Nikad dulja upisna procedura u povijesti škola

Oko 38 tisuća djece upisat će se ove godine u prve razrede osnovnih škola. Nova generacija u srednjim školama pak broji nešto više od 39 000 učenika. I jedni i drugi ove godine upisuju se u prilično drugačijim uvjetima, donosi HRT.

Liječnički pregledi učenika, koji su prethodnih godina u ovo vrijeme već bili obavljeni, ove godine su, zbog koronavirusa, tek sada u tijeku.

- Napredujemo dobro, mada bojim se da ćemo ipak to dovući i do kolovoza, jer nam liječnici nisu uspjeli obaviti liječničke preglede, a postupak je takav da dijete prvo odlazi na liječnički pregled, a tek onda u školu, kazala je Biserka Šćurić, članica predsjedništva Udruge ravnatelja osnovnih škola gostujući u Temi dana.

Stoga će se, kazala je, tek krajem kolovoza znati koliko će se djece upisati u prvi razred. Sve to dodatno će zakomplicirati ionako već kompliciranu situaciju nastalu zbog pandemije koronavirusa.

Rokovi se pomiču i kod upisa u prve razrede srednjih škola. Osmaši će tako biti u neizvjesnosti hoće li upisati željenu školu sve do kraja srpnja.

- Ove godine je najduži upisni rok i upisna procedura nego ikada u povijesti školstva i to nije samo zbog produljenja nastave, samo nekim školama traje nastava do 26. lipnja. Međutim, imamo jako razvučene ove upisne rokove. Po mom mišljenju, ali i po mišljenju većine, stručne javnosti - to je bilo potpuno nepotrebno, kazala je Suzana Hitrec, predsjednica Udruge ravnatelja srednjih škola.

Tako će ove godine, kazala je, primjerice učenici grada Zagreba tek 36 dana nakon zadnjeg nastavnog dana znati u koju školu su se upisali.

U svemu je ipak olakotna okolnost da učenici više neće morati doći fizički u školu na sam dan upisa da bi se upisali, budući da je sada taj postupak digitaliziran.

- Ne trebaju doći, ali postojat će mogućnost ako se netko neće moći snaći. Naša upisna povjerenstva će sjediti i bit će u školi, jer moraju obraditi te digitalne prijave, kazala je Hitrec.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je danas objavio nove preporuke za testiranje djece u školama, no Šćurić kaže da se neke posebne promjene nisu dogodile.

- Većina stvari ostaje onako kako je bila. Znači, roditelj može doći s djecom, može doći i u školu, može doći i obaviti sve regularno kako je i bilo, kazala je Šćurić.

Među roditeljima i učenicima je veliko nezadovoljstvo zbog otkazanih natjecanja radi čega ne dobivaju dodatne bodove koji su često bili ključni za upis u srednje škole. Roditelji i dalje inzistiraju da im se vrednuje barem ono što je održano - bilo na školskoj razini ili županijskog. Najavljuju čak i prosvjed za 16. lipnja.

- Mislim da se ne smiju diskriminirati učenici i da nije u redu da se priznaju bodovi za ovu školsku godinu onima gdje su se uspjela održati natjecanja, a drugima gdje se nisu uspjela održati da se ne priznaju. Ono što je dobra vijest je da će se priznati bodovi iz petog, šestog i sedmog razreda na istim natjecanjima, ali i dalje ostaje nezadovoljstvo koje je opravdano, da učenici osmog razreda nisu imali priliku na natjecanje. S tim da od 18. svibnja su škole već imale uvjete da se organizira rad i mislim da se onda i to trebalo razmotriti, jer se radi o okupljanju manjeg broja djece i da se onda moglo nastaviti u nekoj formi s natjecanjima, kazala je Hitrec za HRT.