NOVI STARI PLAC Predstavljamo rješenje koje je godinama u ladici, a ideja je ponikla iz razgovora s pokojnim Zdenkom Runjićem
Arhitekti Vlado Krstulović, Robert Plejić i Jerko Rošin su prije gotovo četvrt stoljeća ponudili promišljanje kultnog prostora
Kad god se spomenu izmjene GUP-a, kao što to sporadično najavi gradonačelnik Andro Krstulović Opara, iako je jasno da će proći još jedan mandat bez tog strateškog plana, u prvi plan izbiju gradski projekti. Jedan od njih je Stari plac, barem 20 godina jedna od glavnih tema svih predizbornih kampanja. Sljedeće godine, tako, možemo očekivati istu priču.
Promišljanje kultnog prostora su ponudili prije gotovo četvrt stoljeća arhitekti Vlado Krstulović, Robert Plejić i Jerko Rošin.
Stari plac je našao i posebno mjesto u knjizi 'Jerko Rošin - arhitektonski tragovi', autora Marcela Bačića, Miljenka Domijana, Roberta Plejića i Ivana Rogića Nehajeva, nedavno predstavljenoj u hotelu Park.
- Mi smo izradili programsko prostornu studiju, bile su potrebne izmjene GUP-a, ali smo i tada smatrali da je krajnje vrijeme da se definira stav oko programskog profiliranja, kapacitiranja i razvoja prostora. Priložili smo studiju da gradske službe ocjene koliko im je prihvatljivo - prisjetio se Rošin.
Otkrio nam je da je ideja zapravo ponikla iz razgovora s pokojnim Zdenkom Runjićem. Split nije imao pravo glazbeno-kulturno središte i upravo je polivalentna koncertna dvorana bila okosnica programa.
- Nukleus je koncertna školjka - skalinada. Ideja nam je bila da na tom mjestu počne splitsko treće tisućljeće - naveo nam je.
Točno su definirali i parametre, od 150.000 kvadrata, 31.450 metara četvornih je planirano za izgradnju kulturoloških sadržaja, 34.850 kvadratnih metara za poslovnu namjenu, 5.500 za stanovanje, 5.200 za hotele, dok bi 55.600 kvadrata bilo za garaže, a 15.400 za otvorene prostore.
- Stanovanje je bilo minimalno, ali potrebno zbog života grada, da živi cijelu godinu - objasnio nam je Rošin.
Tada su program i plan izložili i pod motom 'Bog, naime, prašta uvijek, čovjek ponekad, a urbano okruženje nikada'.
Spominjala se vrijednost projekta od 150 milijuna eura, a navodno je bilo i zainteresiranih investitora. Projekt je grijao ladice i tamo i ostao.
Prema posljednjim izmjenama GUP-a, unutar obuhvata od 60.000 četvornih metara između Zrinsko-frankopanske, Nazorove, Matoševe i Plinarske, jedna četvrtina je predviđena za novi park, uz obveznu sadnju drvoreda uz Matoševu ulicu. Dozvoljena je izgradnja na rubnim dijelovima, ali uz očuvanje vizure na Marjan i Park Emanuela Vidovića. Potrebno je također izgraditi javnu podzemnu garažu od minimalno 400 mjesta ispod igrališta i Kragićeve poljane. Propisuju se i kulturni sadržaji, muzej sporta, nova tržnica...
Na Starom placu se najozbiljnije razmišljalo o gradnju u vrijeme Željka Keruma, a upravo na tom mjestu je predstavio i kandidate za zamjenike gradonačelnika u posljednjoj kampanji, kada mu je pobjeda za dlaku izmaknula.
Rekao je prije tri godine da tu želi graditi kongresni centar, podzemne garaže i tunel koji bi se protezao do Prokurativa, odnosno Rive.
U prvom mandatu spominjao je trgovački kompleks, ali je tadašnji prvi čovjek splitskih konzervatora Joško Belamarić 'osujetio' gradnju s takvim naumima zaštitom Starog placa kao kulturnog dobra.
Bilo kako bilo, što god jednom nikne, morat će se poštivati da prostor travnjaka ostane zelena površina.
