Demografska eksplozija Splita može se ilustrirati sljedećim primjerima:
1. U razdoblju 1971. -1991. Split je rastao po stopi od 56%. U istom razdoblju Zagreb, Zadar i Rijeka rastu po približno prosječnoj stopi od 20%. Da je kojim slučajem i Split rastao po istoj prosječnoj stopi u grad bi ušlo 42.000 stanovnika manje.
2. U razdoblju 1948. - 1991. Split se povećao za 3,92 puta, dok se u istom razdoblju Dubrovnik povećao za 2,52 puta. Da je kojim slučajem Split rastao isto kao Dubrovnik u grad bi ušlo 68.000 stanovnika manje. 56% stanovnika Splita iz 2001. godine su oni doseljeni nakon 1961. godine i njihovi potomci.
3. 15 isključivo splitskih obitelji od Alujević do Trumbić ima 2001. godine 10% manje članova nego 1948. godine (2420/2677), dok se Split u istom razdoblju povećao za 3,66 puta.
4. Broj pripadnika 10 najbrojnijih obitelji iz 2001. godine (Radić, Jukić, Jurić, Bašić, Tomić, Babić, Šarić, Bilić, Galić, Kovačević) uvećao se u odnosu na 1948. godinu 5,45 puta (6950/1273).
5. Četrdeset tri obitelji koje 1948. godine imaju od 0-5 članova (ukupno 95) imaju 2001. godine 5800 članova uvećavši se 61 put.
6. Pedeset i osam obitelji koje 1948. godine nisu imale ni jednog člana, imaju u 2001. godini 4400 članova.
7. Redosljed deset najbrojnijih obitelji iz 2001. godine:
Prezime obitelji broj članova 1948. broj članova 2001.
Radić 143 850
Jukić 103 800
Jurić 154 800
Bašić 91 750
Tomić 306 750
Babić 33 650
Šarić 154 650
Bilić 93 600
Galić 63 600
Kovačević 133 550
8. Redosljed najbrojnijih obitelji 1948. godine, te njihovo mjesto u 2001. godini.
Prezime obitelji mjesto u 2001.godini
1.Krstulović 433 300 50.
2.Tomić 306 750 5.
3.Čulić 291 400 25.
4.Šegvić 284 250 91.
5.Duplančić 258 250 67.
6.Dvornik 244 160 159.
7.Reić 244 190 127.
8.Ivanišević 234 250 75.
9.Kovačić 221 300 49.
10.Kuzmanić 215 300 51.
11.Roje 211 200 115.
12.Matošić 189 170 149.
13.Jelaska 187 200 107.
14.Petrić 187 200 112.
15.Dumanić 186 200 106.
16.Alujević 186 180 128.
17.Ozretić 184 140 210.
Iseljavanje u Zagreb :
Razdoblje Broj Postotak Broj/godinu
Do 1948 1260 6,2 /
1948-1991 9540 46,8 222
1991-2001 5400 26,5 540
2001-2011 4160 20,5 416
Prosječni godišnji tempo iseljavanja u Zagreb u razdoblju 1991. - 2011. iznosi 478, i 2,15 puta je veći od prosječnog iseljavanja u razdoblju 1948. -1991. godina.
Od cca 20.000 osoba iseljenih iz Splita u Zagreb 2500 pripada obiteljima koje su se u Split doselile prije 1832. godine, 5500 pripada onim koje su se u Split doselile između 1832. - 1948. godine, dok cca 12.000 osoba pripada obiteljima koje su se u Split doselile nakon 1948. godine. Iz iznesenih podataka je evidentno da su se obitelji s dužim trajanjem u Splitu teže odlučivale na iseljavanje od onih s kraćim stažom u Splitu. Približna dinamika iseljavanja u Zagreb podijeljena na tri grupe:
Razdoblje ukupno do 1832.g od1832-1948.g. poslije 1948.g.
Do 1948 1260 600 660 /
1948-1991 9540 1300 3540 4700
1991-2001 5400 300 600 3650
2001-2011 4160 300 600 3650
Potpuno je jasno da sam Splićane iz prve grupe (samo splitska prezimena) u Zagrebu uzeo 100%. Od broja onih obitelji u Zagrebu koje pripadaju drugoj grupi (u Splitu i diljem Dalmacije) pretpostavio sam da Splićani sudjeluju s 42%, dok sam za ona iz treće grupe (iz Splita i diljem Hrvatske) pretpostavio da Splićani sudjeluju u prosjeku s nešto manje od 5%. Godine 2001. u Zagrebu iz prve grupe imamo 25 članova obitelji Jelaska, po 20 Katunarića, Duplančića, Šegvića, Mrduljaša, te 10 i više Alujevića, Jakaša, Kaliterna, Korlaeta, Kukoča, Reića, Roje, Srdelić, Senjanović, Tartaglia i Trumbić. Iz druge grupe imamo 130 Pilića, 110 Borčića, 90 Matošića,po 80 Ninčevića i Marasovića, te 70 Peroša. Iz treće grupe imamo 2300 Marića, 1900 Kovačića, 1700 Novaka, 1600 Tomića, po 1200 Božića i Blaževića, te po 1100 Lovrića, Mandića i Popovića.
Što se zagrebačke demografije tiče pretpostavio sam da u 2011. godini jednu trećinu čine oni koji su se doselili u Zagreb prije 1948. godine i njihovi potomci. Nadalje sam pretpostavio da jednu trećinu čine oni koji su doselili iz bliže i dalje okolice Zagreba kao i drugih republika bivše države sa svojim potomcima, dok sam za preostalu trećinu pretpostavio da potječu iz ostatka Hrvatske. Dalmatinci bi dakle participirali u useljavnju iz ostatka Hrvatske s 36% , dok bi Splićani sudjelovali s 7,4%.
Što se međusobnih relacija Splita i Zagreba tiče reći ću da je Zagreb 1857. godine bio 1,55 puta veći od Splita, da bi uz stalan porast kulminaciju imao 1948. godine kada je bio 6,02 puta veći od Splita. Nakon toga dolazi do bržeg rasta Splita tako da je Zagreb 1991. godine veći samo 3,73 puta. Nakon 1991. godine Split nastavlja pad započet 1985. godine, tako da Split 2011. godine ima oko 17000 stanovnika manje nego 1991., dok Zagreb raste tako da je 2011. godine 4,8 puta veći od Splita s naglašenom tendencijom povećanja tog odnosa u budućnosti, tako da neće proteći mnogo vremena, ukoliko ne dođe do radikalnih zaokreta (a oni se ne naslućuju), kada će Zagreb biti ponovo 6 puta veći od Splita.