NAJALARMANTNIJE U SPLITU Studenti prepušteni 'nemilosrdnom' tržištu nekretnina, SDP predlaže konkretne mjere

Na narušen studentski standard, osobito u vremenu krize, i problem studentskog smještaja ukazali su danas u Splitu predsjednik SDP-a Split Damir Barbir, potpredsjednica SDP-a Hrvatske Sabina Glasovac, predsjednik Foruma mladih SDP-a Hrvatske Lovro Lukavečki, član Predsjedništva Foruma mladih SDP-a Hrvatske Pero Anić i tajnik SDP-a Split Davor Matijević. Ujedno su predstavili konkretne mjere za njihovo stambeno zbrinjavanje. 

'Studiranje u Splitu postaje neodrživo'

'U Splitu, drugom gradu u Hrvatskoj, ukupno je 18.500 studenata, a s druge strane imamo samo 1285 kreveta u studentskim domovima. Po toj statistici najgori smo u Hrvatskoj - osiguranih je mjesta manje od sedam posto, a alternativa je privatni smještaj. Cijene nekretnina brutalno rastu u Hrvatskoj, stanovi za najam sve su skuplji, stoga studiranje u Hrvatskoj postaje neodrživo, osobito u Splitu. Danas prosječan student za mali stan od 30-ak kvadrata treba izdvojiti između tri i pet tisuća kuna, što je zaista problem', iznio je Damir Barbir.

Napomenuo je kako su kroz djelovanje u Gradskom vijeću pokretali temu POS-ovih stanova, pa i stanova za dugoročni najam kako bi zadržali mlade u Splitu, a da je slična situacija i sa studentima. 

'Trebamo im osigurati startnu poziciju, mogućnost studiranja u Hrvatskoj, u Splitu. Ne učinimo li to, otići će u inozemstvo, a mi ćemo izgubiti mlade mozgove koji su sposobni pokretati hrvatsko gospodarstvo. Smatramo da obrazovanje ne smije biti privilegija, nego moramo učiniti da svi imaju jednake mogućnosti - SDP ima konkretne mjere', istaknuo je Barbir. 

'Studenti najviše ispaštaju kada govorimo o stambenom zbrinjavanju'

Na poraznu činjenicu da mladi odlaze iz Hrvatske tražeći svoju sreću negdje drugdje, što je postala top tema otkako su objavljeni rezultati popisa stanovništva provedenog 2021., ukazala je Sabina Glasovac. 

'Ulazak u Europsku uniju zasigurno je djelovao kao svojevrsni boost za iseljavanje mladih iz Hrvatske, a, prema svim relevantnim istraživanjima, kao razloge iseljavanja navode bezperspektivnost, korupciju, nepotizam, nedovoljno kvalitetno obrazovanje, nemogućnost rješavanja stambenog pitanja i nemogućnost pronalaska posla ili pak adekvatno plaćenih radnih mjesta. Posebno je naznačena nemogućnost rješavanja stambenog pitanja. Nažalost, na začelju smo Europske unije kada govorimo o dobnoj granici do koje mladi ostaju živjeti u obiteljskim domovima - prosjek je godina u Hrvatskoj 32. U komparaciji s nekim zemljama EU-a možemo reći da imamo jako dobar postotak kada je u pitanju stanovništvo koje posjeduje nekretninu - 80 posto, no nemojmo se zavarati tim podatkom jer ljudi žive u iznimno malim prostorima i rekorderi smo po broju članova kućanstva po kvadratnom metru. 

Žalosti i što Vlada nema nikakvu viziju niti obris stambene politike koja bi počela rješavati pitanje mladih i na taj ih način pokušala zadržati. Nemamo nacionalni program djelovanja za mlade od 31. prosinca 2017., kako ni nikakav strateški dokument koji bi targetirao ključne probleme s kojima se oni susreću i pokazao ključne komponente njihova rješavanja, između ostalog i ovaj krucijalan koji se tiče stanovanja', naglasila je Sabina Glasovac.

Govoreći konkretno o stanovanju, danas su se fokusirali na studente. Glasovac je ujedno napomenula kako su u paketu mjera koji je Vlada predstavila, a koji bi trebao smanjiti utjecaj inflacije na standard građana u najvećoj mjeri zaboravljeni umirovljenici i ljudi s niskim primanjima.

'Rješenja koja su ponuđena za studente poprilično su parcijalna. S jedne strane možete povećavati studentski standard tako što povisujete stipendije, povećavate njihov broj i povećavate subvencije studentske prehrane, ali stanovanje je zapravo njima najveći problem. Nemamo dovoljno domova, zbog čega su prisiljeni tražiti privatni smještaj. Cijene nekretnina eksplozivno rastu, što je vidljivo u velikim gradovima, s posebnim naglaskom na Zagreb, Rijeku, Osijek, Split i Zadar. Posljedica je to inflacije u kojoj građani svoju ušteđevinu žele sačuvati kupnjom stanova, što dovodi do povećane potražnje pa i povećane cijene kvadrata, a u konačnici i do rasta cijene najma. Dodatan je problem u Dalmaciji turističko iznajmljivanje - sve ih se više daje u dnevni najam, pa se studenti tijekom ljeta izbacuju iz stanova koje jedva uspiju pronaći. Kad govorimo o stambenom zbrinjavanju, upravo oni najviše ispaštaju, njihovo studiranje zbog povećanih troškova postaje nemoguće', podcrtala je. 

Poručila je kako je njima kao socijaldemokratima to apsolutno neprihvatljivo jer se zalažu za kvalitetno, javno financirano i dostupno obrazovanje, neovisno o dijelu Hrvatske u kojem žive i svom socio-ekonomskom statusu. 

'Odgovor Vlade na naše mjere ne može biti da nemaju novca jer je milijarda kuna našeg novca isparila iz Ine. Za tu smo milijardu mogli izgraditi 200 vrtića, ili pak 20 škola, ili subvencionirati smještaj u studentskim domovima za sljedećih 40 godina, ili smo kupiti 3900 respiratora, ili subvencionirati udžbenike za sljedećih šest godina…', nabrojala je Glasovac. 

Povećanje subvencija za privatni smještaj i izgradnja novih kapaciteta domova

U studentskim domovima u Hrvatskoj trenutno je smješteno oko 13 tisuća studenata. Lovro Lukavečki upozorio je da ih ove godine više od šest tisuća nije primljeno, a da je u Splitu situacija posebno alarmantna. 

'Kada pogledate statistiku na razini Europske unije, također smo u katastrofalnom položaju. Naime, na razini EU-a 20 posto studenata smješteno je u domovima, u Hrvatskoj svega devet posto. Apeliramo na Vladu da se pokrene i da prihvati naše mjere', kazao je.

Predstavio je potom konkretne dvije - jedna je kratkoročna i tiče se subvencioniranja privatnog smještaja, a druga je dugoročna i odnosi se na izgradnju novih te dogradnju postojećih kapaciteta studentskih domova. 

'Prije svega tražimo da se revidira trenutna odluka o iznosu subvencija i kvoti za subvencionirano stanovanje u ovoj akademskoj godini. Predlažemo da se povećaju kvote za privatni smještaj i da se povećaju subvencije sa sramotnih 200 na 500 kuna. To bi se odnosilo na oko 50% studenata, otprilike njih tri tisuće, koji nisu primljeni u domove, a lošijeg su socio-ekonomskog statusa, što bi za Vladu značilo 13,5 milijuna kuna. 

Dugoročna je mjera izgraditi nove i dograditi postojeće kapaciteti studentskih domova. Tražimo, primjerice, da se aktiviraju kapaciteti Borongaja u Zagrebu, kao i neiskorištene nekretnine u Splitu. Vlada je već u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti u posebnoj stavci Modernizacija visokog obrazovanja predvidjela 633 milijuna kuna - na njima je sada samo da dio sredstava preusmjere u ovu svrhu', obrazložio je Lukavečki. 

Podizanje iznosa koji studenti mogu zaraditi prije gubitka porezne olakšice

Pero Anić osvrnuo se pak na studentski rad, odnosno na podizanje godišnjeg praga iznosa koji studenti mogu zaraditi, a da njihovi roditelji ne izgube poreznu olakšicu. 

'Limit je trenutno 15 tisuća. Vlada će ići s prijedlogom da bude 24 tisuće, a mi predlažemo 36 tisuća kuna. 

Kada gledamo minimalnu satnicu koja iznosi nešto više od 29,19 kuna, a povećat će se sljedeće godine paralelno s rastom minimalne plaće u Hrvatskoj, ispadne da studenti mogu zaraditi 2000 kuna mjesečno. Ako rade na pola radnog vremena za minimalnu satnicu, dolazimo već do 2400 kuna mjesečno, tako da će oni koji rade cijele godine vrlo brzo premašiti prag, posebice dodamo li tome naknade za nedjeljni, noćni rad i sl. Uzmemo li u obzir uz to i činjenicu da prema Državnom zavodu za statistiku prag rizika od siromaštva iznosi 36.461 kunu, nije puno tražiti da 36 tisuća kuna bude neoporezivi dio', pojasnio je Anić. 

'O studentima premalo pričamo'

Davor Matijević istaknuo je kako se Split ponosi sveučilištem, činjenicom da je sveučilišni grad i da svake godine broji oko 20 tisuća studenata. No napomenuo je kako ih trećina nije s prebivalištem na splitskom području, a da su kapaciteti studentskih domova nedostatni. 

'Kapaciteti domova na razini su od 1200 -1300 mjesta, a potrebe su sve veće. 2020. na natječaj za smještaj u domovima prijavilo se 1800 studenata, sljedeće godine oko 2000, a ove godine skoro 2300. Dakle, gotovo ih tisuću nije dobilo mjesto, a dio ih se nije ni prijavio jer su u startu odustali. Upravo se oni prepuštaju tržištu nekretnina. Ako su sretni, pronađu stan iz kojeg moraju iseliti 1. lipnja i mogu se vratiti 1. listopada - za vrijeme ispitnih rokova i upisa u sljedeću akademsku godinu', pojasnio je Matijević pravila igre.

Naveo je kako si ni mlade obitelji ne mogu priuštiti stanove po aktualnim cijenama, a posebice studenti, stoga u potpunosti stoje iza izloženih mjera. 

'Jedina su još alternativa stanovi za dugoročni najam, za koje se SDP kroz Gradsko vijeće već dugo zalaže. U Splitu nažalost nedostaje barem tisuću takvih stanova. Pozdravljamo napore gradonačelnika Ivice Puljka koji se slaže s vizijom da trebamo graditi, ali upozoravamo da Grad ne može samostalno riješiti problem, moramo ostvariti suradnju i s APN-om. Predložili smo pet lokacija za gradnju, usvojena je ona na Brdima gdje bi trebalo biti 25-35 stanova, no to je kap u moru. S gradske razine zalagat ćemo se da se kroz realizaciju POS-ovih stanova i stanova za dugotrajni najam regulira tržište. 

U deset godina izgubili smo deset tisuća stanovnika dok su rasli gradovi poput Solina, Trogira, Kaštela… Naši mladi sugrađani ne mogu si priuštiti cijenu kvadrata, moraju iseliti iz svog grada.  Studenti su jedna od skupina žrtava. S jedne strane uzdamo se u njih jer su naša budućnost, a s druge strane prepuštamo ih nemilosrdnom tržištu nekretnina u Splitu', zaključio je Davor Matijević.