 30 do 39 više ističu potrebu bolje digitalizacije zdravstva (55 %), oni od 40 do 49 javne uprave (45 %), pravosuđa (26 %), tržnica (15 %), a ispitanici u dobi od 50 do 55 godina digitalizaciju javne uprave (50 %) i pravosuđa (29 %).
Što se tiče rodnih razlika, važno je istaknuti da žene češće od muškaraca naglašavaju potrebu za digitalizacijom u zdravstvu (54 % naspram 45 %) i javnom prijevozu (28 % naspram 19 %). Općenito gledano, više od polovice ispitanika (53 %) zadovoljno je digitalizacijom u Hrvatskoj, što je porast u odnosu na lani, no valja naglasiti da je ocjena zadovoljstva digitalizacijom bila najveća tijekom lockdowna 2020. godine.